Grenell po drugi put među Srbima
Grenell je prilikom razgovora sa studentima u Beogradu rekao kako je došao u Srbiju sa grupom ljudi kako bi vidjeli mogućnosti za investiranje u regionu, ali je utisak da mu ni studenti nisu povjerovali.
Malo je vjerovatno da je Richard Grenell baš Beograd, Srbiju i Balkan izabrao za početak kampanje republikanaca pred novembarske izbore za američki Senat i Kongres, jer se to obično radi u samoj Americi. Malo je vjerovatno i kako su ga ponijele emocije od prije dvije godine i jedne skadarlijske večeri koju je nazvao “Amazing night in Belgrade” u kojoj je otkrio da Srbi znaju dobro pojesti i popiti, a pritom i pjevati stvari kao što su Sweet Home Alabama ili Take me Home Country Roads.
Ipak, izgleda da je u ovom slučaju prevagnula odranije poznata činjenica da bi ogromna većina građana Srbije, kada bi o tome odlučivali njihovi glasovi, nesporno više voljela da se Grenellov stranački šef Donald Trump ponovo vrati u Bijelu kuću.
Prema trenutnim istraživanjima, šanse da se Trump ponovo kandiduje u samoj Republikanskoj stranci su 50:50 odsto, iako o tome, kako sada stvari stoje, odlučuju vladajuće demokrate koje nastoje svim silama osujetiti Trumpov povratak, prvenstveno zbog sramnog ponašanja prilikom upada njegovih pristalica u zgradu Capitola, zbog kojih se stide i mnogi republikanci.
Tvorac Washingtonskog sporazuma
Za one koji su zaboravili ko je bio Grenell u vrijeme Trumpove administracije, najvažnije je podsjetiti da se radi o po mnogo čemu kontroverznom ambasadoru SAD-a u Njemačkoj koji se nije libio da se suprotstavi stavovima evropskih lidera i same kancelare Angele Merkel.
Koliko povjerenja Trump ima u Grenella pokazao je i kada ga je “povukao” iz Berlina za šefa svih 16 tajnih američkih službi, a potom i “nesposobnim” Evropljanima pokazao kako se i najsloženiji konflikti, kao što je, naprimjer, slučaj Kosova, mogu riješiti isključivo – liderstvom Amerike. Zbog toga je u Prištinu kao svog specijalnog izaslanika poslao upravo Grenella čija je misija okončana potpisivanjem Washingtonskog sporazuma u Bijeloj kući između Beograda i Prištine, čiji je tvorac nesumnjivo Grenell.
Potpisi Aleksandra Vučića i Avdulaha Hotija nisu, kako su to Trump i Grenell očekivali, donijeli prevagu u ukupnom zbiru glasova na američkim predsjedničkim izborima. Izgubili su, sve vičući da su pokradeni i ni jednog trenutka ne skrivajući da će sve uraditi kako bi se što prije vratili na vrh američke, a samim tim i svjetske politike.
Ne može se ovaj put decidirano ustvrditi kako je Grenellova posjeta glavnom gradu Srbije skoro prešućena u medijima, ali izostanak pitanja otkud jedan od glavnih tvoraca Washingtonskog sporazuma i jedan od glavnih Trumpovih ljudi baš ovog vrelog ljeta u Beogradu, odnosno po drugi put među Srbima, ono je mjesto bez kojeg bi metafora sa Domanovićevom pripovjetkom Kraljević Marko po drugi put među Srbima bila potpuno promašena.
Manjak američkog liderstva
Grenell je prilikom razgovora sa studentima Fakulteta političkih nauka u Beogradu rekao kako je sada došao u Srbiju sa grupom ljudi iz privatnog sektora kako bi vidjeli mogućnosti za investiranje u regionu, ali je utisak da mu čak ni student nisu povjerovali.
U intervjuu za televiziju Euronews Srbija bio je konkretniji: “Ne želim da Srbija bude bliža Rusiji ili Kini, to nije tajna. Mislim da jači srpsko-američki odnosi počinju sa privatnim sektorom koji donosi ekonomski razvoj, stvara dobro plaćena radna mjesta za vas, a donosi razvoj i zapadnjacima, američkim biznismenima.”
Grenell ni ovaj put nije krio ljubavne izlive tipa “volim vašu zemlju”, ali i svoju uvjerenost u osnovnu poruku kako bi “Srbija trebala biti bliža Americi”.
Da je glavni cilj posjete američkog opozicionog diplomate Balkanu zaogrnute u priču o privatnim američkim biznisima zapravo promocija američkog liderstva, naravno onog oličenog u Trumpu, možda je najvidljivije na osnovu ovih ocjena:
“Vidite, vi gledate što i mi u Americi. Manjak američkog liderstva. Trenutna politika američke vlade je da dozvoli Evropljanima da preuzmu vođstvo u dijalogu. Svi mi znamo da to nije dobra ideja. Vidimo da Evropljani mnogo govore o raznim problemima, a ništa se ne rešava. To nije fer prema građanima Srbije, Kosova, Albanije. Region nema ništa od toga ako samo nastavimo da pričamo, a da ne radimo ništa”.
S tim u vezi rekao je i kako je greška što su SAD prepustile EU da vodi dijalog Beograd i Prištine i da je problem što Bidenova administracija nije dovoljno radila na primjeni Washingtonskog sporazuma.
Javno je negirao da njegov ponovni dolazak na Balkan ima veze sa izborima u SAD za Senat i Kongres, ali uz ocjenu da je Washingtonski sporazum nešto čime se ponosi Trumpova administracija samo što “nema onih koji bi to primijenili”.
Pored oštrih kritika upućenih Evropljanima, Grenell je više puta ponovio zabrinutost Amerike i svoju “ličnu frustriranost” zbog politike Albina Kurtija kojeg, poput srpskih vlasti, označava kao glavnog krivca za neprovođenje Washingtonskog sporazuma.
Da je ostao Trump ne bi bilo rata
Ali, po svemu sudeći, nije Richard Grenell čitao Radoja Domanovića, pogotovo ne onu priču o Kraljeviću Marku kojemu je Bog uslišio molbu mitskog narodnog junaka da ga vrati iz svijeta mrtvih na Kosovo. Onog Kosova kojeg je zapamtio Marko dok je bio živ, međutim, više nije bilo, pa je završio kako je završio: na robiji. Ne Grenell, nego Marko, da ne bude zabune. Ostala je samo ona tradicionalna viševjekovna kuknjava za Kosovom kojoj se ni danas ne vidi kraja.
Nije Grenell Kraljević Marko, niti Markov čuveni buzdovan. Ali je dosljedan buzdovan Donalda Trumpa i sakupljač podrške za povratak njegovog šefa na prijesto. Odnosno u Ovalni kabinet.
Zbog toga nimalo slučajno u vrijeme obilježavanja 140 godina uspostave srpsko-američkih diplomatski odnosa izbacuje parole kako on “stoprocentno vjeruje da ne bismo imali rat u Ukrajini da je Trump ostao u Beloj kući”.
“I dalje bi bilo sankcija na Sjeverni tok 2, a ljudi bi znali da postoje posljedice kada su Amerikanci smješteni u nepovoljnu poziciju. Prva stvar koju je uradio Biden kada je počeo rat u Ukrajini, jest da ponudi gospodinu Zelenskom prijevoz da pobjegne iz Ukrajine. Da se skloni s puta. To je strašna politika”, izjavio je Grenell.
Na direktno pitanje hoće li se Donald Trump kandidovati na izborima za predsjednika SAD, koji se održavaju 2024. godine odgovorio je potvrdno.
“To je moje lično mišljenje, nisam ovdje da dam ekskluzivu, ali vjerujem da hoće. Ako se Trump kandiduje biću uz njega, i daću sve od sebe da mu pomognem da pobijedi”, rekao je Grenell.
Možda je najilustrativniji primjer za objašnjenje njegovog povratka na Balkan komentar o zasjedanju komiteta koji istražuje događaje od 6. januara 2020, koji će najvjerovatnije zaključiti, zahvaljujući i svjedočenjima republikanskih članova, da je Donald Trump namjerno isprovocirao nasilje pred Capitolom.
“Cijela ova stvar je o tome da Donalda Trumpa spriječe da se kandiduje. Mnogo ljudi širom svijeta zna da moćne vlade žele spriječiti opoziciju da se kandiduje. Neće ga spriječiti. Nemaju slučaj, to je običan PR, pretvaraju se da je nešto pošlo naopako. Ali odbijaju pokazati izjavu kojom Trump zove na mirne proteste”, rekao je Grenell.
Kult Putina, ali i Trumpa
Kao što nema nikakve sumnje da bi se većinski Srbi skloni brzom pravljenju kultova vrlo lako pored kulta Putina rado slikali i pored kulta Trumpa, bez obzira što je ovaj drugi Amerikanac, treba se podsjetiti i tvrdnji onih koji ga bolje poznaju, kako je Grenell prije svega uvijek tamo gdje je novac. I to krupan.
U ovom dijeljenju nismo, a nećemo ni saznati je li mu ispunjena želja da posjeti i predsjednika Srbije i ko mu je ovaj put pjevao Take me home, ali i u nedostatku tih “najpikantnijih” informacija, komentar kako je Grenell i na Balkanu označio početak bitke republikanaca za Kongres i Senat (najesen) i Donalda Trumpa za novi mandat u Bijeloj kući (kroz dvije godine) i nije komentar nego – konstatacija.
Grenell je posao obavio. To što je sve proteklo prilično tiho valja prihvatiti samo kao sticaj okolnosti što su trenutno glavni Amerikanci u Beogradu ipak Christopher Hill i Gabriel Escobar koji svoje izvještaje baš i ne pišu Trumpu nego njegovom protivniku – predsjedniku SAD-a Josephu Bidenu.
Napravio je Grenell još jedan gaf. U želji da impresionira studente beogradskog Fakulteta političkih nauka stepenom ljudskih prava i sloboda u Americi, Grenell je izjavio i sljedeće:
“Ja sam gej, postoji gej konzervativac koji voli vladavinu prava i kapitalizam i ponosan sam što je u ekonomskom sporazumu Srbije i Kosova ubačena i odredba o dekriminalizaciji homoseksualnosti.”
Zašto je i kome bitna njegova seksualna orijentacija, srećom, nije objašnjavao. Mnogo važnija od toga je činjenica da je, sa Trumpom ili bez njega, trumpizam i dalje vrlo živ i u Americi i na Balkanu.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.