Ekonomski rat protiv Rusije može pomoći rekonstrukciju Ukrajine

Zapad može kazniti Rusiju ekonomski za aktuelnu agresiju, dok istovremeno osigurava da ova država plati za štetu koju nanosi Ukrajini i njenoj ekonomiji.

Demonstranti se okupljaju ispred ulice Downing u Londonu, da protestuju protiv ruske invazije na Ukrajinu [Andrew Aitchison / In pictures via Getty Images]

Troškovi koje je ruska invazija nanijela ukrajinskoj ekonomiji su ogromni. Svjetska banka upozorava da bi se BDP ove države mogao smanjiti za čak 45 posto u 2022. Prema Kijevskom ekonomskom fakultetu, direktna infrastukturna šteta nastala usljed ruske agresije trenutno iznosi blizu 80 milijardi dolara. Očekuje se da će sveukupni trošak ponovne izgradnje države biti daleko veći – bivša guvernerka ukrajinske centralne banke Valeria Gontareva upozorava da se cifra već bliži 600 milijardi dolara, i mogla bi premašiti hiljadu milijardi dolara.

Uprkos sve većim troškovima invazije, ne samo za Ukrajinu već i za Rusiju, ruski predsjednik Vladimir Putin, međutim, ne izgleda spreman da deeskalira. Putin je 12. aprila rekao da su mirovni pregovori „u ćorsokaku“ i insistirao je da njegova tzv. „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini neće stati dok ne postigne sve ciljeve. Tri dana kasnije, Rusija je ponovo raketama napala ukrajinski glavni grad Kijev, po prvi put nakon povlačenja vojnika iz ove regije. Od tada su napadi eskalirali u drugom najvećem ukrajinskom gradu Harkovu, a ruske čete se pripremaju za novu ofanzivu na regiju Donbas.

Putin izgleda riješen da pretvori svaki ukrajinski grad koji se opire njegovoj invaziji u ruševine, pokazujući da ne brine ni o životima civila kao ni o ekonomskoj budućnosti države koju navodno pokušava spasiti od sebe same i „denacifikovati“. Putin također izgleda nesposoban ili nezainteresovan da razvija, ili čak održava ekonomiju teritorija koje uspije oduzeti od ukrajinskog suvereniteta.

Rusija ne ulaže u restartovanje ekonomije

Moskva, naprimjer, nije uložila u restartovanje ekonomije dijelova regije Donbas koju je okupirala prije nekih osam godina. Čeličana Jenakijevo, koja je bila u dobrom stanju kada je Moskva preuzela kontrolu nad njom 2014, od tada je u problemima. Čak i Putinov dragulj invazije iz 2014, pripojeni Krim, u koji je uložio milijarde dolara u proteklim godinama, i dalje trpi velike ekonomske probleme.

A Mariupolj sada doživljava još goru sudbinu u ruskim rukama.

Stanovnišrvo ovog strateškog lučkog grada oduvijek je promoskovski orijentisano i nastavljalo je glasati za stranke bliske Rusiji, čak i nakon početka rata 2014. Ali iako nisu bili pretjerano sretni zbog ukrajinskog postepenog udaljavanja od Rusije, stanovnici Mariupolja nikada nisu željeli rusku vojnu operaciju u gradu, i to s dobrim razlogom.

Danas, nakon gotovo dva mjeseca neselektivnog granatiranja i teških borbi, Mariupolj leži u ruševinama. Ukrajinske snage hrabro se bore iz utrobe Azovstala, jedne od najvećih ukrajinskih čeličana, ali malo je nade za budućnost grada. Hiljade su izgubile živote, a gotovo da nije ostalo infrastrukture za preživjele po okončanju borbi. Sudeći po ponašanju u okupiranom Donbasu, ima osnove za vjerovanje, ako uspije zadržati Mariupolj dugoročno gledano, Moskva neće uložiti nikakav stvarni napor da ponovo izgradi ovaj grad ili njegove čeličane.

Svi Ukrajinci, koji žive u predjelima koje kontroliše Ukrajina i pod ruskom okupacijom, nastavit će trpjeti razorne ekonomske posljedice ruske agresije veoma dugo. Ekonomski rat Zapada protiv Rusije, koji će se bez sumnje nastaviti, izuzev u slučaju velike promjene u ruskoj politici ili liderstvu, pogoršat će ove ekonomske izazove.

Ekonomski rat

Ali Zapad može kazniti Rusiju ekonomski za njenu agresiju koja je još u toku, istovremeno osiguravajući da plati za štetu koju nanosi Ukrajini i njenoj ekonomiji.

Da bi to postigle, zapadnjačke nacije trebaju ne samo zaplijeniti ruska sredstva, već i uspostaviti evidenciju troškova kojima je Ukrajina izložena zbog invazije, kako direktne tako i indirektne štete. Naravno, Moskva će se svim silama boriti protiv tog, i u tome je iskusna. Naprimjer, po trenutnim zakonima Moskva je uspješno izbjegla da plati više od 50 milijardi dolara odštete bivšim dioničarima njene nekada vodeće naftne kompanije Yukos, koju je nacionalizovala 2004. Ali zapadnjačke vlade mogu osigurati da ukrajinski narod, a ne advokati, profitira od zaplijene ruskih sredstava, tako što će se okupiti i složiti oko novog pravnog okvira.

Osim tog, vanjski dugovi Ukrajine trebalo bi da budu stavljeni u bilans stanja Rusije kako bi se podstaklo ekonomsko „krvarenje“ kroz koje ova zemlja trenutno prolazi. Ti dugovi ne moraju tu zauvijek ostati. Ali s obzirom da je Moskva krenula ka neurednom neispunjenju obaveza uprkos niskom omjeru duga naprema BDP-u, zbog čega bi odgovornost Moskve – barem za sada – mogla podstaći Moskvu na ustupke.

Sve i ako sve ove mjere budu implementirane, međutim, oporavak Ukrajine će zahtijevati ulaganja i podršku od Zapada. Stoga, osim tog što će natjerati Rusiju da plati za to što je uradila, zapadnjačke nacije moraju smisliti i „Maršalov plan“ za Ukrajinu.

Maršalov plan

Prvi Maršalov plan nije samo ponovo izgradio evropsku ekonomiju nakon Drugog svjetskog rata, već je i kreirao unosne investicijske prilike za američke firme i u konačnici, nova tržišta kapitala. Maršalov plan za Ukrajinu može napraviti to isto. Investitori pogođeni opraštanjem ukrajinskih dugova mogu biti pozvani pod povlaštenim uslovima. Više zemalja može se pridružiti Poljskoj u nuđenju zamjenskih linija za ukrajinsku valutu i mogu se uspostaviti dugoročni investicioni programi koje podržava država uz podršku zvaničnih razvojnih finansijskih institucija.

Zapad bez sumnje vodi ekonomski rat protiv Rusije. No, prisutni su legitimni razlozi za zabrinutost da neke države, uključujući SAD, nisu potpuno posvećene ovom „ratnom naporu“. Ako želi da Ukrajina izdrži ovu invaziju i ponovo izgradi svoju ekonomiju, Zapad mora uraditi sve što može da pomogne Ukrajini i oslabi Rusiju, barem ekonomski. S tim ciljem, novi „finansijski NATO“ treba biti oformljen kako bi pomogao da se minimizira cijena sankcionisanja Rusije za ukrajinske saveznike.

Nijedan od ovih poteza neće odmah obnoviti rast, niti zaustaviti stalni bol koji ruski rat prouzrokuje. Ali mogu pomoći osigurati da ekonomski rat Zapada protiv Rusije ne samo nanese maksimalnu štetu Kremlju, već i osigura neko prijeko potrebno olakšanje za Ukrajince.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera