‘Ukrajinski efekat’ na najsiromašnije i najranjivije na svijetu

Globalna ljudska patnja već je bila bez presedana i prije nego je Ukrajina eksplodirala.

Danas se 24 miliona ljudi u Afganistanu oslanja na humanitarnu pomoć za opstanak. Deset miliona ljudi u regiji Sahel je gladno. Sedam miliona ljudi u Etiopiji pogodila je najgora suša u višedecenijskom periodu. Lista se nastavlja.

Na početku godine su timovi Norveškog vijeća za pomoć izbjeglicama pravili planove da predaju projekte pomoći lokalnim organizacijama, jer je veći dio štete uzrokovane sukobom iz 2014. saniran. Ekonomska situacija se čak i popravila za mnoge od ljudi pogođenih nasiljem. Počeli smo preusmjeravati humanitarne radnike i resurse na neke druge velike krize.

Premotajte tri mjeseca unaprijed i Ukrajina svjedoči najbržem masovnom odlasku u ovom stoljeću – više od 10 miliona ljudi već je pobjeglo iz svojih domova. Dnevno napadaju po dvije zdravstvene ustanove. Gradovi leže u ruševinama. Opkoljeni su. Stotine hiljada žena, djece i muškaraca su bez čiste vode ili struje.

Ukrajinski sukob neće biti samo razoran za brojne Ukrajince, već i za milione ranjivih ljudi drugdje. Tri glavne oblasti posebno će biti teško pogođene „ukrajinskim efektom“.

Vreba globalna kriza gladi

Prije svega, svjetska kriza hrane i energije sada je neizbježna. Ukrajina i Rusija zajedno izvoze 27 posto svjetske pšenice, a Rusija je glavni globalni dobavljač fertilizatora. Aktuelni sukob bi mogao povećati cijene hrane i stočne hrane na međunarodnom nivou za 20 posto, i umnogome utjecati na nivoe gladi u žarištima koje muči problem manjka hrane.

U Africi, 25 nacija uvozi više od trećine pšenice iz Rusije i Ukrajine. Somalija već osjeća efekat povećanih cijena usred zabrinjavajućih manjaka, a uvozi gotovo svu pšenicu iz zaraćenih nacija. Naše osoblje nam kaže kako su cijene već u porastu na mjestima već teško pogođenim sušom. Čak je i prije ovog brutalnog rata, Svjetski program za hranu upozorio da će 2022. biti godina katastrofalne gladi, sa 44 miliona ljudi u 38 država koji će se nalaziti na ivici gladi. Globalno tijelo za hranu sada smanjuje pomoć u hrani za druga žarišta širom istočne Afrike i Bliskog istoka, usljed popratnog efekta nedovoljnih finansija.

Finansiranje pomoći preusmjereno

Zatim, finansiranje za produžene ili zaboravljene humanitarne katastrofe je ugroženo. Donatorski budžeti se suočavaju sa ogromnim pritiskom da preusmjere sredstva u odgovoru na kolosalnu ljudsku cijenu sukoba u Ukrajini. Neki donatori navodno povlače sredstva iz humanitarnih budžeta u drugim regijama kako bi popunili praznine, što će imati značajne posljedice za milione ljudi.

Duboko razočaravajući ishod međunarodne konferencije prikupljanja pomoći za Jemen pokazatelj je da su naši strahovi utemeljeni i da bi sredstva mogla biti umanjena u drugim dijelovima svijeta, uprkos ogromnim i pogoršavajućim potrebama. Humanitarni budžeti za zanemarene krize već su očajnički mali. Humanitarni apeli za Mijanmar, Palestinu i Južni Sudan su svaki manje od osam posto obezbijeđeni. Uporedite to sa uspjehom dva hitna apela Ujedinjenih naroda u kojima je zatraženo ukupno 1,7 milijardi dolara za ljude pogođene ukrajinskim sukobom. Oba su gotovo potpuno obezbijeđena na dan kada su pokrenuta. Ovo pokazuje šta je moguće sa političkom voljom i iskazivanjem suosjećanja javnosti. Ove zaboravljene krize trebaju dobiti veću, a ne manju pažnju.

Paraliza Vijeća sigurnosti UN-a

Najzad, sukob u Ukrajini je paralizirao djelovanje Vijeća sigurnosti UN-a. Odnosi između stalnih članica su se zamrzli, dok se nacije svrstavaju duž starih borbenih linija.

Sporazumi da se djeluje i riješe humanitarni čepovi u drugim krizama su gotovo nemogući. Humanitarne organizacije očajnički trebaju djelovanje Vijeća sigurnosti UN-a kojim će se okončati produžene krize i spriječiti novi sukobi, i da omogući dostavu životno važne pomoći preko granica u mjestima kao što je Sirija.

Potrebno nam je Vijeće sigurnosti da osigura da se zaraćene strane u ratu u Jemenu dogovore oko političkih pregovora i održivog prekida vatre. Treba nam da stalne članice usmjere sve strane u libijskom sukobu prema miru. Članice Vijeća sigurnosti su pokazale šta politička volja može postići samo tri dana od početka ukrajinske invazije. Glasale su za hitnu sjednicu Generalne skupštine UN-a kako bi usvojile rezoluciju koja zahtijeva da Rusija okonča svoju vojnu operaciju. Ovo je prvi put u 40 godina da je takva sjednica održana, uprkos kršenjima ljudskih prava na mjestima kao što su Palestina i Mijanmar, koja očajnički trebaju sličan vid djelovanja. Sile Vijeća sigurnosti UN-a moraju raskrstiti sa svojom polarizacijom iz Hladnog rata u vezi Ukrajine i dati prioritet mandatu ovog ključnog mehanizma iznad političkih interesa.

Preokret ukrajinskog efekta

Evropa se suočava sa najgorom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata. Dok dajemo Ukrajini pažnju koja joj je potrebna, moramo proširiti i naš fokus kako bismo izbjegli plimni talas tragedije u drugim svjetskim krizama. Prijedlog Međunarodnog spasilačkog komiteta da se preusmjeri 50 posto ukupne međunarodne pomoći u krhke i konfliktom pogođene nacije pametan je korak u pravom smjeru. Ali osim finansiranja, svjetski lideri trebaju probiti ćorsokak ravnodušnosti prema sukobima u drugim dijelovima svijeta.

Brzina sa kojom su UN, Evropska unija i drugi međunarodni partneri djelovali u odgovoru na rat u Ukrajini trebala bi potaknuti na istu hitnost za rješenja velikih i zanemarenih kriza našeg vremena. Široko rasprostranjena i žestoka osuda, hitni pozivi za prekid sukoba, otvaranje granica ljudima koji traže zaštitu, i brzo mobiliziranje finansiranja, mora biti preslikano i na druge krize. Kada sam posjetio istočnu Ukrajinu nekoliko sedmica prije početka invazije, upozorio sam da se premalo pažnje posvećuje predstojećoj katastrofi prije nego što bude prekasno. Dok sjedimo preneraženi užasima koja koja se dešavaju sada, rizikujemo da druge krize proključaju iza kulisa.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.