Koliko će štete sankcije nanijeti Rusiji?

Sankcije će nanijeti štetu običnim Rusima, ali neće urušiti rusku ekonomiju.

Ljudi stoje u redu da podignu američke dolare i eure sa bankomata u Sankt Petersburgu, u Rusiji, 25. februara 2022. (AP)

Tokom protekle sedmice, zapadne države su pojačale sankcije protiv Rusije u odgovoru na njenu invaziju na Ukrajinu. Ove mjere su najoštrije od onih nametnutih Iranu 2010. i Sjevernoj Koreji 2013. godine.

Rusija je najveća ekonomija i najveća država globalno, po populaciji, protiv koje su takve stroge sankcije ikada implementirane. Zapadni lideri znaju da one neće odmah zaustaviti rat, ali se nadaju da će nanijeti dovoljno štete ruskoj ekonomiji kako bi pomogle da se deeskalira sukob.

Koliko su stroge ove sankcije? Mnogo su strožije od onih ranije nametnutih Rusiji nakon pripajanja Krima i početka rata u istočnoj Ukrajini 2014, ali ja ih ne bi nazvao “nuklearnim”. To jeste, one bi mogle nanijeti štetu ruskoj ekonomiji, ali ne i uništiti je, budući da su kreatori sankcija ostavili neke velike rupe u njima.

Slijedi moje viđenje kako trenutni paket sankcija hoće i neće naštetiti ruskoj ekonomiji i zašto.

Sankcije Centralnoj banci

Bez sumnje, najsnažniji udarac ruskom finansijskom sistemu je nametanje sankcija Centralnoj banci Rusije (CBR), koja igra ključnu ulogu na domaćem deviznom tržištu.

CBR ima ogromne devizne rezerve koje dostižu 640 milijardi dolara i ona tradicionalno reguliše nivo kursa rublje.

Zamrzavanje sredstava i računa CBR-a u državama G7 znači da su joj ostale rezerve zlata vrijedne 127 milijardi dolara držane u Rusiji i rezerve u renminbiju vrijedne 70 milijardi dolara. Oboje su beskorisni s tačke gledišta održavanja stabilnosti na domaćem deviznom tržištu.

Od 24. februara do 2. marta, CBR je posudila 4,4 hiljade milijardi rubalja (3,4 posto BDP-a) bankama kao dio njenih nastojanja da održi stabilnost u finansijskom sistemu.

Sankcije protiv CBR-a pogodile su domaće devizno tržište odmah nakon što su najavljene u nedjelju. Do kraja tog dana, prodajni kurs dolara u mjenjačnicama i bankama porastao je za najmanje 45 posto u poređenju s petkom. U narednim danima, procjep između prodajnih i kupovnih stopa u bankama iznosio je između 20 i 50 posto.

Počevši od nedjelje uvečer, CBR i vlada su izdali nekoliko novih regulativa nametnuvši kontrolu valute. Izvoznici sada moraju prodati 80 posto devizne zarade za rublje. Stranci ne mogu prodavati ruske dionice i obveznice i prenositi kupone i dividende na svoje račune, dok rezidenti i nerezidenti iz 43 države (koje su nametnule sankcije Rusiji) ne mogu prebacivati sredstva na svoje račune u bankama van Rusije.

Nuspojava sankcija CBR-u je zamrzavanje sredstava koja pripadaju Ministarstvu finansija, tekućih računa i sredstava Nacionalnog socijalnog fonda. No, ne čini se da će ovo imati bilo kakav efekat na trenutnu ekonomsku situaciju.

S jedne strane, s obzirom na trenutne cijene nafte, ruski budžet je u suficitu i Ministarstvo finansija ne mora koristiti rezerve. S druge strane, kada Ministarstvo finansija prodaje svoje devizne rezerve, kupac je CBR; Ministarstvo finansija ne mora izlaziti na tržište zbog ovog.

Shodno tome, sve i ako su računi CBR-a zamrznuti, Ministarstvo finansija će biti u stanju da prima rublje od nje, ako u nekom trenutku želi prodati dio svojih deviznih rezervi.

Međutim, devalvacija rublje će sigurno utjecati na inflaciju potrošača, koja bi mogla porasti za dodatnih 4-5 posto uz povećanje vrijednosti dolara za 40-50 posto. Do kraja februara, inflacija potrošačkih cijena u Rusiji premašila je 9 posto, a inflacija hrane premašila je 12,5 posto.

Devalvacija rublje, potencijalni problemi sa uvozom i opšta politička nesigurnost mogu umanjiti želju biznisa da rizikuju i rezultirati slabijim rastom u poljoprivredi, nižom ponudom, pa čak i većom inflacijom hrane. Osim toga, poteškoće u sistemu plaćanja mogu dovesti do poremećaja u isporuci uvezene robe u Rusiji, dodatno ubrzavši inflaciju reduciranjem ponude.

SWIFT i strana plaćanja

EU i SAD su na svoju listu sankcija stavile niz ruskih banaka i velikih kompanija. Ovo će rezultirati time da najveća ruska banka Sberbank, koja drži 33 posto sredstava bankovnog sistema, neće moći da izvrši svoja plaćanja i plaćanja svojih klijenata u dolarima. Njeni korespondentni računi u američkim bankama bit će blokirani i ova banka se morala povući sa evropskog tržišta. Druge četiri banke, VTB, Otkritie, Novikombank, i Sovcombank, doživjet će istu sudbinu.

Osim toga, SAD je blokirao pristup tržištima kapitala 13 velikih ruskih kompanija i banaka i zabranio je američkim investitorima da kupuju nove ruske vladine obveznice u njihovoj inicijalnoj javnoj ponudi i na sekundarnom tržištu. Države G7 također su odlučile da će isključiti ruske banke iz sistema SWIFT. Isključivanje banaka iz sistema SWIFT ne ograničava njihovu sposobnost da vrše plaćanja u stranoj valuti. Samo usporava plaćanja i čini ih skupljima.

Šta ovo, dakle, znači za rusku ekonomiju? Ruski finansijski sistem je visoko integrisan u globalni sistem. Rusija je jedan od najvećih dobavljača sirovina na svjetskom tržištu. U isto vrijeme, ruska ekonomija je značajan uvoznik roba, tehnologije i investicione opreme. Zato su međunarodna plaćanja ključna.

Isključivanje najvećih banaka od plaćanja klijentima poremetit će protok robe, nagomilati deficit potrošačkog tržišta i ubrzati inflaciju. Neke kompanije koje uvoze robu u Rusiju i prodaju uvoznu robu u Rusiji, mogle bi bankrotirati. Prosječni ruski građanin će platiti cijenu za ovo, dok se smanjuju realna primanja u domaćinstvu. Kao i obično, inflacija će jače pogoditi siromašne.

Međutim, važno je istaći da zapadne države nisu ograničile plaćanja vezana za ruske energetske resurse, koji čine 50 posto ruskog izvoza. Na ovaj način, Evropa garantuje da cijene energenata neće vrtoglavo porasti i oštetiti vlastitu ekonomiju.

Za Rusiju, ovo znači da će biti u stanju da kompenzira negativni utjecaj finansijskih sankcija sa solidnim saldom tekućeg računa na osnovu naplate izvoza sirovina, koji nije ugrožen. Nadalje, obim primjene sankcija Evropske unije znatno je manji od SAD-a, što ostavlja mogućnost doslovno neograničenog plaćanja u eurima. To znači, naprimjer, da iako će dolarski računi sankcionisanih ruskih banaka biti blokirani, njihovi eurski računi će biti funkcionalni.

Vanjski dug

Još jedan značajan aspekt zapadnjačkih sankcija jeste zabrana pristupa za ruske banke i kompanije zapadnim tržištima kapitala. Kao rezultat, doći će do znatnog odliva stranih investitora iz Rusije; predviđanja raznih stručnjaka variraju od 30 do 50 milijardi dolara investicija izgubljenih za godinu dana.

Ova zabrana će također utjecati na sposobnost banaka da otplate vanjski dug. Ako je vjerovati zvaničnim statistikama, ruski vanjski dug nije preveliki. Od prvog oktobra, iznosio je 478 milijardi dolara ili 27 posto BDP-a. Međutim, sa stanovišta njegovog utjecaja na ekonomiju, nije toliko važan iznos duga, koliko je važan raspored za otplatu i udio kratkoročnog duga.

U narednih 12 mjeseci, ruske banke i kompanije će morati vratiti više od 100 milijardi dolara. Ovo je naporan raspored i mnogi ruski pozajmljivači su računali na refinansiranje starih dugova. Sada će ova mogućnost biti zatvorena za mnoge od njih.

To znači da će ruska ekonomija morati kanalisati znatna finansijska sredstva kako bi otplatila vanjski dug. Jedini način da to ostvari je kroz upotrebu domaće štednje, čime će potkopati ionako slab ekonomski rast. Prerano je za procjenu koliko će se ruska ekonomija usporiti, ali jasno je da je nedavno predviđanje MMF-a da će doći do rasta od 1,8 posto nerealno.

Može li se Rusija osloniti na Kinu da joj pruži finansijske reusrse koji će podići njenu ekonomiju? Rusko vodstvo je imalo takve nade u periodu 2014-2016 kada je bilo pogođeno zapadnjačkim sankcijama zbog pripajanja Krima. Ali, uprkos brojnim zahtjevima za kredite sa ruske strane, Peking je dao samo minimalan iznos pomoći i vezao je za kineske kompanije kojima je dozvoljen pristup ruskoj proizvodnji i izvozu. Nema razloga zbog kojeg bi se kineski stav promijenio danas.

Tehnologija i avijacijska industrija

Sankcije također ograničavaju zapadni izvoz tehnologije, opreme i komponenti Rusiji, što bi moglo utjecati na ruski uvoz mašinerije, opreme i tehnoloških dobara.

Ove sankcije će ozbiljno utjecati na tehnološki nivo ruske ekonomije. Rusija je tradicionalno bila uvoznik napredne tehnologije, korištene u svim oblicima tehnološki kompleksnih proizvoda, od usisivača do brodova ledolomaca na nuklearni pogon. Mnoge vojne proizvode će biti nemoguće proizvoditi ako sankcije ostanu na snazi.

Ozbiljnost ovih sankcija pojačana je bojkotom Rusije od strane globalnih kompanija koje ne žele preuzimati političke rizike. BP i Shell se povlače iz naftnih i plinskih projekata u Rusiji. Automobilske kompanije kao što su Ford, Volvo, Jaguar, Hyundai, BMW i Toyota su najavile da će zaustaviti proizvodnju ili prestati isporučivati aute Rusiji.

Špedicije su obustavile otpremu kontejnera u i iz Rusije. Banke su prestale davati kredite trgovcima da kupuju rusku naftu, a osiguravajuće kompanije povećavaju svoje stope za njen transport morem.

Za jedan sektor ruske ekonomije, avijaciju, sankcije na izvoz će imati katastrofalan utjecaj. Sankcije Evropske unije su utjecale na isporuku aviona i komponenti i pružanje usluga održavanja aviona.

Avioni evropske proizvodnje (Airbus) čine blizu 40 posto flote ruskih aviokompanija i nose 41 posto njihovih putnika. Dvije najveće kompanije Aeroflot i S7 upravljaju sa 117, odnosno 66 aviona Airbus, što znači da će biti značajno pogođeni sankcijama.

Rusija proizvoodi svoj uskotrupni Superjet, koji neće biti u stanju zamijeniti Airbus jer se proizvodi u malim količinama i njegov kapacitet ne prelazi 98 putnika, a maksimalni domet leta je 4500 km. To znači da se ne može koristiti za duže letove sa većim brojem putnika.

Kritično ograničenje koje će znatno utjecati na trenutnu situaciju, ali koje je vjerovatno kratkog daha, jeste zatvaranje zračnog prostora država EU-a za ruske avione, uključujući i poslovnu avijaciju. Letovi za Evropu ključni su za ruske avioprevoznike jer su unosniji; oni aktivno koriste tranzitne letove iz azijskih država u evropske države. Ovo ograničenje će pogoditi najbogatije Ruse koji putuju u Evropu poslovno ili zbog odmora. Ruske vlasti su nametnule slične zabrane za evropske avioprevoznike, što znači stvarnu željeznu zastavu 2.0 za Ruse.

Tu su i više simbolične sankcije, uključujući one koji ciljaju na pojedince sa zabranama viza i zamrzavanjem sredstava, raskidanjem poslovnih veza, otkazivanjem sportskih takmičenja i kulturnih događaja, ograničavanjem dometa ruskih državnih medija itd. One možda neće utjecati na ekonomiju države, ali će pojačati osjećaj međunarodne izolacije koju će ova država doživjeti kao rezultat rata.

Ruska ekonomija ide nadolje i niko ne zna kada će ova silazna spirala završiti. Sigurno je reći da će ekonomija ozbiljno usporiti i da će životni standard pasti, ali prerano je da se danas daju bilo kakve kvantitativne procjene.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera