Kada je počela historija Amerike, 1619. ili 1776. godine?

Američka vlada proglasila je februar za “mjesec Afroamerikanaca”, čime se proslavlja doprinos crnaca američkom životu od 1926. godine. Odabran je februar kako bi se poklopio s rođendanima predsjednika Abrahama Lincolna, koji je potpisao Proklamaciju o emancipaciji, i Fredericka Douglassa, koji se borio protiv ropstva. Ovaj mjesec je ponovo potaknuo rasprave i polemike o periodu ropstva u američkoj historiji, koje su se jako zaoštrile u posljednje tri godine.

Prije tri godine New York Times je pokrenuo inicijativu koja se fokusira na 400. godišnjicu početka ropstva na američkom tlu te predložio da se 1619. smatra “godinom rođenja naše nacije”. Prije više od 400 godina, u augustu 1619. godine, oteto je dvadesetak muškaraca iz današnje Angole. Okovani su lancima i prodati britanskim kolonistima u oblasti Jamestowna, u današnjoj Virginiji. Najznačajniji američki list navodi da bi datum početka ropstva u britanskim kolonijama trebao biti ključni datum u historiji američke države, baš kao i datum potpisivanja Deklaracije o nezavisnosti 1776. godine.

U nizu članaka, spisateljica Nikole Hannah-Jones navodi da je nova nacija u to vrijeme bila više “robokratija” nego “demokratija” te da su temeljni ideali američke države poput jednakosti i slobode bili “laž”. Hannah-Jones je za ove članke dobila prestižnu Pulitzerovu nagradu. Mnogo je napisano o takozvanom Projektu 1619, koji dokumentira i prati utjecaj ropstva na savremeni američki život, bilo u politici, krivičnom pravosuđu, zdravstvu, ekonomiji i raspodjeli bogatstva.

Novi front

Proizvedeni su mnogi dokumentarni filmovi i televizijske emisije te objavljivane knjige koje su u stotinama hiljada primjeraka poslane u javne biblioteke i škole. Ubrzo je formiran novi front u američkom kulturnom ratu. Sa svoje strane, republikanci su većinom odbacili ovaj prijedlog, a Fox News ga je nazvao “napadom na samu Ameriku”.

New York Times je tvrdio da je napredak prema rasnoj jednakosti između bijelaca i crnaca u Americi ”fatamorgana”, jer korijeni rasizma prodiru u DNK ove zemlje. Hannah-Jones piše da je američki “sistem rasne podjele” uspostavljen prije nego što je zemlja osnovana, te da je “jedan od glavnih razloga” zbog kojih su vođe prvih sjevernoameričkih kolonija proglasile nezavisnost od Britanije taj “što su htjeli zaštititi sistem ropstva”.

Nadalje je napisala da su očevi osnivači, kao što su Thomas Jefferson, George Washington, John Adams i drugi, koji su sastavili Deklaraciju o nezavisnosti, bili robovlasnici, a odvajanje od Britanske imperije im je omogućilo da zadrže “nevjerovatne profite koje je generiralo ropstvo afričkih crnaca”.

Hannah-Jones je rekla da su crni Amerikanci uglavnom bili sami u svojoj borbi za slobodu i jednakost, što ih čini “pravim očevima osnivačima ove nacije”. Projekat 1619 tvrdi da je sistemski rasizam, koji je naslijeđe ropstva, još uvijek duboko ukorijenjen u svakoj američkoj instituciji i da je još uvijek stalni faktor u životima crnih Amerikanaca.

Burna debata koja još traje

Vizija Projekta 1619 našla se na udaru intelektualaca i historičara, te potakla  njihove polemike o motivima zbog kojih se nije bavilo pitanjem ropstva u Ustavu SAD-a i Deklaraciji o nezavisnosti. Konzervativci su odbacili pretpostavku da bi ropstvo i rasno ugnjetavanje trebalo da budu centralne teme u historiji SAD.

Brett Stevens, konzervativni kolumnista američkih novina New York Times (koje su inicijator), rekao je da Projekat nije uspio u svojoj jednostavnosti i nije uspio odbraniti svoje kontroverzne tvrdnje. Iako su očevi osnivači imali grešaka, rekao je, ono što je ovu zemlju učinilo izuzetnom nije ropstvo, već temeljni američki revolucionarni princip da su “svi ljudi stvoreni jednaki”, pored više od 250 godina borbe da se ostvare njeni ideali.

Bivši predsjednik Donald Trump optužio je Projekat 1619, rekavši da je njegov cilj “natjerati našu djecu da mrze Ameriku”.

Zatim je New York Times malo odstupio i rekao da revolucija za nezavisnost protiv Britanije nije pokrenuta samo da zaštiti sistem ropstva. Mnogi su se pobunili zbog slobode i drugih razloga. Zatim se povukla i kolumnistica Hannah-Jones i rekla da je “1619. godina stvarni datum osnivanja Amerike”. U isto vrijeme, New York Times nije odustao od svoje inicijative, tvrdeći da je duboka rasprava o stalnom utjecaju ropstva i rasizma “novinarski trijumf koji je promijenio način na koji milioni Amerikanaca razumiju svoju zemlju”, te da su “propitivanje i razjašnjavanje važni dijelovi historijskog istraživanja.”

Projekat 1619 uspio je umnogome rasvijetliti povijest i naslijeđe ropstva u Americi te kako se kroz ropstvo mogu razumjeti mnogi savremeni fenomeni povezani s Afroamerikancima. Projekat je dobio na značaju kada je 60 posto prosvjetnih radnika potvrdilo da njihovi udžbenici nisu adekvatno tretirali pitanje robovlasništva, a da većina srednjoškolaca ni ne zna da je robovlasništvo glavni uzrok građanskog rata.

Na kraju, Projekat 1619 nije pokušao zamijeniti američku historiju, već je bio uspješan pokušaj da se popuni velika praznina kojom se mnogi ranije nisu bavili.

Međutim, američke konzervativne snage ga ne vide na taj način. Trideset pet država je podnijelo nacrte zakona ili preduzelo druge korake da ograniče nastavu historije zasnovanu na pristupu “kritičke teorije”, koji se fokusira na nasljeđe sistemskog rasizma prilikom razumijevanje američke historije, posebno na njenom početku.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.