Bliski istok iz perspektive Bidena i Trumpa

Bidenova strategija nije donijela ništa novo kada je u pitanju Bliski istok, jer je uglavnom bila potvrda onoga što je navedeno u strategijama nacionalne sigurnosti prethodnih administracija, koje Bliski istok tretiraju kao skladište goriva i strateške plovne putove, i ništa više.

Američke administracije koje su se smjenjivale jedna za drugom marljivo su radile na tome da se promjeni ravnoteža sukoba u regiji, kako bi ostvarile svoje i interese cionističke tvorevine. Nakon što je decenijama pažnja arapske regije bila usmjerena na borbu protiv cionističkog entiteta s ciljem oslobađanja Palestine, dok je taj entitet posmatran kao kolonijalni karcinom usađen u tijelo arapske regije te strateška prijetnja arapskoj naciji; Iran postaje neprijatelj koji destabilizira regiju i ugrožava njen mir, sigurnost i prosperitet, a cionistički entitet postaje strateški partner mnogim arapskim zemljama!

Jedino što su Sjedinjene Američke Države uspjele implementirati u svom odnosu prema Bliskom istoku jesu njihovi planovi koji su destruktivni za tamošnje države i njihove kapacitete, te pružiti podršku cionističkoj tvorevini i ojačati njen vojni arsenali i dominaciju u regiji. Naglašavano je da će SAD pružati stalnu i apsolutnu podršku toj tvorevini kao isključivo jevrejskoj državi, stoga ne čudi da je Bidenova strategija bila potpuno frustrirajuća za arapske mase čije su osjećaje uzdrmale fraze starog predsjednika dok je zagovarao demokratiju, jednakost, ljudska prava, borbu protiv totalitarizma i tiranije, i međunarodni poredak utemeljen na pravilima!!

Kako bismo bolje razumjeli dosljednost američkog stava prema Bliskom istoku i saznali realnost američkih odnosa prema zemljama te regije, u nastavku ćemo se osvrnuti na viziju strategije predsjednika Bidena, koji zastupa demokrate, i viziju njegovog prethodnika, predsjednika Donalda Trumpa, koji predstavlja republikance, prema Bliskom istoku, a vama ostavljamo da ih uporedite.

Bidenova vizija za Bliski istok

Bidenova strategija prema Bliskom istoku iznesena je u manje od 900 riječi, a svodi se na smanjenje eskalacije i postizanje integracije. Integriraniji Bliski istok, koji osnažuje saveznike i partnere SAD-a, poboljšao bi regionalni mir i prosperitet i smanjio zahtjeve koje regija nameće SAD-u na dugoročnom planu.

Unutar te vizije, strategija je uspostavila novi okvir za američku politiku na Bliskom istoku temeljen na izgradnji partnerstava, koalicija i saveza za jačanje odvraćanja, uz korištenje diplomatije za smirivanje napetosti, smanjenje rizika od novih sukoba i postavljanje dugoročnog temelja za stabilnost. Za ovaj okvir je utvrđeno pet sljedećih načela:

Prvo načelo

SAD će podržavati i jačati partnerstva sa zemljama koje sudjeluju u međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima, te osigurati da se te zemlje mogu braniti od vanjskih prijetnji.

Drugo načelo

SAD neće dopustiti stranim ili regionalnim silama da ugroze slobodu plovidbe plovnim putovima Bliskog istoka, uključujući Hormuški moreuz i Bab al-Mandab.

Treće načelo

SAD neće raditi samo na tome da odvrati prijetnje regionalnoj stabilnosti, već će raditi na smanjenju tenzija, deeskalaciji i okončanju sukoba, gdje god je to moguće putem diplomatije.

Četvrto načelo

Jačanje regionalne integracije kroz izgradnju političkih, ekonomskih i sigurnosnih veza među američkim partnerima, između ostalog i kroz integrirane strukture zračne i pomorske odbrane, uz poštivanje suvereniteta i nezavisnih izbora svake zemlje.

Peto načelo

SAD će uvijek raditi na promoviranju ljudskih prava i vrijednosti sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda.

Strategija naglašava da se ovaj novi okvir temelji na održivom i učinkovitom vojnom stanju koje je usredotočeno na odvraćanje, jačanje kapaciteta partnera, jačanje regionalne sigurnosne integracije, borbu protiv terorističkih prijetnji i osiguravanje slobodnog protoka globalne trgovine.

U strategiji je naglašeno da će SAD nastaviti sarađivati sa saveznicima i partnerima na Bliskom istoku kako bi se poboljšale njihove sposobnosti za odvraćanje i suzbijanje destabilizirajućih aktivnosti Irana, te nastaviti diplomatske aktivnosti kako bi se osiguralo da Iran ne dođe do nuklearnog oružja, uz spremnost da se upotrijebe i druga sredstva ako diplomatija ne uspije.

Strategija je pokazala da će Bidenova administracija kombinirati diplomatiju, ekonomsku i sigurnosnu pomoć lokalnim partnerima kako bi ublažila patnje, smanjila nestabilnost i spriječila izvoz terorizma ili masovnu migraciju iz Jemena, Sirije i Libije, te sarađivati s regionalnim vladama kako bi se proširio utjecaj ove vizije.

U površnom i kratkom osvrtu na palestinsko pitanje i “Abrahamov sporazum”, strategija navodi da će nastojati proširiti i produbiti rastuće odnose Izraela sa njegovim susjedima i drugim arapskim zemljama kroz Abrahamov sporazum, uz strogu predanost SAD-a sigurnosti Izraela. Također, nastavit će promovirati održivo dvodržavno rješenje koje čuva budućnost Izraela kao jevrejske i demokratske države, dok ispunjava palestinske težnje za vlastitom sigurnom i održivom državom.

U okviru ove vizije, Bidenova administracija radit će na poticanju ekonomskih i političkih reformi koje pomažu u tome da se oslobode potencijali regije, kroz promoviranje ekonomske integracije za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta te ohrabrivanje proizvođača energije da koriste svoje resurse za postizanje stabilnosti na globalnim energetskim tržištima, pripremajući se za budućnost čiste energije i štiteći američke potrošače.

Strategija nije zaboravila ukazati na to da će Bidenova administracija nastaviti podržavati svoje demokratske partnere i zahtijevati odgovornost za kršenja ljudskih prava. U pokušaju da opravda svoj naredni neuspjeh u tom smislu, u čemu su zakazale i prethodne administracije, strategija priznaje da prava reforma u zemljama regije može doći samo iznutra.

Trumpova strategija za Bliski istok

Vizija administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa o Bliskom istoku došla je u manje od 700 riječi, kao dio strategije nacionalne sigurnosti koju je predstavio u decembru 2017. godine. Nije se mnogo razlikovala od vizije administracije predsjednika Bidena, budući da se fokusirala na borbu protiv terorizma i postizanje integracije među državama regije radi suočavanja s prijetnjom koju predstavlja Iran.

Trumpova strategija je naglašavala da SAD neće dopustiti da Bliski istok bude sigurno utočište ili leglo “džihadističkih” terorista, niti da njime dominira bilo koja sila neprijateljski nastrojena prema SAD-u.

Trumpova strategija odnosila se na probleme koji posljednjih godina muče regiju Bliskog istoka, a predstavljaju ih iranska ekspanzija, raspad države, džihadistička ideologija, društvena i ekonomska stagnacija, regionalna rivalstva i terorističke organizacije.

U strategiji se pojašnjava da je Iran, koji je opisan kao država sponzor terorizma u svijetu, iskoristio nestabilnost u regiji za širenje svog utjecaja preko partnera i agenata, zatim za širenje oružja i finansiranje, čime se širi krug nasilja u zemlji i regiji te nanose ogromne štete civilnom stanovništvu.

Prema strategiji, Iran je razlog za destabilizaciju regije i sprečavanje uspostave  mira i prosperiteta u njoj, a ne sukob između Izraela i Palestinaca, te da Izrael nije uzrok problema od kojih regija pati. Također, arapske zemlje pronalaze sve više zajedničkih interesa s Izraelom u suprotstavljanju zajedničkim prijetnjama, prije svega iranskim prijetnjama.

Trumpova strategija vjeruje da ovi izazovi ne isključuju mogućnost za jačanje američkih interesa na Bliskom istoku, gdje pojedini partneri rade skupa u borbi protiv radikalnih ideologija i odbacivanju “islamskog ekstremizma” i nasilja.

SAD smatra da ima priliku stvoriti izvrsnu ekonomsku i političku saradnju s reformski orijentiranim zemljama koje žele biti američki partneri. Kroz poticanje saradnje među partnerima u regiji, SAD može promovirati stabilnost i ravnotežu moći koja ide u prilog američkim interesima.

Trumpova strategija je precizirala prioritetne mjere prema Bliskom istoku koje se svode na sljedeća područja:

Prvo: političko polje

Jačanje postojećih partnerstava i izgradnja novih kako bi se poboljšala sigurnost i stabilnost. Poticati postupne reforme. Podržati napore u borbi protiv nasilnih ideologija. Podržati napore za povećanje poštovanja dostojanstva pojedinaca. Rad sa snažnim i integriranim Vijećem za zaljevsku saradnju, kako bi se uspostavila stabilna i prosperitetna regija, te jačanje dugoročnog strateškog partnerstva s Irakom kao nezavisnom državom. Nastojati pronaći rješenje za sirijski građanski rat i stvoriti uvjete za povratak izbjeglica. Raditi s partnerima na tome da se uskrati Iranu posjedovanje nuklearnog oružja i neutralizira njegov utjecaj. Predanost pomoći u postizanju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma koji je prihvatljiv i Izraelcima i Palestincima.

Drugo: ekonomsko polje

SAD će podupirati reforme u zemljama u regiji kako bi se riješile temeljne nejednakosti koje iskorištavaju džihadistički teroristi. Poticanje zemalja u regiji, uključujući Egipat i Saudijsku Arabiju, da nastave s modernizacijom svojih ekonomija. Podrška reformatorima i zalaganje za dobrobiti otvorenih tržišta i društava.

Treće: vojno i sigurnosno područje

Zadržati američku vojnu prisutnost u regiji, koja je nužna radi zaštite SAD-a i njegovih saveznika od terorističkih napada, te za održavanje odgovarajuće regionalne ravnoteže snaga. Pomoći regionalnim partnerima u jačanju njihovih institucija i sposobnosti. Ulaganje napora u borbi protiv terorizma i pobune. Pomoći partnerima u nabavci interoperabilne odbrane od projektila i drugih kapaciteta za bolju odbranu od prijetnji aktivnim projektilima. Raditi s partnerima na neutraliziranju iranskih aktivnosti u regiji.s