Zašto Trump želi ponovo biti predsjednik?

Bivši predsjednik Trump ne poriče želju da se vrati u Bijelu kuću, kao ni namjeru da se kandidira na izborima 2024.

Bivši američki predsjednik Donald Trump (EPA)

Ne prođe dan da ne dobijem nekoliko e-mailova od bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, njegove djece ili njegovih viših savjetnika. Ovi e-mailovi se ne razlikuju od onih koje sam dobijao prije izbora u novembru 2020. u jeku predsjedničke kampanje. Novim porukama se nastoje prikupiti sredstava ili prezentirati obični proizvodi, poput kapa ili zastava, pomoću kojih se može sakupiti više novca. Nijedan od ovih e-mailova ne upućuje na Donalda Trumpa kao bivšeg predsjednika, jer u potpisu stoji 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Sadržaj e-mailova vrti se oko “Spasimo Ameriku”, “Večera s predsjednikom” ili “Upoznajte predsjednika na prvom skupu u Arizoni sredinom ovog mjeseca”. Sve ove poruke služe Trumpovom cilju koji je objelodanio vezano za njegovu kandidaturu za izbore 2024. kako bi se vratio u Bijelu kuću.

Bivši predsjednik Trump ne poriče želju da se vrati u Bijelu kuću, kao ni namjeru da se kandidira na izborima 2024. Trump je naglasio da je jedini razlog koji bi ga mogao spriječiti od kandidature u predsjedničkoj utrci “loš poziv doktora ili nešto slično bi me moglo zaustaviti u tome”.

Američki zakoni ne sprečavaju bivšeg predsjednika koji je obavljao jedan mandat da se ponovo kandidira za predsjednika. To se dogodilo sa bivšim predsjednikom Groverom Clevelandom krajem 19. stoljeća. Cleveland je pobijedio na izborima 1884. godine i vladao do početka 1889. godine. Bio je  22. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, a zatim je poražen na izborima koji su se održali krajem 1888. godine, te je napustio Bijelu kuću. Ponovo je pobijedio na izborima 1892. godine, postavši tako 24. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Više od 81 milion ljudi je glasalo za Bidena, u odnosu na više od 74 miliona za Trumpa. Biden je osvojio 306 elektorskih glasova, a Trump 232 glasa, no i pored toga nije i ne priznaje svoj poraz. Trump nikada nije priznao poraz u bilo čemu u svom životu, bilo da je riječ o njegovom bankrotu 1990-ih ili o mnogim greškama koje je napravio u poslovanju i investicijama. Iskreno je vjerovao u to da je uvijek bio pobjednik. Cijeli život slijedi isti pristup i ne posvećuje pažnju bilo kakvim činjenicama ili realnosti koja govori drugačije.

Koliko je moguć Trumpov povratak na čelo SAD-a?

Šanse da se Trump vrati – i eventualno pobijedi – u Bijelu kuću zavise od tri faktora: prvi je Trumpova lična želja da se vrati na poziciju, a možda i osveti za svoj poraz na nedavnim izborima.

Drugi faktor koji bi mogao navesti Trumpa da se vrati vezan je za odsustvo bilo kakve ozbiljne konkurencije ili postojanja velikih izazova pred njim među republikancima koji teže kandidaturi za izbore 2024. Ne postoji nijedan republikanski lider čija je popularnost blizu Trumpove, uprkos njegovoj ulozi u jurišanju na Capitol i zabrani društvenih mreža koja mu je uvedena.

Niko od republikanaca sa predsjedničkim ambicijama još uvijek nema hrabrosti da se izjasni o svojoj želji da se kandidira, stoga čekaju da vide kakav će biti Trumpov stav o kandidaturi na izborima 2024. Naime, bivši državni sekretar Mike Pompeo, guverner Floride Ron DeSantios, bivša američka ambasadorica u Ujedinjenim nacijama Nikki Haley, Mike Pence, bivši Trumpov potpredsjednik te senator Ted Cruz izrazili su svoju namjeru da se kandidiraju ako Trump to ne učini.

Nijedan drugi republikanac ne može parirati Trumpu u njegovoj ogromnoj popularnosti među republikanskim biračkim tijelom. Uprkos pokušajima Trumpa i njegovog tima da iskoriste pravosuđe kako bi promijenili ishod izbora 2020. godine, te 62 propala slučaja koja je pokrenuo kako bi doveo u pitanje kredibilitet izbora i proglasio ih namještenim; 70 posto republikanskih glasača vjeruje da su izbori lažirani da bi se Trump porazio.

Treći i posljednji faktor koji bi mogao navesti Trumpa na povratak odnosi se na uočljiv pad popularnosti predsjednika Bidena, te činjenicu da je postotak zadovoljstva njegovom politikom manji od 40 posto, što je jako loš procenat za predsjednika tokom njegove prve godine u Bijeloj kući.

Trumpova dominacija u republikanskom taboru

Demokratska stranka nema nijednog kandidata visokog kalibra, a uz visoku starosnu dob predsjednika Bidena, koji će imati preko 80 godina kada dođu sljedeći izbori, i nepopularnost potpredsjednice Kamale Harris i njeno upadljivo nestajanje iz javnosti; demokrate će svjedočiti teškoj borbi oko stranačke kandidature za predstojeće izbore, što će indirektno ići u prilog Donaldu Trumpu.

Trump predstavlja novi rodni list za Republikansku stranku u prelaznoj fazi, usred dramatičnih demografskih promjena u Sjedinjenim Američkim Državama. Trumpov poraz na izborima 2020. godine, a potom i njegov izlazak iz Bijele kuće nisu doveli do nestanka ideološke struje kojoj je Trump pripadao i na kojoj je temeljio svoje djelovanje tokom četiri godine na funkciji. Trump je svjestan, a u tome je i veoma vješt, važnosti izazivanja kontroverze i entuzijazma u svjetlu rastućeg desničarskog populizma širom svijeta. Trump je također uspio zaštiti sebe od posljedica bilo kakvih grešaka ili neuspjeha; kaže šta kaže, griješi kako griješi, a sve to bez polaganja računa.

Tokom godina, Trump je želio vladati kao kralj koji ima vlast i niko ga ne preispituje, a ne kao predsjednik i državni službenik s ograničenim ovlastima po ustavu i ustaljenim tradicijama. Na početku osnivanja Sjedinjenih Američkih Država ponuđen je izbor između predsjednika i kralja, a očevi osnivači su izabrali predsjednika.

U Sjedinjenim Američkim Državama, predsjednik obavlja visoku državnu funkciju u periodu od četiri godine na koju dolazi slobodnim izborima i koju može još jednom ponoviti. Ova funkcija daje predsjedniku specifične zadatke za koje dobija platu od 400.000 dolara godišnje. Predsjednik zna da su ovlasti njegovog ureda ograničene ustavom koji Amerikanci smatraju svetim slovom, baš kao što pripadnici monoteističkih religija poštuju svoje svete knjige.

Međutim, bivši predsjednik Trump je drugačiji predsjednik; on nije pročitao ustav i čini se da ne razumije prirodu njegovih članova.

Trumpa nije bilo briga za posljedice koje će snositi njegove pristalice koje su jurišale na Capitol, kao ni za pukotine koje je izazvao u čvrstoj demokratiji u svojoj zemlji. Trumpa podržava većina republikanaca, a najmanje 70 posto njih želi vidjeti Trumpa kao kandidata na izborima 2024. godine.

U narednih nekoliko sedmica bit će aktivirana aplikacija unutar privatne društvene mreže koju je pokrenuo Trump kako bi prevazišao zabranu svojih naloga na Twitteru, Facebooku i YouTubeu, koja je na snazi od januara 2020. zbog ohrabrivanja pristalica da jurišaju na Capitol. To će biti jedan od najvažnijih koraka koje će Trump poduzeti kako bi potvrdio svoju dominaciju u republikanskom taboru čekajući na izbore 2024. godine.

Izvor: Al Jazeera