Ulazimo li to u zlatno doba za radnika?

Pandemija je poremetila sve aspekte naših života, uključujući i naš odnos prema radu. Budući da su se globalne ekonomije zatvorile kako bi suzbile virus u protekle dvije godine, ponašanje potrošača drastično se promijenilo, dovodeći čitave sektore, kao što su putovanja, umjetnost i turizam u pitanje. Mnogi su ostali bez posla, a oni sretniji su dobili pristup programima odsustva, vladinom programu koji su uvele mnoge bogatije države, kako bi subvencionirale plate i zadržale ljude privremeno na platnoj listi.

Pa ipak, iako se svijet i dalje bori sa pandemijom, a puni obim ekonomske štete tek treba da se očituje, neki radnici imaju do sad neviđene prilike da utječu na svoje uslove zaposlenja. Oni su sada ili u većoj potražnji, s pristupom većem broju radnih mjesta i većoj plati, ili su otkrili nove načine rada koji bolje odgovaraju njihovom životnom stilu. Da li ovo najavljuje zlatno doba za radnika?

Pandemija COVID-19 je istakla značaj ključnih poslova, koji su često bili nedovoljno cijenjeni, kao što su medicinske sestre, radnici u skladištima, vozači kamiona i radnici u maloprodaji, uloge koje omogućavaju da ostatak društva funkcioniše. Ovi heroji nisu imali izbora, morali su nastaviti raditi na radnim mjestima kako bi na životu održali dobavljačke lance i esencijalne usluge, sve i ako je to značilo povećanje njihove izloženosti riziku od COVID-19.

Možda bi se to za neke od ovih esencijalnih radnika, moglo konačno pretvoriti u bolje, iako zakašnjele, benefite. Na primjer, na globalnom nivou fali vozača kamiona. Kako bi spriječili krizu sa praznim policama u prodavnicama, poslodavci su povećali finansijske podstreke, uključujući povećanje plate od 10 posto u toku pet mjeseci u julu 2021, kako bi privukli vozače, a neke plate i bonusi su nadmašili one advokata i arhitekata. Prema podacima Ureda za radnu statistiku u SAD-u, plate u ugostiteljstvu su skočile na najviši nivo, kako se restorani ponovo otvaraju, ali osoblje nije spremno da se ponovo pridruži ovom sektoru.

Žestoka konkurencija za talente

COVID-19 je također vodio ka duboljoj analizi ličnih prioriteta za mnoge radnike. Osiguravajuća kuća Prudential je izvijestila u 2021 da svaki četvrti radnik planira potražiti novi posao, zbog sindroma izgaranja, potrage za balansom na relaciji posao-život ili zbog potrage za projektima u kojima se pronalazi.

Alain Dehaze, direktor kadrovksog giganta The Adecco Group, nedavno je izjavio da je zatvaranje granica poremetilo mobilnost talanata, a budući da se veći broj radnika penzioniše ili napušta radnu snagu zbog direktnog utjecaja COVID-19 na zdravlje, bit će žestoka konkurencija za talente.

Kratkoročno gledano, zaposlenici u ključnim sektorima mogli bi uživati u do sad neviđenoj pregovaračkoj moći, ali to možda neće potrajati. Dugoročno gledano, povećana cijena rada će ubrzati trend automatizacije, posebno za rutinske zadatke, što bi moglo unaprijediti produktivnost, ali dovesti do pada poslovnih prilika.

Prema istraživanju iz 2021. koje je među 800 viših rukovodilaca provela kompanija McKinsey, dvije trećine kompanija globalno povećavaju ulaganja u automatizaciju i vještačku inteligenciju. Kao primjer obima promjene koja nas očekuje, McKinsey očekuje da će broj radnih mjesta u oblasti pružanja usluga za korisnike i usluga hrane opasti za 4,3 miliona samo u SAD-u, što će umnogome utjecati na 13,3 miliona ljudi trenutno zaposlenih u ugostiteljskoj industriji i 14,8 miliona u industriji maloprodaje. Već možemo vidjeti znake ovoga, gdje supermarketi povećavaju prisustvo usluga „samostalne naplate“.

Uredski službenici koji mogu obavljati posao online također su doživjeli promjenu, a rad na daljinu je uveo novu eru radne fleksibilnosti. Rad od kuće je uveden kao dio vladinih restrikcija zbog COVID-19, prisilivši kompanije da prihvate ovaj rad i ulažu u tehnologije rada na daljinu.

‘Velika tranzicija’

Mnogi nastavljaju da nalažu ili preporučuju svom osoblju da rade od kuće zbog porasta broja zaraženih novom omikron varijantom, na taj način nastavljajući normalizirati koncept rada na daljinu. Prema proračunima firme McKinsey, ovo novo ponašanje radne snage moglo bi voditi do tog da četiri do pet puta više ljudi radi od kuće nego prije pandemije. To bi drastično promijenilo geografiju vozarenja do posla, potencijalno favorizirajući predgrađa, koja nude više prostora i niže cijene smještaja, u odnosu na veće urbane centre.

Rad od kuće ima očite dobrobiti. Kada ne morate da dugo vozarite, štedite vrijeme, novac i emisije ugljika. Boravak kući također može pomoći s uspostavljanjem ravnoteže između posla i života, posebno za zasposlene roditelje koji balansiraju između obaveza i djece.

Za introverte koji se plaše socijalnih interakcija u uredu ili ne žele biti ometani, boravak u tihoj sigurnosti vlastitog doma vjerovatno je poput blagoslova. Rad na daljinu znači da bi kompanije sada mogle da zapošljavaju osoblje sa veće geografske udaljenosti, dodatno povećavajući izbor zaposlenih i utjecaj za bolje dobrobiti. Poslodavci mogu imati i finansijsku korist, posebno ako bi mogli smanjiti troškove smanjenjem poslovnog prostora.

Međutim, odsustvovanje iz kancelarije ima i svoje negativne strane. Poslovni lideri mogu razmotriti mogu li video pozivi zaista zamijeniti gradnju prirodnog odnosa i saradnje nužnih za izgradnju pozitivne radne kulture, posebno za kreativne projekte. Menadžerima također može biti teže da prate učinak. A ako postoje predrasude u pogledu performansi koje se povezuju s vremenom, bez obzira na rezultat, to bi moglo dovesti do nepravednog nepovoljnog položaja za zaposlenike koji rade od kuće više nego one koji rade iz kancelarije.

Rad od kuće također može biti manje ugodan ako niste dovoljno sretni da imate prijatno okruženje za život i rad. Realnost je da nemaju baš svi pristup lijepoj bašti ili poslovnom prostoru u kući sa dobrom internet vezom i dovoljno tišine i prostora za fokusiranje.

Kada radite i spavate u istoj kući po cijeli dan, bez prirodnih granica kada posao počinje i završava, to se može loše odraziti na vaše mentalno zdravlje. Britansko Kraljevsko društvo za javno zdravstvo kaže da je 56 posto ljudi bilo teško da se isključe s posla.

Kako se kompanije digitaliziraju, može postojati veći sigurnosni rizik, uključujući i cyber napade. Tehnološka konsultantska kompanija Accenture izvijestila je o porastu cyber napada od 125 posto, kao što su ucnjenivački softver, krađa akreditiva i digitalna iznuda. Bez znatnog razumijevanja i ulaganja u odbranu od cyber napada, i osoblje i kupci bi mogli postati ranjiviji.

Radna snaga trenutno prolazi kroz veliku tranziciju. Za neke su zatvaranje i odsustvo bili katalizatori da razmisle i slijede nove strasti, a radnici u nekim sektorima sada rade s većom fleksibilnošću i većom platom. Druge očekuje veliak nesigurnost, a McKinsey sugeriše da će više od jednog od 16 ljudi trebati naći novo zanimanje do 2030.

Trebamo prigrliti nove šablone rada bez izostavljanja ljudi, i to uključuje ulaganje u dodatne programe obuke kako bi se osiguralo da svi imamo priliku učestvovati u novoj digitalnoj ekonomiji. Ako se postupi ispravno, mogli bismo zaista biti u zlatnom dobu za radnike.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.