Rast cijena dovodi do rasta plata radnicima, ali u BiH ne

U suštini, mi imamo predstavnike vlasti koji dobro žive o trošku države.

Bosna i Hercegovina se i bez pandemije teško snalazila (EPA)

U 2021. godini smo se nadali da će pandemiji doći kraj. Ipak, do toga nije došlo i kraj joj se ne nadzire. Dok Omikron varijanta covida uzima maha širom svijeta, tu je i novi sloj ‘flurona’ – kombinacija gripe i covida. Nakon druge uzastopne godine života sa pandemijom, ekonomski analitičari sa velikom dozom opreza gledaju na buduća ekonomska kretanja u 2022. godini.

Pored neizvjesnosti koju sa sobom nosi pandemija, tu su i globalno rastuće cijene proizvoda i usluga, poteškoće u lancu snabdijevanja i slično  koji dodatno otežavaju svakodnevni život građana. Istovremeno, sve ovo otežava ekonomska planiranja i predviđanja. Ipak, uzimajući u obzir sva dešavanja u protekle dvije godine, trenutno geopolitičku i ekonomsku scenu, te planove i prognoze vodećih centara moći u svijetu, vrijedno je osvrnuti se i analizirati šta nas to čeka u ovoj godini.

Globalni ekonomski trendovi

Kada je riječ o globalnoj sceni, nekoliko je značajnih predviđanja za ovu godinu.

Iako je s jeseni 2021. godine počeo novi talas covida, evidentno je to da se najviše širio u zemljama sa ispodprosječnim stopama vakcinacije. Pojava blaže varijante, Omikron, ukazuje na mogućnost prelaska iz pandemije u endemiju. Iako nije isključeno ograničavanje određenih grana privrede, ekonomski oporavak neće znatno biti otežan u narednom periodu.

Izazovi u lancu snabdijevanja i povećanje cijena energije nastavit će vršiti pritisak na povećanje cijena u prvoj polovini 2022. Cijene rastu u svim granama privrede, a posebno je evidentan rast cijena nekretnina.

Svjetski poznati lista The Economist se pita koliko dugo može trajati globalni stambeni bum? Možda je samo pitanje vremena kada će se ova kuća od karata srušiti. Tim sa Univerziteta Harvard smatra, naprotiv, da ovaj rast cijena nekretnina može u stvari biti proizvod fundamentalnih ekonomskih promjena. Prema njima, povećanje cijena kuća u Americi je rezultat sve veće preferencije za život u gradu, stabilnih bilansi domaćinstava, veće spremnosti ljudi da troše više na svoje životne aranžmane, rastuće premije za plaće za obrazovane radnike u gradovima i nedovoljna ponuda stanova na tržištu nakretnina.

Ipak, povećanjem kamatnih stopa koje je najavljeno od strane Federalnih rezervi u Americi za proljeće, očekuje se postepeno smanjivanje inflacije ​​počevši od druge polovine godine. Ovo ukazuje i na to da će centralne banke nastaviti sa zaoštravanjem monetarne politike.

Isto tako,  ekonomska predviđanja ukazuju na to da bi izgledi za veće kamatne stope mogli djelovati kao kočnica za rast cijena nekretnina sljedeće godine, jer plaćanje više za servisiranje hipoteka ostavlja kupcima kuća manje novca za plaćanja svakog mjeseca. Primjera radi, ukoliko kamatna stopa na 30-godišnju hipoteku poraste recimo sa 3 posto na 3,6 posto do kraja sljedeće godine, to bi značilo dodatnih 100 maraka mjesečno u prosjeku. S tim u vezi, očekivati je da će aktivnost nekretnina skočiti u prvoj polovini godine jer se i kupci i prodavci bore za sklapanje poslova prije nego što dođe do porasta kamatnih stopa.

Istovremeno, doći će do zaoštravanja fiskalne politike, prvenstveno one vezane za ublažavanje posljedica pandemije. Suočene sa velikim fiskalnim deficitima, napredne ekonomije su primorane konsolidovati svoju fiskalnu politiku što će ujedno biti i prepreka ekonomskom rastu. Koliko će rast realnog sektora nadomjestiti ove rezove ostaje da se vidi.

S druge strane, s obzirom na sve veći politički i javni fokus na klimatske promjene, za očekivati je da će se sve više investicionih menadžera usmjeriti na razvijanju investicionih fondova sa fokusom na na ESG (Ekološko, društveno i korporativno upravljanje). Iako će ovaj tren rasti, teško je očekivati neke značajnije promjene u političkom smislu.

Geopolitičke tenzije

Možda i najznačajniji uticaj na globalni ekonomski razvoj će imati geopolitičke tenzije koje će nastaviti da eskaliraju. Eskalacija tenzija između Amerike i Rusije, Amerike i Kine, te neizvjesnost koja sa njima dolazi, može dovesti do značajnih promjena i povećanja rizika na regionalnim finansijskim tržištima i valutama.

Rasplet dešavanja u Americi i Kini će znatno uticati na globalnu ekonomiju i političku scenu – tvdi časopis The Economist. Evidentan je rast Kine kao svjetske ekonomske sile. Ovome doprinosi i slab razvoj zapadnih ekonomija, prvenstveno Amerike kao glavnog predstavnika demokratskog poretka i jedinog ozbiljnog protukandidata kineskoj autokratiji.

U ovoj godini se očekuje ponovni izbor kineskog predsjednika Xi Jinping na čelo komunističke partije Kine na kongresu koji se održava u novembru. Istovremeno, sa druge strane Pacifika, Amerikanci izlaze na izbore na sredini mandata. Ankete pokazuju da bi demokrate mogle izgubiti svoju tanku većinu i u Predstavničkom domu i Senatu ostavljajući iza sebe nefunkcionalnu i podijeljenu vladu te lošu reklamu za demokratiju. Sve ovo može dodatno otežati ekonomska kretanja u svijetu.

Lokalna dešavanja

Bosna i Hercegovina se i bez pandemije teško snalazila. Još prije pandemije došlo je do blokade rada Federalne vlade od strane HDZ-a. Pojava pandemije je dobro došla da se prikrije sav javašluk ove Vlade i da se skene pažnja sa mnogo važnijih tema za ekonomiju BiH.

Dolaskom vanredne situacije u vidu covid-19 pandemije, okolnosti su se znatno otežale. Kao i uvijek, najveću cijenu plaćaju obični građani. Na izazove pandemije, lokalne vlasti su kasno reagovale i pri tome načinile mnogo grešaka u koracima. Cijenu ovih grešaka plaćamo i plaćat ćemo još dugo.

Globalni rast cijena energije i prekidi lanaca snabdijevanja su uzrokovali lanac poskupljenja i na našem tržištu. Ipak, za razliku od razvijenih zemalja gdje rast cijena dovodi i do rasta plata radnicima, to se kod nas ne dešava. Stoga je izvjesno da ćemo u ovoj godini plaćati daleko veće cijene roba i usluga, a da nam pri tome primanja ostanu ista.

Istovremeno, razvijene zemlje imaju na raspolaganju monetarne i fiskalne politike kako bi osigurale stabilnost cijena i kontinuiran razvoj. Međutim, BiH ne može provoditi svoju monetarnu politiku zbog sistema na kojem funkcioniše BH valuta. Dok BiH, tako reći, nema monetarnu politiku, fiskalnu politiku ne umije da iskoristi u ekonomski razvoj što zbog blokada – kako na Federalnom nivou, tako i na Državnom nivou (blokada od strane SNSD-a i drugih srpskih predstavnika) – to zbog kratkovidnosti predstavnika vlasti.

U ovoj godini, pored pandemije, rasta cijena i kontinuiranog problema sa velikom nezaposlenošću, BiH se suočava sa rastućim tenzijama na političkoj sceni koje donose sve osim dobra ovoj državi. U suštini, mi imamo predstavnike vlasti koji dobro žive o trošku države, a koji ništa ne radi na dobrobiti te države i njenog naroda. Naprotiv, jedan dio pričinjava neprocjenjivu ekonomsku štetu kreiranjem političkih kriza koje dodatno otežavaju ionako težak ekonomski razvoj zemlje.

Tri fronta

Uzmemo li u obzir činjenicu da je ovo i izborna godina, onda je tu još manje prostora za optimizam. Političke tenzije, promjene i rastuća neizvesnost državne politike dovest će do pogoršanja situacije na više frontova.

Prvo, ekonomske neprilike kao i političke tenzije dovest će do dodatnog odliva ljudi iz BiH u razvijene zemlje. Ovakva praksa će dodatno pogoršati ekonomske prilike lokalnih poslodavaca kojima će sve više nedostajati radna snaga za svakodnevno funkcionisanje.

Drugo, uslijed ovakvih neprilika, strani investitori će se okrenuti boljim sredinama za ulaganje. Mada je BiH jedna od zadnjih država po pitanju priliva stranih investicija, ovo će dodatno pogoršati situaciju.

Treće, nekontrolisan rast cijena će dovesti do rasta nezadovoljstva među radnicima što će dovesti do pobuna i štrajkova. Ovome smo već djelomično svjedočili u zadnjih par mjeseci. Ovakvih protesta i štrajkova će neminovno biti sve više.

Ono što najviše zabrinjava jeste porast tenzija i nacionalnih, zapaljivih retorika koje mogu dovesti do dodatnog zatezanja odnosa (pa čak i konflikta) koji će dodatno unazaditi ekonomiju.

Ono što nam je itekako potrebno jeste jedna zdrava vizija razvoja za naredni period koja će donijeti dodatni razvoj i doprinijeti boljitku većeg dijela društva. Da bi ovako nešto ostvarili, moramo se okrenuti provjerenim receptima uspjeha gdje se primjenjuju najbolje metode i zanemariti međusobna neslaganja jer nam je svima potreban ekonomski rast.

Za sve ovo potrebno je mijenjati radnu sredinu i prilagoditi je svjetski uspješnim trendovima. U protivnom, sa postojećom politikom „ko je jamio, jamio“ nećemo još dugo ugledati svjetlo na kraju tunela – u ekonomskom smislu. A bez ekonomskog razvoja, nema ni bilo kojeg drugog razvoja.

Izvor: Al Jazeera