Hladni rat između Amerike i Kine nemoguće je izbjeći

Čvrst stav u odnosima s Kinom jedno je od rijetkih pitanja oko kojega se slažu političari iz dvije velike stranke u Sjedinjenim Američkim Državama.

SAD i njegovi saveznici u indo-pacifičkoj regiji kreću u novi hladni rat koji odgovara uvjetima i prirodi 21. stoljeća (Getty)

Termin hladni rat prvi put je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) upotrijebio Bernard Baruch, savjetnik američkog predsjednika, u svom govoru 1947. u Kolumbiji u Marylandu.

Hladni rat je definiran kao indirektno političko, ideološko i vojno sučeljavanje između Sovjetskog Saveza i SAD-a u periodu nakon Drugoga svjetskog rata sve do raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Ovu fazu su karakterizirali hladni odnosi između dvije zemlje, koje nisu povezivali veliki trgovinski ili ekonomski odnosi. Natjecale su se u kulturnom, strateškom, ekonomskom i političkom smislu. Također su se utrkivale za širenje svog utjecaja po cijelom svijetu. U to vrijeme su izbili mnogi posrednički ratovi, poput rata u Republici Kongo, Korejskog i Vijetnamskog rata, pored kubanske raketne krize 1961. godine.

Uz stalni uspon Kine u posljednja dva desetljeća, u ekonomskom, tehnološkom i vojnom pogledu, te prijetnje koju ova država predstavlja američkom vodstvu, zahvaljujući kojem Washington kontrolira svjetski poredak od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine, pojedini smatraju da je sukob između hegemonističke sile i snage u usponu nešto što se ne može izbjeći.

SAD želi zadržati svoju poziciju najveće vojne i ekonomske sile na svijetu, što pojedine navodi da vrše pritisak kako bi se usvojio koncept nulta sume u odnosu s Kinom, koja se ekonomski i vojno natječe sa SAD-om.

Podjela tehnologije podmornica

U rijetkom potezu, predsjednik Joe Biden je objavio prije nekoliko dana da njegova zemlja planira podijeliti tehnologiju podmornica na nuklearni pogon s Australijom u sklopu novog trilateralnog odbrambenoga partnerstva koje uključuje i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Ova objava je uslijedila prije još jednog četverostranog sastanka u Bijeloj kući s čelnicima Japana, Indije i Australije, a sve s jednim ciljem: suprotstaviti se usponu Kine, koji je posljednjih mjeseci dobio vojni zaokret.Suprotno stavu posmatrača da je odluka SAD-a o povlačenju iz Afganistana u velikoj mjeri narušila međunarodno povjerenje u Washington kao vođu slobodnog liberalnog svijeta, analitičari u Japanu, Južnoj Koreji, Indiji, Australiji i drugim kineskim susjedima smatraju da je povlačenje iz Afganistana dobra prilika da Washington iznova poreda prioritete po pitanju suočavanja s kineskim usponom i ambicijama, umjesto da se ograniči na pitanja borbe protiv terorizma.

Ova škola vjeruje da će povlačenje SAD-a s Bliskog istoka dati Washingtonu mogućnost da se usredotoči na značajnije strateško natjecanje s Kinom, budući da istočna Azija predstavlja glavnu arenu za natjecanje u 21. stoljeću.

Washington nije gubio puno vremena, jer se okončanje povlačenja SAD-a iz Afganistana poklopio sa sudjelovanjem 25.000 marinaca i drugih pripadnika američke mornarice u vojnim vježbama koje simuliraju zauzimanje otoka u zapadnom Tihom okeanu i preuzimanje kontrole nad njima.

Ovo je jedna od najvećih vojnih vježbi u posljednjim desetljećima u kojima učestvuju deseci američkih brodova i podmornica.

Vojne vježbe

Vojne vježbe, koje su provedene s japanskim, britanskim i australskim snagama, pokazale su tendenciju Pentagona da se usredotoči na suočavanje s kineskim ambicijama u Indijskom i Tihom okeanu. Vježbe su također predstavljale ohrabrujuću poruku koju je SAD poslao svojim saveznicima širom svijeta.

Ovakav razvoj dešavanja dolazi u vrijeme kada Biden pokušava vratiti fokus američke nacionalne sigurnosti i ekonomske politike na prijetnju koju predstavlja Kina.

Posljednjih godina eskalirala je napetost zbog teritorijalnih sporova u Južnom kineskom moru, glavnom pomorskom putu za naftne resurse i prirodni plin, budući da je Peking uspostavio vojne položaje na nekoliko malih umjetnih otoka. Osim toga, Kina ne prestaje provoditi cyber napade protiv američkih interesa i institucija, a vojne flote te zemlje također vrebaju ribarska plovila susjednih zemalja u Južnom kineskom moru, poput Filipina, Vijetnama i Indonezije.

Čvrst stav u odnosima s Kinom jedno je od rijetkih pitanja oko kojega se slažu političari iz dvije velike stranke u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno otkako je predsjednik Xi Jinping došao na vlast, budući da Peking radi na razvoju tehnološki naprednih vojnih sposobnosti na raznim poljima.

Pristup demokratskog predsjednika Joea Bidena nije se razlikovao od pristupa njegovog republikanskog prethodnika Donalda Trumpa u tom kontekstu. Od njegove prve sedmice na vlasti, iz Bidenove administracije su stizali brzi signali i različiti koraci koji su nagovještavali oštre politike u pogledu očekivanih odnosa Washingtona s Pekingom.

Novi hladni rat

Tokom potvrde imenovanja u Senatu, državni sekretar Tony Blinken naglasio je da Kina predstavlja najveći izazov za SAD, dok je ministar odbrane general Lloyd Austin također opisao Kinu kao “sve veću opasnost, a da će suočavanje s njom biti jedan od glavnih pravaca djelovanja Pentagona u narednim godinama”. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je u intervjuu za Institut za mir u Washingtonu kako” Kinezi smatraju da je njihov model uspješniji od američkog modela, i to je ono što promoviraju širom svijeta.”

Na temelju toga, pojavili su se pojedini glasovi koji ističu da se nalazimo u novom hladnom ratu, ali da to nije poput sovjetsko-američkog hladnog rata, jer su ekonomije dvije zemlje međusobno povezane na vrlo složen način. Kina nije zatvoreni Sovjetski Savez, niti Amerika može usvojiti politiku suzbijanja Kine tako što će je lako ograničiti.

Biden se slaže sa stavom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da se Kina smatra odgovornom za ulogu u širenju korona virusa. No za razliku od Trumpa, Biden vjeruje u potrebu jačanja multilateralne koalicije istomišljenika kako bi se suočili s onim što vide kao kineske prijetnje i nepravedne prakse.

Prema tome, SAD i njegovi saveznici u indo-pacifičkoj regiji kreću u novi hladni rat koji odgovara uvjetima i prirodi 21. stoljeća. Hladni rat koji bi mogao dovesti do toga da sukob između dvije zemlje u oblasti međunarodne trgovine i pristupa prirodnim resursima preraste u sukoba za budućnost tehnologije, pa sve do geostrateškog natjecanja, naročito u jugoistočnoj Aziji.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Svemirska stanica koju gradi Kina će se po završetku takmičiti s Međunarodnom svemirskom stanicom (ISS) koju podržavaju SAD, Rusija i Japan.

Published On 21 Sep 2021
Više iz rubrike Piše
POPULARNO