Zašto Turska želi biti zadužena za sigurnost aerodroma u Kabulu?

Ankara može mnogo dobiti ako preuzme ovu ključnu odgovornost i tako ostane ključni igrač u Afganistanu nakon povlačenja SAD-a.

Turska je u izvrsnoj situaciji za pružanje sigurnosti glavnom afganistanskom aerodromu u post-američkoj eri (EPA)
Turska je u izvrsnoj situaciji za pružanje sigurnosti glavnom afganistanskom aerodromu u post-američkoj eri (EPA)

Prošlog mjeseca se Turska ponudila da preuzme odgovornost vođenja i zaštite strateškog aerodroma Hamid Karzai u Kabulu – glavne kapije Afganistana u svijet, s obzirom da zemlja nema izlaz na more – nakon što američke i NATO snage završe s povlačenjem iz ratom razorene zemlje.

Budući da se sporazum između talibana i afganistanske vlade i dalje pokazuje nedostižnim, te s obzirom da se sigurnosna situacija u Afganistanu ubrzano pogoršava, potrebno je istražiti motive Turske za davanje ovakve ponude.

Turska, jedina članica NATO-a koja je zemlja s većinski muslimanskim stanovništvom, već je dugo diplomatski i politički utjecajna u Afganistanu. Ne samo da ima duboko ukorijenjene historijske, kulturalne, vjerske i etničke veze sa Afganistanom, već i sa Pakistanom – glavnim pokroviteljem talibana. U prošlosti je organizirala nekoliko samita između vlada Pakistana i Afganistana s ciljem da se unaprijedi dijalog između dvije susjedne nacije.

Igrajući aktivnu ulogu u višestrukim naporima da se okonča decenijama dugi sukob u Afganistanu, Turska je održavala bliske veze sa različitim konkurentnim etničkim i političkim frakcijama u zemlju, uključujući talibane.

Turski vojnici

Turska ima više od 500 vojnika u Afganistanu, ali ti vojnici ne učestvuju u borbama – njihove aktivnosti su ograničene na pružanje sigurnosti vojnom odjelu aerodroma u Kabulu i na obuku afganistanskih sigurnosnih snaga. Zbog njene neborbene uloge u Afganistanu, Turska ima bolje odnose sa talibanima od bilo koje druge NATO zemlje i nedavno je dobila zaduženje da olakša mirovne pregovore između Kabula i talibana. Iako su talibani već upozorili Tursku da ne zadrži svoje vojnike u Afganistanu nakon septembra 2021, Ankara vrši pritisak na oružanu grupu da odbaci svoje prigovore za te planove putem svojih saveznika, Pakistan i Katar. Turska je također odlučila da direktno razgovara sa talibanima u vezi ovog pitanja.

Kao rezultat svega ovoga, Turska je u izvrsnoj situaciji za pružanje sigurnosti glavnom afganistanskom aerodromu u post-američkoj eri. I Ankara ima mnogo toga za dobiti od preuzimanja ove ključne dužnosti i tako ostane ključni igrač u Afganistanu nakon povlačenja SAD-a.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ne krije svoju želju da poveća utjecaj Turske na muslimanski svijet. Pod njegovom vladavinom, Turska je značajno povećala svoj utjecaj na muslimansku Južnu Aziju putem medija i obrazovnih projekata. Turske drame, poput Uskrsnuća: Ertugrul, postale su uspješni hitovi i u Pakistanu i u Afganistanu, pomažući da se promijeni javno mnijenje u korist Turske.

Štaviše, proteklih godina je Ankara povukla različite vanjskopolitičke poteze usmjerene na zaobilaženje i guranje u stranu Saudijske Arabije i pozicioniranje Turske kao novog lidera sunitskog muslimanskog svijeta. Aktivno je učestvovala u regionalnim sukobima, poput Sirijskog rata, protiv Saudijske Arabije i njenih saveznika, te je bila glasna u kritiziranju Rijada u vezi različitih pitanja, od blokade Katara do ubistva Jamala Khashoggija. Turski napori da zadrži stalnu prisutnost u post-američkom Afganistanu tako što će postati čuvar aerodroma u Kabulu su djelomično produžetak ovih geopolitičkih ambicija. Insistirajući na preuzimanju velike uloge u post-američkom Afganistanu, Erdogan želi ne samo da ospori vodstvo Saudijske Arabije u sunitsko-muslimanskom svijetu već i da demonstrira široj međunarodnoj zajednici mogućnosti Turske u korištenju meke moći.

Ambicije Turske

Održavanje aktivne uloge u Afganistanu nakon američkog povlačenja bi također pomoglo Turskoj da ostvari svoje ambicije da poveća svoj značaj unutar NATO-a i da popravi zategnute odnose sa SAD-om.

U julu 2019. je Ankara kupila rakete S-400 od Rusije, koje su originalno izgrađene za gađanje NATO pogona i opreme. Ta kupovina je zaoštrila odnose Turske s drugim članicama NATO-a, koje su ovaj potez smatrali prijetnjom za njihovu sigurnost. SAD je u konačnici nametnuo sankcije Turskoj kako bi iskazao svoje nezadovoljstvo. Američka podrška kurdskim snagama u Siriji, te turske operacije protiv tih grupa, kao i odbijanje SAD-a da izruči imama kojeg Turska smatra odgovornim za pokušaj puča protiv Erdogana 2016, također su zaoštrili odnose između Ankare i Washingtona.

Volontirajući da pruži sigurnost za aerodrom u Kabulu te time osigura da NATO zadrži prisutnost u zemlji nakon američkog izlaska, Turska se nada da će poboljšati svoje odnose sa Washingtonom.

Predstavljajući se kao važan igrač u Afganistanu, Turska se također nada da će poboljšati svoju poziciju i prestiž unutar NATO-a. U posljednje vrijeme je Turska pod prismotrom svojih NATO saveznika zbog svoje intervencionističke politike u Libiji, Iraku i Siriji. Gledajući unatrag, prisustvo Turske u Afganistanu nakon povlačenja NATO snaga 2014. pomoglo joj je da poveća svoju važnost u savezu kroz NATO-ovu misiju za obuku, Odlučna podrška. Stoga se Turska vjerovatno nada da će postići slične rezultate ostajući u zemlji nakon okončanja američkog povlačenja.

Dodatno, aerodrom u Kabulu će i dalje imati strateški značaj za NATO zemlje koje žele da održe diplomatsko prisustvo tamo u narednim mjesecima i godinama. Osiguravanjem sigurnosti aerodroma će bez sumnje pomoći Turskoj da stekne ugled u očima ovih zemalja.

Turska i SAD i dalje pregovaraju i još nije donesena konačna odluka o tome ko će biti zadužen za osiguravanje kabulskog aerodroma nakon američkog povlačenja. Čini se da je Washington zainteresiran za tursku ponudu, ali dosad nije pristao ispuniti uvjete Turske, uključujući finansijsku, logističku i diplomatsku podršku. U međuvremenu talibani ubrzano zauzimaju teritoriju, a Iran i Rusija su već ugostili delegacije talibana i afganistanske vlade s ciljem da ožive zaustavljene mirovne pregovore. Ako Turska zaista želi ovu ulogu, onda je vrijeme od najveće važnosti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike MIŠLJENJA
POPULARNO