Samit Bidena i Bennetta: Američko-izraelski reset?

Američko-izraelska dvoličnost i razilaženje oko Palestine, Irana i Kine.

Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Naftali Bennett susrest će se 26. avgusta (AP)

Ovosedmični američko-izraelski samit sigurno će biti zasjenjen afganistanskim fijaskom. Ono što je manje sigurno je to kako će američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Naftali Bennett ublažiti debakl tokom razgovora 26. avgusta kada će vjerovatne teme biti Palestina, Iran i Kina.

Pošto se oba lidera suočavaju sa velikim izazovima na domaćoj sceni i pošto su obje administracije pristale na izbjegavanje političkih iznenađenja i javnih ispada koji su potkopali „specijalne odnose“ u prošlosti, medijima će ovaj sastanak biti mutan i dosadan.

Zaista, sa Bidenom koji se suočava sa političkom olujom zbog Afganistana i Bennettovim manjkom kredibiliteta, državništva i političke snage pošto je osvojio samo šest posto glasova na posljednjim izborima, ova posjeta će biti više vizualne, a ne konkretne prirode.

Ipak, može biti da postoji više neslaganja „iza scene“ nego što se da primijetiti.

Saradnja sa Kinom

Biden će tražiti od Bennetta da obustavi izraelsku saradnju sa Kinom, ponajprije u sferi visoke tehnologije, dok će Bennett od Bidena tražiti da napusti pregovore o iranskom nuklearnom sporazumu. Dvojac se neće slagati o tome šta dalje raditi za Palestinu, osim obećanja, prilično neiskrenog, da neće napustiti „mirovni proces“ niti Palestinsku administraciju (PA).

Bidenova administracija je laserski fokusirana na najveći strateški izazov, Kinu, koja koristi američke greške kao one u Afganistanu i Iraku, te širi svoj utjecaj nevjerovatnom brzinom na Širem Bliskom istoku, Aziji i dalje.

Alarmantna je činjenica da su kineske investicije u Izraelu nadmašile 19 milijardi u posljednjih 18 godina, uključujući devet milijardi u sektoru tehnologije, dok je bilateralna trgovina prošle godine iznosila 17,5 milijardi dolara.

Biden će Bennettu reći kako je, kao veliki korisnik naprednog američkog razvoja i istraživanja, kao i darežljivosti američke strane pomoći, Izrael striktno obavezan poštivati sporazume sa SAD-om i stoga mora „prestati i odustati“ ili se suočiti sa posljedicama.

Izrael je uglavnom ignorirao takva upozorenja ranijih američkih administracija, no Biden možda neće biti raspoložen za igre i može doći do svega.

Ako ne zbog Kine, onda zbog Irana.

Poniženje u Afganistanu

Od Bennetta se očekuje da iskoristi američko poniženje u Afganistanu da primora Bidena da se usprotivi Iranu i njegovom novom tvrdolinijaškom predsjedniku, uprkos činjenici da je lider SAD-a jasno iznio namjere da smanji američku vojnu i stratešku posvećenost Bliskom istoku.

Jednu činjenicu glavni mediji pogodno i spretno ignoriraju, a to je da je Teheran strana u Sporazumu o neproliferaciji (NPT) i kako je njegov nuklearni program uglavnom mirnodopski, dok Izrael odbija pristupiti NPT-u i jedina je nuklearna vojna sila na Bliskom istoku.

No, Izrael neće dozvoliti da mu činjenice smetaju pri bijesu na američku politiku prema Iranu, kao i prizorima američkog povlačenja snaga sa Šireg Bliskog istoka. Uprkos svom njegovom razmetanju, Izraela najviše brine odlazak SAD-a iz regije.

Zato će Bennett tražiti od Bidena da napusti iranski nuklearni sporazum i pripremi se za alternativne scenarije, uključujući i onaj o podršci jednostranim akcijama Izraela protiv Irana.

Minimalno, Bennetova rezervna pozicija je navodno da zahtijeva od SAD-a da nametne nove, oštrije uvjete Iranu i kompenzaciju za Izrael ako se desi da se dogovor vrati na snagu.

Navodno je Izrael već dobio 28 milijardi dolara na ime desetogodišnje posvećenosti još iz vremena Obamine administracije, kao i najnovije mlazne avione i druge komade oružja, no opet izraelska ekstremna samodopadnost ne poznaje granice.

Tako je i u Palestini gdje traži potpuno američko pomirenje sa stanjem.

Vremešni Abbas

Izraelska Vlada, uz značajnu pomoć saveznika u Kongresu, uvjerila je Bidenovu administraciju da odustane od minimalnih obećanja PA-u, među kojima je ponovno otvaranje američkog konzulata u Istočnom Jerusalemu i ureda Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) u Washingtonu.

Zaista, Biden, samoproglašeni cionista, već se pokazao kao potpuno dvoličan, odbivši promijeniti stav svoga prethodnika o širenju izraelskih nelegalnih naselja i anektiranju okupiranog Jerusalema i sirijske Golanske visoravni, čime je Izraelu dao de facro zeleno svjetlo da nastavi sa koloniziranjem Palestine.

U međuvremenu, PA se može teretiti za samonanošenje štete jer napada mirne disidente i blokira narodnu mobilizaciju protiv izraelske okupacije.

Predsjednik PA Mahmoud Abbas je poručio Izraelu da izvuče pouke iz dešavanja u Afganistanu, ali zaključci koje će Bennett vjerovatno prenijeti Bidenu vjerovatno neće biti onakvi kakvima se Abbas nada. Izraelski premijer će pokušati uvjeriti američkog predsjednika da je palestinska Vlada, poput afganistanske, nepouzdana pri suzbijanju islamističkog Hamasa ili očuvanju sigurnosti granica, pa stoga izraelska vojska mora ostati u Palestini na duže vrijeme.

Bennett bi mogao reći da, pošto 85-godišnji Abbas možda neće još dugo voditi PA, Izrael i SAD moraju brzo spremiti prijateljskije i popustljivije palestinsko vodstvo kako bi se izbjegao haos na okupiranim palestinskim teritorijama, a koji bi mogao iskoristiti Hamas i druge radikalne grupe.

Sve ovo čini sve priče o oživljavanju mrtvog „mirovnog procesa“ i dvodržavno rješenje istinski suvišnima, čak i ako Biden bude insistirao na takvim „mirovnim razgovorima“ samo zbog očuvanja izgleda diplomatske normalnosti.

Cjenkanje, zanovjetanje, molbe

Stoga će Biden ohrabrivati dalju arapsku normalizaciju sa Izraelom i prenositi sve buduće medijacije stranama poput Egipta koji je pozvao Bennetta u zvaničnu posjetu narednih sedmica, dođavola sa ljudskim pravima.

Kada se sve sabere, nakon manje skandaloznog sastanka, uslijedit će manje egzibicioni, a više srdačni susret sa novinarima gdje će se govoriti o „resetu“ odnosa.

No, u stvarnosti, ovosedmični sastanak neće biti ništa drugačiji od ranijih. Bit će malo cjenkanja, malo zanovjetanja, pa čak i molbi, no Izrael će se ponovo okoristiti o američke greške, jednako kako to radi sa uspjesima, i na kraju će uraditi sve što treba i mora da zadrži punu američku umiješanost na Bliskom istoku.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO