Vakcinacija u Srbiji: Srećan nam četvrti talas

Nema nikakave sumnje da je u Srbiji sedmomjesečna kampanja za vakcinaciju i sticanje kolektivnog imuniteta zakazala uprkos dovoljnom broju vakcina koje je osigurala država, navodi autor (EPA)
Nema nikakave sumnje da je u Srbiji sedmomjesečna kampanja za vakcinaciju i sticanje kolektivnog imuniteta zakazala uprkos dovoljnom broju vakcina koje je osigurala država, navodi autor (EPA)

Sve je u Beogradu bilo spremno za proglašenje velike pobjede nad pandemijom COVID-a 19 još prije mjesec dana. Najprije je spominjan 21, a potom 28. juni kao mogući datumi “dana pobjede” nad nevidljivim virusom, produženo je radno vrijeme kafana i prodavnica, odobrene maturske svečanosti, svadbe i druga masovnija okupljanja građana kao što su sportske priredbe, koncerti i slično, a onda je uslijedio šok.

Iz vrha države umjesto proslave sada najavljuju četvrti talas i potrebu za trećom dozom vakcina, pojačavaju apele za vakcinacijom pogotovo mlađih generacija koji je i dalje ispod 20 procenata tog dijela populacije i nagovještavaju već za septembar najezdu novih sojeva virusa mutanata kao što su indijski ili “delta” virus koji su “neuporedivo agresivniji i opasniji od svih dosadašnjih oblika”.

Zbog svega toga pitanja tipa koliko osnova imaju ovakve tvrdnje i najave i da li osim zdravstvenih postoje još nečiji interesi, politički ili ekonomski svejedno, naravno ne samo u Srbiji, kojima odgovara da pandemija potraje unedogled?

Đerlek: Poželjna RNK vakcina

Nema nikakve sumnje da je u Srbiji sedmomjesečna kampanja za vakcinaciju i sticanje kolektivnog imuniteta zakazala uprkos dovoljnom broju vakcina koje je osigurala država. Boj vakcinisanih drugom dozom i pored novčanih (25 eura) i drugih stimulacija stanovništva još nije premašio polovinu punoljetnih građana (prema posljednjim podacima kreće se oko 48,6 odsto odnosno nešto više od 2,5 miliona).

Zbog toga ,ali i drugih razloga o kojima se manje govori, Nacionalno tijelo za imunizaciju je preporučilo Kriznom štabu da građani Srbije prime i treću dozu vakcine protiv koronavirusa. Hoće li preporuka i biti usvojena, kako je rekao državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlak, o tome bi Krizni štab trebalo da odluči 1. avgusta.

Zašto baš tog datuma, niko ne zna, ali je simptomatična i preporuka da treća doza bude data najmanje šest meseci posle druge, kao i da bi najbolje bilo da ljudi prime RNK vakcinu. Što znači “pfizer” ili “modernu”, iako je većina građana vakcinisana kineskim i ruskim vakcinama “sinofarm” i “sputnjik-V”. Za ovu posljednju je dugo najavljivana i proizvodnja u beogradskom Institutu Torlak za cijelu regiju.

“Naš Komitet je sastavljen od najeminentnijih stručnjaka iz oblasti vakcinacije i predložili su da to bude ‘fajzerova’ vakcina ili ‘moderna’ tzv. RNK vakcina. Međutim, nisu isključili mogućnost da to bude i vakcina koja je napravljena i na neki drugi model”, izjavio je Đerlek što je otvorilo nova nagađanja i pitanja onih koji su dolili kinesku ili rusku vakcinu “pa jesmo li mi koji smo primili po dvije doze sinofarma ili sputnjika dovoljno zaštićeni?

Za sada se javnosti objašnjava kako je treća doza namijenjena prije svega hroničnim bolesnicima i onima koji boluju od težih bolesti, ali i dodaje kako treću dozu mogu primiti i svi ostali građani šest mjeseci poslije revakcinacije.

Ove preporuke, kako se ističe, donijete su na osnovu svjetskih istraživanja koja su pokazala da “treća doza pojačava imunitet kod osoba koje su slabije reagovale na dvije doze”.

Otkud ‘prvak Evrope’ na koljenima

I dok je Srbija u ovom trenutku na korak od uvođenja obaveznog vakcinisanja svih zdravstvenih radnika po ugledu na Francusku i neke druge zemlje, uz uporno ponavljanje zvaničnika bilo iz politike ili zdravstvenih struktura kako je četvrti talas epidemije skoro izvjestan, kako kažu, možda i prije jeseni, nedovoljan broj vakcinisanih, naročito u mlađoj populaciji, pokazuje na manjak povjerenja, ne samo u korist od vakcina, već i u ozbiljnost posljedica COVID-a 19 koji je u Srbiji do sada odnio više od 7.000 života.

Umjesto suvislih objašnjenja kako je Srbija, doskorašnji “prvak Evrope” u vakcinaciji neočekivano pao na koljena, učestale su poruke kako „iz pandemije ne može da se izađe ukoliko se u što kraćem periodu ne vakciniše dovoljan broj građana, prije svega mladih. Ovo ponavljaju skoro na dnevnom nivou predstavnici vlasti, ali i epidemiolozi koji nikako ne zaostaju za njima. Prvenstveno oni u koje vlasti imaju povjerenje, uglavnom već odlikovani i unaprijeđeni.

Ni jedni ni drugi na shvataju da je upravo to možda onaj detalj koji građanima pojačava nepovjerenje u ovaj mučni proces koji se svima popeo na vrh glave još od prve izjave onog doktora s početka pandemije koji je rekao da se radi o najsmješnijem virusu na svijetu i pozvao žene da krenu put Milana u kupovinu kada se broj oboljelih i umrlih u Italiji već mjerio u hiljadama.

Zabluda kod žena da cijepljenje utiče na rađanje

Najeksponiraniji epidemiolog u srbijanskim medijima Predrag Kon ponavlja da se epidemiološka situacija pogoršava i bolnice počinju puniti pacijentima, te da je potrebno pridržavanje mjera “koje su i dalje na snazi i nastaviti vakcinaciju”.

On je za 1. avgust, ne objašnjavajući zašto baš tog datuma, najavio bitno drugačiju situaciju “i da će vjerovatno biti donete nove mere”. Ovdje je očigledna sinhronizacija politike i struke, ma koliko se Kon trudio da objasni da on i ostali članovi Kriznog štaba nisu tek obični poslušnici vlasti.

Ono što je važnije, kako kaže, među mlađima, pogotovo kod ženskih osoba, javlja se otpor vakcinisanju „zbog straha od jedne teške zablude o tome da vakcina može da utiče na sposobnost rađanja“.

“To nikakve veze nema sa istinom“, kaže Kon.

Mediji su prenijeli I mišljenje konsultanta za vakcine i imunizaciju dr Dragoslava Popovića da su se vlasti u Srbiji na početku masovne vakcinacije osjetile superiornim zbog dostupnosti vakcina, ali se pokazalo da to nije dovoljno.

Popović smatra da postoji više razloga zašto se više ljudi u Srbiji nije vakcinisalo.

„Prvo je što mnogo ljudi ne osjeća da je pandemija i COVID-19 zdravstveni problem koji treba da se riješi. Tu onda nastaje problem jer ljudi misle da se vakcinacija ne preporučuje iz zdravstvenih razloga, već iz nekih drugih. Tako se stvaraju mitovi o tome zašto ljude vakcinisati“, rekao je on.

Drugi razlog je i stavljanje građana pred izbor koju vakcinu da prime što je stvorilo konfuziju i negativno uticalo na odluku dijela građana da se vakcinišu.

Određeni broj ljudi je zbog toga odgodio ili odgađa i dalje vakcinaciju jer vakcine uzima „zdravo za gotovo“.

“Ako pogledamo druge zemlje u Evropi, ljudi su tamo jako dugo čekali na vakcinaciju, a dok su čekali, njihova motivacija je samo rasla“, objašnjava Popović.

Ovome svakako treba dodati i nepovjerenje u zdravstvene institucije i tačnost o brojevima zaraženih i umrlih, za koje mnogi misle da su obične spekulacije.

“Kada žele da povećaju brojeve onda povećaju broj testiranih, a kada im odgovara da ti broji budu manji jednostavne smanjuju broj testiranih”, smatraju mnogi Beograđani s kojima smo razgovarali.

Restorani i kafane samo za vakcinisane

Koplja se lome, nije ni tu Srbija izuzetak, oko toga treba li zabraniti ulazak u restorane, kafane i druga javna mjesta onima koji nisu vakcinisani. Većina onih koji su dobili dvije doze smatra kako treba da budu nagrađeni razdvajanjem od onih koji to nisu “jer je to njihov izbor”.

To je ista logika kojom se rukovodio poznati američki glumac Sean Penn koji je poslao ultimatum TV ekipi kako neće snimati seriju “Gaslit”, u kojoj mu je partnerica Julia Roberts, “ukoliko se svi ne vakcinišu”. Istina, ovako eksplicitnih stavova u Srbiji još nema, ali nije isključeno da će ih poslije odluka Kriznog štaba svakako biti.

Istovremeno, oglasili su se i antivakseri kojih i dalje ima više nego što se pretpostavljalo i koji opet ponavljaju svoje teze s početka pandemije

“Ovo je program depopulacije planete Zemlje“, reći će jedan od njih dr Novica Ćeranić koji se predstavlja kao borac protiv “globalizma i koronadiktature”.

Ovaj ljekar specijalista radiologije sa Instituta za onkologiju u radiologiju u Beogradu ponavlja teze da “korona virus ne postoji, da su protivepidemijske mjere način porobljavanja stanovništva, kao i da se vakcinama protiv COVID-19 truju ljudi zarad profita nekih interesnih grupa”. I on nikako nije jedini koji fakenews koristi kako bi podilazio svojim pratiocima na društvenim mrežama.

U Beogradu i drugim gradovima (još) nema grafita poput onog u Zagrebu “HDZ = SDP = pandemija”, ali razmišljanja koja navode da vlast i mnogi u opoziciji koriste pandemiju u političke ili preciznije populističke svrhe ima na svakom koraku. Traje to još od prošlog proljeća kada su i pored zabrane okupljana neki stranački skupovi u organizaciji vladajućih stranaka ipak održani i doprinijeli delegitimizaciji parlamentarnih izbora održanih 21. juna.

Hoće li državna lutrija pomoći

Benefita koje je država nudila svima koji se odluče za vakcinaciju kao najsigurniji vid borbe protiv korone bilo je i do sada, ali se sve češće spominje kako bi takvu praksu trebalo što prije podići na viši nivo. Po ugledu na neke američke države spominje se i mogućnost uvođenja državne lutrije sa visokim novčanim i drugim nagradama za one koji se odluče za vakcinaciju, pogotovo za mlađe ljude.

Tako je nedavno poznati festival na novosadskoj tvrđavi “Exit” otvorio vrata samo za one koji su imali potvrde o vakcinaciji.

Beogradski mediji već su kao pouzdane objavili informacije kako će glavna premija biti stan u Beogradu, kako će biti dodijeljeno više automobila Fiat 500L, kao i još mnogo vrijednih nagrada u vidu turističkih vaučera i popusta u trgovinskim radnjama.

Navodno se razmatra da li će se za učešće u lutriji slati koverte sa potvrdom o vakcinaciji ili će tiket za srećne dobitnike biti upravo serijski broj sa digitalnog certifikata o vakcinaciji.

Hoće li najave lutrije i drugih načina motivacije građana pomoći da se stigne do toliko željenog kolektivnog imuniteta vjerovatno ne znaju ni najveći optimisti, pa ni oni koji vode kampanju vakcinacije iako je sasvim izvjesno da svih vrsta vakcina ima dovoljno.

Ovo nije pitanje slobode izbora

Biće da je epidemiolog Zoran Radovanović koji je mnogima u Kriznom štabu bio profesor na fakultetu, potpuno u pravu kada ocjenjuje da je vlast demagoška i populistička i da je dopušteno da na televizijama sa nacionalnom frekvencijom “govore razni koji su pričali i o čipovima, o tome kako se od vakcine postaje zombi, da dovode do steriliteta”.

“Još veći je problem što su među takvima i profesori sa fakulteta, doktori. Kada navučete deo populacije na te priče onda je normalno da imate takvu reakciju“, rekao je Radovanović.

Bez obzira kakve odluke će biti donijete tog famoznog 1. avgusta, dakle već narednog ponedjeljka, sigurno je da će mnoga pitanja vezana za pandemiju ostati bez potpunih odgovora. Osim onog najjednostavnijeg da će svako ko nije vakcinisan biti manje zaštićen od onog koji je vakcinisan. I tu se ne radi o nekakvoj demokratskoj varijanti slobodnog izbora, kako to tvrdi sociolog Ratko Božović.

“Ne mogu ja imati slobodu da se ne vakcinišem i da vas zarazim, to znači da je moja sloboda da to činim, ugrozila vas i vašu slobodu da budete zdravi”, precizirao je Božović.

Srećan nam četvrti talas. Ukoliko ga bude.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO