Primirje u Gazi je klimavo i uskoro bi mogao uslijediti novi rat

Uporno nasilje protiv Palestinaca u Jerusalemu i izraelska želja za revanšom mogli bi ponovo raspiriti neprijateljstva.

Izraelski proturaketni sistem Čelična kupola presreće rakete koje je ispalio pokret Hamas prema jugu Izraela iz Gaze 14. maja 2021. (AFP)
Izraelski proturaketni sistem Čelična kupola presreće rakete koje je ispalio pokret Hamas prema jugu Izraela iz Gaze 14. maja 2021. (AFP)

Čim je 11-dnevni izraelski rat u Gazi okončan u maju, počele su pripreme u Izraelu i u Pojasu Gaze za novu konfrontaciju. Od početka je bilo jasno da je primirje koje je dogovorio Egipat krhko i da neće dugo trajati. Privremeno primirje je zaključeno pod pritiskom SAD-a, ali nije riješilo najspornija pitanja između ove dvije strane. Kao rezultat, sukob između Izraela i Hamasa mogao bi lagano ponovo buknuti u bliskoj budućnosti.

Gledano iz palestinske perpektive, sponzori prekida vatre nisu uradili ništa da zaustave izraelsku agresiju u Jerusalemu i u džamiji Al-Aksa, koja je isprovocirala palestinsku ljutnju i u konačnici dovela do tog da Hamas ispali rakete 10. maja. Prisilna iseljavanja i rušenje palestinskih kuća u okupiranom Jerusalemu su se nastavili, kao i upadi izraelskih doseljenika u kompleks Al-Akse, gdje je smještena džamija.

Uprkos međunarodnom pritisku na izraelsku vladu da zaustavi ove upade u treće po svetosti islamsko mjesto, ona ih je nastavila omogućavati. Jedan od glavnih razloga za to je krhkost same izraelske vlade. Nova izraelska vlada je nestabilna koalicija različitih političkih sila koju sada oštro politički napada bivši premijer Benjamin Netanyahu nakon što je skinut s vlasti. Suočivši se sa optužbama da je “ljevičar”, premijer Naftali Bennett riješen je da dokaže svoju desničarsku orijentaciju i ne bi rizikovao da naljuti izraelsku doseljeničku zajednicu ili izraelsku krajnju desnicu zaustavljanjem napada na Al-Aksu.

Isto važi i za prisilna iseljavanja Palestinaca iz njihovih domova u okupiranom Jerusalemu. Etničko čišćenje grada od palestinske populacije kako bi bio isključivo jevrejski, glavni je prioritet za izraelsku krajnju desnicu već decenijama. Bennett se vjerovatno plaši da bi okončanje ovih zločina destabiliziralo njegovu koaliciju. Ovo kontinuirano nasilje protiv Palestinaca i kršenje svetosti Al-Akse moglo bi biti okidač za još jedan sukob ako se njime niko ne pozabavi.

Iz izraelske perspektive, teško je bilo prihvatiti činjenicu da je Hamas izašao kao pobjednik iz 11-dnevnog rata. Hamasove rakete ispaljene na Izrael spremno su pozdravili Palestinci širom historijske Palestine, a ne samo Gaze, i povećale su podršku za ovaj pokret. Ovo je uzrokovalo veliku frustraciju među izraelskom vojskom i velike su šanse da će njeno vođstvo tražiti priliku da izjednači rezultat i očisti svoju ukaljanu sliku.

U međuvremenu je Izrael, kako bi se suprotstavio sve većoj Hamasovoj popularnosti, intenzivirao svoju opsadu Gaze, zatvarajući prelaze u Pojas Gaze, ograničavajući ulazak pomoći i izvoz i uvoz hrane i smanjivši opskrbu strujom.

Katarski grant

Kao rezultat, humanitarna situacija u Gazi znatno je pogoršana. Dok se Palestinci u Gazi suočavaju sa sve lošijim uslovima, oni sve više vrše pritisak na Hamas da im namiri potrebe. Hamas, međutim, nema odgovor na ove legitimne humanitarne zahtjeve. Našavši se u ovoj teškoj poziciji, Hamas bi mogao pokušati izvesti svoju internu krizu u Izrael kroz jedan krug neprijateljstva.

Jedno od važnih ekonomskih pitanja oko kojih Hamas nije spreman na kompromis jeste mjesečni novčani grant koji osigurava Katar od oktobra 2018, nakon što su ovaj pokret i Izrael postigli sporazum pod sponzorstvom Katara, Egipta i Ujedinjenih nacija.

Kao dio ovog sporazuma, Doha šalje 30 miliona dolara mjesečno, koji se raspoređuju na brojne ekonomske sektore u Gazi, uključujući prebacivanje 100 dolara na početku svakog mjeseca desecima hiljada palestinskih porodica. Gotovina koja se daje stanovnicima Gaze pomaže da se oživi ekonomija ovog pojasa i ublaži efekat izraelske opsade.

Izrael i SAD vrše pritisak da se ukine katarski grant u gotovini i da se zamijeni sa bonovima u istoj vrijednosti. Hamas je kategorički odbio ovaj prijedlog, jer su svjesni da mnogi od stanovnika Gaze preživljvaju od ove pomoći i da bi njeno gubljenje dovelo do eksplozivne situacije u pojasu.

Došlo je do zastoja i glede još jednog pitanja: razmjene zatvorenika. Iako se već neko vrijeme priča da je takav sporazum neminovan, postoje ozbiljna neslaganja koja su dovela do neuspjeha indirektnih pregovora. Ovo je još jedan problem koji bi potencijalno mogao raspiriti neprijateljstva između ove dvije strane.

Što se tiče Hamasa, on je izrazio svoju želju da iskoristi bilo kakvu vojnu konfrontaciju sa Izraelom kako bi povećao broj izraelskih vojnika koje je zarobio i stekao veću prednost, te ih mogao zamijeniti za veći broj palestinskih zatvorenika koje drži Izrael.

Nestabilna i nepredvidiva situacija

Iako su sile koje zagovaraju novi sukob znatne, prisutno je nekoliko faktora koji su do sada sprečavali izbijanje još jednog rata u Gazi.

Prvo, isti razlog zbog kojeg su novoj izraelskoj vladi vezane ruke u vezi napada na Al-Aksu i prisilnih iseljavanja palestinskih stanovnika Jerusalema iz njihovih domova – njena krhkost – također je sprečava od pokretanja novog napada na Gazu. Ako bi to napravila, jedan od njenih koalicionih partnera, palestinska stranka Raam, bi vjerovatno povukla podršku. I drugi bi mogli napustiti brod ukoliko Hamasova odmazda bude uspješna, posebno ako uspije pogoditi izraelsku unutrašnjost.

Zbog ovog razloga, barem za sad, nova vlada bi se radije upustila u indirektne pregovore sa Hamasom, povećala svoje pregovaračke zahtjeve i upustila se u rizik bez da se nužno direktno sukobi.

Osim tog, Hamas je svjestan da ni njegovi borci ni civili u Gazi možda ne bi mogli podnijeti još jednu izraelsku kampanju masovnog uništenja. Čim je izašlo iz prošlog rata, njegovo naoružano krilo počelo je obnavljati svoje vojne sposobnosti, ali bilo je očito da je borcima potrebna “pauza”. Uzimajući u obzir tešku humanitarnu situacju u pojasu, i stanovnici su iznimno iscrpljeni od rata.

Svjesnost o “iscrpljenosti od sukoba” među Palestincima u Gazi bila je očita u Hamasovom odgovoru na marš koji su organizovali doseljenici kroz okupirani Jerusalem nakon što je nova izraelska vlada preuzela vlast.

Umjesto organizovanja vojnog odgovora na ovaj marš, kako se desilo prošli ramazan, Hamas se zadovoljio time da ga osudi.

Zatim, SAD ne želi vidjeti nikakve konfrontacije na palestinskim teritorijama. U maju je poslao svoje izaslanike u regiju kako bi izvršio pritisak na sve strane da se posvete primirju kako ne bi bilo aktivnih neprijateljstva dok SAD pokušava finalizirati nuklearni sporazum sa Iranom. SAD želi mir u ovoj regiji i zato što se treba posvetiti svojim konfrontacijama sa Kinom i Rusijom.

Iako do sada ovi faktori štitili od još jednog sukoba između Izraela i Hamasa, situacija je dosta nestabilna i nepredvidiva. U svakom trenutku se proračun svakog učesnika može promijeniti i dobrobiti još jednog rata mogu se doživjeti kao veće od posvećenosti trenutnom primirju. Trajnije primirje neće biti uspostavljeno dok se ne riješe glavna sporna pitanja između Izraela i Hamasa.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO