Ekonomski recept za nemire pokrenut u Tunisu

Brojke ne prikazuju sav spektar očaja i frustracija tuniške omladine (AP)
Brojke ne prikazuju sav spektar očaja i frustracija tuniške omladine (AP)

Nedostatak prilika za rad, naročito za mlade. Sve veći dug. Uništen socijalni program. Pandemija koja sve čini gorim. Ovaj ekonomski recept jača socijalne i političke nemire širom svijeta ove godine. Južna Afrika ga je doživjela ranije ovog mjeseca. Kuba također, a sada je red na Tunisu.

Svaka od ovih država ima jedinstvene okolnosti, no u kontekstu Bliskog istoka i Sjevera Afrike, ulozi za Tunis su jako veliki. U konačnici, Tunis je rodno mjesto Arapskog proljeća i slavljen je kao jedina uspješna priča – nacija koja je odbacila dugogodišnjeg autoritarnog vladara i izrasla kao feniks kroz plamen protesta posvećenih demokratskim promjenama, vladavini prava i ekonomiji za narod.

No, feniks nikada nije stigao u visine. Politička blokada i ekonomska slabost imaju jaku vezu. Oni se međusobno nadopunjuju, a u Tunisu su znatno ojačali. Veliki broj vlada se smijenilo na čelu države od Arapskog proljeća, a ekonomija je posrtala.

Potom je došla pandemija.

Treći val COVID-a

Ekonomija Tunisa se smanjila za 8,6 posto lani, a još tri posto u tri mjeseca ove godine. Turizam, osnova ekonomije koji donosi strani kapital, propao je 2020. godine. Proizvodnja također. Ovi pandemijski poremećaji uvećali su zvanične brojke nezaposlenih do 17,4 posto krajem prošle godine, dok je pred pandemiju taj broj bio 14,9. U prva tri mjeseca 2021., broj nezaposlenih se povećao na 17,8 posto.

No, te brojke ne prikazuju sav spektar očaja i frustracija tuniške omladine. Prema Svjetskoj banci, više od 42 posto mladih je bilo nezaposleno 2011. godine, do 2019. se taj broj smanjio na 35 posto, da bi se povećao na iznad 36 posto u posljednjem kvartalu prošle godine. Upravo su mladi Tunisa pokrenuli i njegovali Arapsko proljeće. Ove godine je nova generacija izašla na ulice zbog političke neefikasnosti, korupcije i hroničnog manjka prosperiteta.

U međuvremenu, država se nalazi u padu trećeg i najtežeg vala zaraze COVID-a 19 koji je doveo do kolapsa zdravstva ovog mjeseca i novih blokada. U nevjerovatnom primjeru globalne nejednakosti vakcinacije, samo je sedam posto Tunižana u potpunosti vakcinisano.

Vlasti su pokušale ublažiti finansijski udarac gubitka poslova i prihoda od COVID ograničenja tako što je povećala dotacije domaćinstvima koja su u potrebi. Takvu vrstu podrške zagovaraju MMF i Svjetska banka širom svijeta, no to je, uz druge mjere (te pad prihoda) pogoršalo finansijski deficit i dug Tunisa.

Prognoze agencija

Svakako bi državi dobrodošla pomoć MMF-a, ali pregovori sa ovim fondom su u zastoju i navodno se tiču zajma od četiri milijarde dolara. Paketi MMF-a obično idu sa bolnim mjerama potrebnim za postizanje „održivih“ finansija i agencija je u prošlosti tražila od Tunisa rezove u javnom sektoru, kao i u finansijskoj podršci državnim firmama.

No, ukidanje takve pomoći bi dovelo do novih otkaza i finansijskog pritiska na domaćinstva. To bi moglo spasiti vlasti da su vremena dobra i da ima podršku javnosti – vremena su sada užasna i političko vodstvo je ponovo rasuto.

Sve bilježe agencije za kreditni rejting. Ranije ovog mjeseca je Fitch smanjio Tunis na „B-“ sa negativnim prognozama zbog neuspjeha dogovora sa MMF-om. U ponedjeljak je Fitch saopćenjem odgovorio na novu političku krizu:

„Odluka predsjednika Tunisa da suspenduje Parlament i otpusti premijera može dovesti do daljih odgoda programa MMF-a što bi moglo dodatno zakomplicirati velike finansijske pritiske na državu.“

Zbog toga je država i dalje u istom stanju posljednjih 10 godina – krhka politički, krhka ekonomski i bez jake vlade koja može ispuniti ekonomska obećanja Arapskog proljeća.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike Piše
POPULARNO