Druga godina s negativnim prirodnim priraštajem: Nestajemo li, Crna Goro?

Podaci za prve mjesece 2021. godine su najblaže kazano katastrofalni.

Nestajemo li nije više samo lokalno, već odavno državno pitanje, piše autor (Edin Smailović)
Nestajemo li nije više samo lokalno, već odavno državno pitanje, piše autor (Edin Smailović)

Naš komšija je rođen na par kilometara od rodnog sela mog oca. Često bi predveče sjeo u naše dvorište, namjestio se na drvenu stolicu i kako je bio velika pričalica, skakao sa teme na temu.

Obavezan dio razgovora bi bio o broju kuća i duša na selu. Redovno bi nabrojao sve umrle u prošloj godini. Rođenih se ne bi doticao jer ih već godinama nije bilo. Zatim bi prebrojao na prstima ruke koliko je zaključanih kuća i koliko će ih u bliskoj budućnosti biti.

“Nestajemo”, uvijek bi zaključio na kraju priče o selu.

U prošloj godini u Crnoj Gori je bilo 196 više umrlih nego rođenih. To je bila prva godina sa negativnim prirodnim priraštajem u Crnoj Gori. Nažalost, podaci za prve mjesece 2021. godine ne da su loši, nego najblaže kazano katastrofalni.

Crna Gora je po podacima Monstata u prva tri mjeseca 2021.godine imala negativan prirodni priraštaj. U tom periodu umrlo je 915 ljudi više nego što je rođeno. Sva je prilika, ako se ovako nastavi da će to biti druga godina u istoriji Crne Gore, od kako se vodi statistika umrlih i rođenih sa negativnim prirodnim priraštajem. Do sada je ovaj problem bio izražen samo na lokalnom nivou i to pretežno na sjeveru države. Očigledno je da odlazak mladih, kao i sve niži prirodni priraštaj uz korona godinu dolaze na naplatu. Čak i sredine koje svih ovih godina imaju pozitivan priraštaj ovih prvih mjeseci to održavaju sa razlikom od nekoliko više rođenih nego umrlih (Podgorica, Budva, Rožaje). Ako se ovako nastavi, sa prestankom znatnijeg mehaničkog priliva stanovništva iz drugih sredina, očigledno da će se i ovih nekoliko opština pridružiti ostatku države.

Mršavi rezultati mjera

Neke sredine su u posljednjih nekoliko godina prepoznale ovaj problem pa su preduzele određene mjere. Ali mogućnosti ovih sredina su u finansijskom smislu više nego skromne, pa samim tim su i rezultati ovih mjera mršavi. Prosto, 100 ili 200 pa i više eura po novorođenčetu nisu neka motivacija za formiranje ili proširenje porodice.

Druga stvar, pitanje odlaska ljudi i formiranja porodice nije samo ekonomsko pitanje, već je to mnogo kompleksnije u smislu pružanja cijelog kompleksa usluga: kultura, prosvjeta, zdravstvo, zaposlenje. Crna Gora, teško pogođena koronom nije u mogućnosti da se brzo vrati i na nivo prije korone, jer podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore  pokazuju da su hiljade građana ostale bez posla, što je još jedna otežavajuća okolnost.

Negativan migracijski saldo sa zemljama zapadne Evrope zvanična statistika ne broji. Iako ga je korona privremeno zaustavila, samo je pitanje vremena kada će se opet zahuktati. Ovdje treba uzeti u obzir da mnogi imaju rodbinu u Njemačkoj, Luksemburgu, Švedskoj koji su most za olakšavanje migracije u ove zemlje. Prosječna plata u Crnoj Gori je 527 eura, mada je mnogi u Crnoj Gori mogu samo sanjati, tako da se u najgorim okolnostima na čuvenoj “baušteli” može zaraditi bar nekoliko puta više.

Propast će možda biti nepovratna

Za to vrijeme u Crnoj Gori teško da će biti popisa stanovništva ove godine. Takođe, smanjenje i starenje populacije nisu na dnevnom redu. U političkim krugovima kao najvažnije pitanje postavlja se nacionalno izjašnjavanje, odnosno etnička struktura stanovništva iz kojeg se naslućuju određene političke implikacije. Za to vrijeme, sva je prilika da će se trend negativnog priraštaja i iseljavanja iz Crne Gore nastaviti. Ne znam kakva će biti etnička struktura stanovništva na sljedećem popisu, ali znam nešto drugo: biće nas manje i bićemo u prosjeku stariji. To, kao što rekoh, političare ne brine puno. Možda zato što su brojnim privilegijama, platama na evropskom nivou za koje ne moraju raditi ništa, a da ne govorimo o političkoj moći čija zloupotreba im nije nimalo strana.

Cijenu ovakvog odnosa plaćaće se decenijama. A propast će možda biti nepovratna.

Naš komšija već nekoliko godina sa seoskog groblja gleda na rodno selo. Svake godine se utuli bar jedno svjetlo. Nestajemo li nije više samo lokalno, već odavno državno pitanje? Nestajemo li Crna Goro?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Građani Crne Gore mjesecima napuštaju sjever te države u potrazi za poslom i boljim uslovima života. I dok nevladine organizacije kažu da ih je od početka godine otišlo više od 3500, crnogorska vlada tvrdi da je taj podatak netačan i da situacija nije alarmantna. Milica Marinović posjetila je Rožaje, grad čiji stanovnici već mjesecima odlaze […]

Više iz rubrike Piše
POPULARNO