Priprema li Putin teren za rat zbog Ukrajine

Ruski predsjednik Vladimir Putin opsjednut je Ukrajinom, ili, bolje rečeno, pretvaranjem da Ukrajina ne postoji. U svojoj godišnjoj otvorenoj emisiji 30. juna tvrdio je da su “Ukrajinci i Rusi jedan narod“. Potom je objavio članak s ciljem da opravda to “uvjerenje“, u kojem prati zajedničku historiju ove dvije države. Bio je to vrhunski seminar dezinformacija i jedan korak manje od objave rata.

Putin počinje svoju priču u drevnom Rusu, gdje su Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi bili ujedinjeni jednim jezikom – i nakon “krštenja Rusije“ u pravoslavnu religiju – jednom vjerom do 15. stoljeća. Čak su i usred podjele, piše Putin, ljudi percipirali Rusiju kao zajedničku domovinu. Prema ovom narativu, Poljsko-ruski rat iz 1605-18. bio je, za ljude, “oslobađajući”. Ukrajinci su “ponovo ujedinjeni“ s ostatkom pravoslavnih Rusa, formirajući “malu Rusiju“, a riječ “Ukrajina“ je korištena u značenju “periferije“.

U Putinovoj priči kreiranje Nove Rusije 1764. godine i širenje Ruskog carstva također je odražavalo volju naroda. “Integracija zapadnih ruskih zemalja u zajedničku državu nije bila samo rezultat političkih i diplomatskih odluka; desila se na osnovu zajedničke vjere i kulturnih tradicija” i “jezičkog afiniteta“.

I Nikolaj Gogolj je bio ‘ruski patriota’

General Aleksandar Suvorov, koji je nadvladao nevjerovatan otpor kako bi osigurao proširene granice Rusije, sigurno se ne bi složio. Ali, Putin sugerira da zajednički jezik – kojeg razdvajaju samo “regionalne osobine i dijalekti“ – gotovo poništava mogućnost da je Ukrajina mogla razviti vlastitu kulturu. Naprimjer, dok je Taras Ševčenko, ukrajinski nacionalni pjesnik, pisao pjesme na ukrajinskom, prozu je pisao uglavnom na ruskom. Slično tome, Nikolaj Gogolj – rođen u guberniji Poltava u Ukrajini, tada dijelu Ruskog carstva – bio je “ruski patriota“ i pisao je na ruskom jeziku. “Kako ovo naslijeđe da se podijeli između Rusije i Ukrajine?“

Kasnije, Putin osuđuje “oštru polonizaciju“ koja je provedena tokom međuratnog perioda, kada su Poljaci potisnuli “lokalnu kulturu i tradicije“. Potom pripisuje zalihe boljševicima jer su “razvili i osnažili“ ukrajinske “kulturu, jezik i identitet“ kroz svoju politiku ukrajinizacije. Problem je, nastavlja Putin, to što je “ukrajinizacija često nametana onima koji se nisu smatrali Ukrajincima“. O rusifikaciji Ukrajinaca – koja daleko nadmašuje sve što su Poljaci uradili – nema ni riječi.

Putin, također, predstavlja Sovjetski savez kao spasioca ukrajinskog ponovnog ujedinjenja. “Godine 1939. zemlje koje je ranije zauzela Poljska vraćene su SSSR-u. Njihov glavni dio je dat sovjetskoj Ukrajini.“ Ovo je bizaran prikaz pakta Ribbentrop – Molotov između Sovjeta i nacističke Njemačke. Pa ipak, Putin besramno zaključuje da je “savremenu Ukrajinu u potpunosti kreirala sovjetska epoha“.

‘Deindustrijalizacija i ekonomska degradacija’

Putin se u nekim stvarima ne slaže s boljševicima, što prevazilazi njihovu očito pretjeranu ukrajinizaciju. On nema problem s, recimo, velikom glađu koja je usmrtila milione Ukrajinaca 1932-33. (Putin izbjegava uopće spominjati Josifa Staljina i kaže da moderni ukrajinski lideri “prepravljaju historiju“ kada predstavljaju “zajedničku tragediju kolektivizacije i gladi“ kao genocid.) Umjesto toga, Putin problematičnim smatra način na koji su boljševici tretirali ruski narod: “kao neiscrpan materijal za socijalne eksperimente“. Njihovi snovi o “svjetskoj revoluciji“ i ukidanju nacionalnih država naveli su ih da nasumično “režu granice“ i daju “velikodušne“ teritorijalne darove. “Rusija je zapravo opljačkana.“

Pa ipak, dok svijet osuđuje “zločine sovjetskog režima“, ne posmatra postupke boljševika “oduzimanja“ historijskih teritorija – kao što je Krim – od Rusije kao krivična djela. I Putin zna zašto: “ovo je dovelo do slabljenja Rusije“, pa su naši “zlonamjernici zadovoljni time“.

Putin se vraća zlonamjernicima, ali prije tog ima par stvari za reći o ekonomiji. “Ukrajina i Rusija razvijaju jedan ekonomski sistem desetljećima i stoljećima“, postigavši “dubinu saradnje“ prije 30 godina kojoj bi pozavidjela današnja Evropska unija. Primjera radi, od 1991. do 2013. godine, tvrdi on – ne pretjerano vjerodostojno – da su ruske subvencije za plin sačuvale Ukrajini više od 82 milijarde dolara budžeta. Nije spomenuo pokornost koju su ukrajinski lideri morali zauzvrat ponuditi.

“Takav blizak odnos može … povećati potencijal obje države“, piše Putin. Istina je, pak, da su ta desetljeća uključenosti ostavile obje ekonomije podrazvijenima. Bez obzira: Putin krivi njena nastojanja da se odvoji od Rusije nakon 2014. godine za ukrajinsku “deindustrijalizaciju i ekonomsku degradaciju“.

Zapad mora brzo odlučiti šta će učiniti

Rusija oduvijek tretira Ukrajinu “s mnogo ljubavi“, kaže Putin. Ja baš i ne bih tako opisao nametanje oštrih sankcija državi u previranjima kako je Rusija uradila Ukrajini kada je predsjednik Viktor Janukovič, odan Putinu, svrgnut 2014. godine. Niti je to prikladan prikaz obaranja putničkog aviona, što su uradile ruske snage u julu te godine, usmrtivši 298 ljudi. Ipak, prema Putinovom narativu, ukrajinske elite su “protraćile postignuća brojnih generacija“, opravdavajući nezavisnost svoje države “tako što joj uskraćuju prošlost“. A podsticali su ih niko drugi do Evropska unija i SAD – očiti zlikovci u priči o modernoj Ukrajini, koji su uključeni u sveobuhvatan “antiruski“ projekat.

Ovo nalikuje Putinovoj tvrdnji tokom otvorene emisije: “O glavnim pitanjima koja se tiču ukrajinskog funkcioniranja se ne odlučuje u Kijevu, već u Washingtonu i, djelomično, Berlinu i Parizu.“ Prema Putinovom mišljenju, prihvatanja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “punog upravljanja državom iz vana“ čini svaki pokušaj da se s njim sastane uzaludnim.

Pa ipak, Putin u svom članku kaže  kako je “Rusija otvorena za dijalog s Ukrajinom“. Ali da bi takav dijalog funkcionirao, Ukrajina mora predstavljati “svoj nacionalni interes“, a ne pokušavati “služiti stranim interesima“. Naravno, Putin smatra da jedini ukrajinski nacionalni interes mora biti da se ponovo ujedini s Rusijom.

Ne zavaravajte se: uskraćivanjem Ukrajini prava na nezavisnost, Putin priprema teren za rat. Zapad mora brzo odlučiti šta je spreman učiniti da ga spriječi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Project Syndicate