Neprijatelj je ponovo vidljiv – ili ipak ne?

Prema planu vlade, Srbija će u narednom periodu za naoružanje izdvojiti onoliko novca koliko je potrebno da svakog punoljetnog građanina subvencioniše sa cca 120 eura.

Na Pešteru, jugozapadnom dijelu Srbije, održana je završna združena vježba pripadnika Vojske Srbije u kojoj je učestvovalo 2.300 vojnika (Al Jazeera)
Na Pešteru, jugozapadnom dijelu Srbije, održana je završna združena vježba pripadnika Vojske Srbije u kojoj je učestvovalo 2.300 vojnika (Al Jazeera)

Vojne vježbe na osam lokaliteta u Srbiji i posljednja, združena vježba na Pešterskoj visoravni kod Sjenice uprizorenja su predominantnog signifikanta javne bezbjednosti. Manifest moći homogene i koherente ideološke konstrukcije pojma „sigurnosti“ i manipulacija tehnologijom vladavine kojom se „sistem odbrane“ izdvaja kao prestižni državni servis.

Tako se može tumačiti i izjava dr Nebojše Stefanovića, aktuelnog ministra odbrane Republike Srbije, povodom vojne vježbe na Pešteru. „Samo jaka Vojska, kakvu danas imamo, garantuje jaku Srbiju – Srbiju čiji će građani živjeti u miru, u sigurnoj i stabilnoj zemlji koja može da donosi odluke isključivo u interesu svog naroda i da nastavi da se gradi i razvija“, rekao je Stefanović.

Takav diskurs javne bezbjednosti građanima i građankama Srbije obezbijedio je tek onoliko mira, sigurnosti i stabilnosti koliko ga je Pešterska visoravan imala tokom vojne vježbe „Munjeviti udar“.

Nervatura homogeniziranja

Tenkovima T-72MS, bespilotnim letjelicama CH92, protioklopnim vođenim raketama 9M14P1 („maljutka“), lansirnim oružje POLO M83, automatskim bacačima granata, dalekometnim puškama kalibra 12.7 mm demonstrirana je borba protiv neprijatelja koji je – za potrebe taktičke vježbe – bio prinuđen da napada vlastitim odsustvom. Za potrebe konstrukcije slike o uslovima za razvoj mira, razvoj Srbije koja tek treba da se gradi i razvija.

Bilo bi maliciozno tvrditi da je u tom činu upisan cjelokupan odnos vlasti prema bezbjednosti i sigurnosti čovjeka i očuvanju njegovog staništa – životne sredine, koja je u ovom slučaju ostala kontaminirana.Ipak, tek je maliciozna i infantila premisa da ponos ili psihičko osjećanje sigurnosti i štićenosti kod građanki i građana Srbije može izazvati dim nad granatiranim goletima, rušenje baraka na pašnjacima, kontaminiranje tla, i pohvala naoružanja koje to može izvoditi na distanci od 4,2 kilometra.

No, izazivanje psihičkog osjećanja mira i sigurnosti nije bilo ni cilj ni svrha združene taktičke vježbe. Postupak koji se u najkraćem može opisati kao prizor nervature homogeniziranja imao je jednu svrhu: konstrukciju slike države kao sile. Da ta sila ne bi bila otuđena pojedincu, kao anominima i daleka, neupotrebljiva, na dvije lokacije u Kragujevcu upriličena je izložba 40 sistema odbrane.

„Zamislite ono što ste juče videli, a za samo devet meseci biće puta dva“, rekao je Aleksandar Vučić, aktuelni predsjednik Republike Srbije, tokom prezentacije u Kragujevcu. Uz kolokvijalan zaključak da ovakvi događaji treba češće da se organizuju, Vučić je naglasio da je najsrećniji kada vidi da ljudi mogu da uđu u „naše“ helikoptere. „Njih oni ne treba da se plaše, već drugi“, naglasio je Vučić.

Infrastruktura?

Izložba ratne tehnike u Kragujevcu, kao i televizijski prenos združene taktične vježbe, imale su još jedan cilj. Pored pokušaja da se posmatrač agitira psihičkim osjećanjem moći (pripadnosti moćnoj sili), ova dva događaja imaju još jedan cilj: opravdanje opredijeljenosti vlasti Srbije da bezbjednost građana čuva ulaganjima u naoružanje. Ulaganjima koje Srbija smatra – ni manje ni više – nego ulaganjem u infrastrukturu.

Istog dana, 27. juna, objavljen je i presjek upravljanja sredstvima prikupljenim u direktnom i indirektnom oporezivanju. Saopštena je namjera aktuelne vlasti Srbije da na od svakog dinara koji dospije u budžet, 3.3 pare budu izdvojene za naoružanje. Primjera radi, 2.6 para izdvaja se za dječju zaštitu, 6.5 para za saobraćajnice, a 1.7 para za pokriće dvokratnih subvencija od po 30 eura.

Prema Građanskom vodiču kroz budžet Srbije, čiji je izdavač Ministarstvo finansija, učešće Ministarstva odbrane u kapitalnim izdacima ovde godine iznosiće 13.37%. Kapitalni rashodi ostalih ministarstva su, slijedom: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (1.23%), Ministarstvo zaštite životne sredine (0.65%), Ministarstvo prosvete, nauke tehnološkog razvoja (2.91%), Ministarstvo zdravlja (1.76%), Ministarstvo rudarstva i energetine (1.03%); Ministarstvo kulture i informisanja (0.28%), Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja (0.67%), Ministarstvo omladine i sporta (0.45%).

Mir na kome se insistira

Ukratko, to su kapitalni rashodni srpskog budžeta, ulaganja koja treba da omoguće da se Srbija – kako kaže ministar Stefanović – gradi i razvija. Taj stabilan društveni, demokratski sistem u kome „niko ne sme da bije građane Srbije“ treba da ostane na istim onim postavkama na kojim se opravdavalo i branilo nepreusmjeravanje budžeta za odbranu u budžet za zdravstvo, u jeku borbe protiv nevidljivog neprijatelja. Podsjetimo, to je onaj period kada su ljekari mogli i bez dodatnih prihoda i bez zaštitne opreme, jer se policija angažovala na hapšenju novinarki koje o tom problemu izvještavaju. Onaj period u kojem su radnice i radnici u uslužnim djelatnostima i servisima mogli raditi za bez dodatnih naknada za rad u ekstremnim uslovima, pa čak i dva sata više za istu platu. Period u kome su samohrane majke, preduzetnice, ostale bez pokrivenih troškova za porodiljsko odsustvo. Dakle, period u kome je bilo nezamislivo da pripadnici vojske i policije, čuvari javne bezbjednosti, patroliraju gradom bez jurišne puške čija relativna vrijednost prestiže iznos prosječne neto plate u Srbiji.

To je mir i stabilnost na kojoj zvanička srpska vlast insistira, nadajući se da ne postoje „oni“ koji bi se drznuli da napadnu tu i takvu državnu silu. Silu koja može zagaditi sopstvenu rijeku i tlo, samo da demonstrira da od te rijeke i tog tla može da se brani svim raspoloživim sredstvima.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO