Šta možemo očekivati nakon pandemije?

Evidentno je, historijski gledano, da nakon pandemije slijedi period procvata i ekonomskog razvoja.

COVID-19 neće uskoro nestati i zato mora postojati sistem zdravstvene zaštite koji radi na dva kolosijeka (EPA)

Sve ima svoj početak i kraj. I dobro i zlo. Tako će i ovo vrijeme pandemije jednog dana biti jučer. Svjetlo na kraju tunela će se ugledati. Neko prije, a neko kasnije. A neki će, po svemu sudeći, ostati u tom tunelu i da Bog dâ da ugledaju to svjetlo na kraju tunela.

Ipak, dobar dio svijeta će izvući pouke iz ove krize i postaće jači i bolji. U skladu sa riječima Winstona Churchilla, oni neće dopustiti da dobra kriza propadne, a COVID-19 pandemija je “dobra kriza” u svakom smislu te riječi.

Lekcije iz historije

COVID-19 pandemija, iako specifična, nije ni prva, niti najgora, a sigurno ne i posljednja pandemija koja je zadesila čovječanstvo. Kuge i epidemije harale su čovječanstvom tokom cijelog postojanja, često mijenjajući tok historije.

Tako, naprimjer, crna smrt (black death) putovala je iz Azije u Europu, ostavljajući pustoš za sobom. Prema nekim procjenama, izbrisala je više od polovine evropskog stanovništva. Kuga je promijenila tok evropske povijesti. S toliko mrtvih, radnu snagu postalo je teže pronaći, što je dovelo do boljih plaća za radnike i kraj evropskog sistema kmetstva. Nedostatak jeftine radne snage također je doprinio tehnološkim inovacijama.

Pandemija kolere, koja je ranih 1830-ih teško pogodila Francusku, za mjesec dana izbrisala je gotovo 3 posto Parižana, a bolnice su bile preplavljene pacijentima čije bolesti liječnici nisu mogli objasniti. Kraj kuge potaknuo je ekonomski preporod, a Francuska je slijedila Veliku Britaniju u industrijsku revoluciju. Istovremeno, ova pandemija je također doprinijela revoltu siromašnog stanovništva, koje je bolest najviše pogodila, protiv bogatih, koji su pobjegli u svoje seoske domove kako bi izbjegli zarazu. U godinama nakon pandemije, Francuska je bila izložena političkoj nestabilnosti.

Šta poslije pandemije?

Evidentno je, historijski gledano, da nakon pandemije slijedi period procvata i ekonomskog razvoja. Poznati časopis Economist navodi da nam historija nudi još tri lekcije. Prvo, za vrijeme krize ljudi akumuliraju ušteđevinu zbog ograničenih mogućnosti potrošnje. Početkom 1870-ih kada su male boginje harale Velikom Britanijom, stopa štednje se udvostručila. Slično je bilo i sa Japanom tokom prvog svjetskog rata. Nakon vračanja u normalu, ljudi počinju da troše nešto više i ova dodatna potrošnja dovodi do povećanja broja zaposlenih. Ipak, neizvjesnost kod ljudi je prisutna i zbog toga oni troše oprezno i ne toliko da bi značajno uticali na inflaciju.

Druga velika lekcija iz post-pandemijskih procvata odnosi se na “stranu ponude” ekonomije. Krize podstiču ljude i preduzeća da isprobaju nove načine rada, unapređujući strukturu ekonomije. Historičari navode da je Crna smrt Europljane učinila avanturističnijima, dok je pandemija španske gripe dovela do povećanog interesa za preuzimanje rizičnih poslova. Studije pokazuju da poslije kriza i pandemija dolazi do naglog porasta startup kompanija koje nastoje popuniti rupe na tržištu nastale tom krizom ili pandemijom. Istovremeno, ovakve situacije dovode do povećanog interesa za upotrebom tehnologije koja štedi rad. Na kraju krajeva, roboti i tehnologija su imuni na probleme pandemije sa kojom se susreću ljudi.

Treće, pandemije često dovode do političkih nemira i nestabilnosti koje sa sobom donose nepredvidive ekonomske posljedice. U ekstremnim situacijama kada veliki broj ljudi trpi posljedice krize ili pandemije, pažnja političara se često okreće ka radnicima, što je uveliko slučaj sa trenutnom pandemijom. Stoga glavni akteri na političkoj sceni širom svijeta više poklanjaju pažnju smanjenju nezaposlenosti nego smanjenje javnog duga ili kontrolisanju inflacije. Prema nedavnom istraživanju Londonske škole ekonomije Evropljani su sve manje tolerantni na nejednakosti zbog COVID-19 pandemije. Isto tako, istraživanje MMF-a otkriva da su pandemije dovele do značajnog povećanja socijalnih nemira i da ti socijalni nemiri dosežu vrhunac dvije godine nakon završetka pandemije.

Trendovi koji nas očekuju u post-pandemijskom periodu

U posljednjih 20 godina doživjeli smo ogromnu transformaciju kroz toliko aspekata života, a Covid-19 je pokazao da će se ova promjena vjerojatno ubrzati kako idemo dalje od pandemije. Kako stvari stoje, nastavit će se urbanizacija i prema nekim procjenama više od dvije trećine globalne populacije vjerovatno će biti stanovnici gradova do početka 2040-ih. Ovakav razvoj situacije će dovesti do dodatne emisije štetnih gasova i negativnog uticaja na životnu okolinu te će se morati ulagati u naknadnu opremu kako bi ublažili ove negativne posljedice na okoliš.

Klimatske promjene su evidentne i to je tema o kojoj se govori već duži niz godina. Stoga ne čudi trend pronalaženja alternativnih izvora električne energije koja bi prvenstveno u budućnosti trebala dolaziti iz obnovljivih izvora. Stvari na terenu se uveliko mijenjaju i kao što možemo vidjeti automobilske kompanije se okreću ka električnim vozilima kao vozilima budućnosti najavljujući ukidanje proizvodnje vozila na fosilna goriva.

Štaviše, tržište nakon pandemije vjerojatno će imati snažan naglasak na hands-free i bezgotovinskom pristupu. Digitalna ekonomija je sve više od ključne važnosti za ispravno funkcioniranje globalne ekonomije i to će se nastaviti. Ovo će dovesti do unapređenja umrežavanja, sistema, aplikacija i usluga. Iako će internet i dalje igrati vitalnu ulogu u načinu na koji komuniciramo, umjetna inteligencija bi mogla dodatno da personalizira naša iskustva u okviru platformi i kvantnih tehnologija.

Za očekivati je, dakle, da će doći do ekonomskom procvata u periodu poslije ove pandemije. Predviđanja su da će G7 razvijene zemlje (SAD, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan) imati rast BDP-a od oko 3,5% u Japanu do 6% u SAD-u u 2021. godini. Ipak, vrijeme koje dolazi za tržišta većine ovih zemalja donosi i poteškoće. Sa kamatnim stopama koje su skoro na nuli, gotovo je nemoguće napraviti dovoljnu maržu za pokrivanje troškova, loših dugova i razumnog povrata na kapital. Istovremeno, ovakva situacija ostavlja vrlo malo ili bolje rečeno nikako prostora centralnim bankama za korištenje monetarne politike radi poticaja razvoja ekonomije.

A kada je ovakva situacija za razvijenim zemljama, šta onda očekivati za nerazvijene i zemlje u razvoju kojima zemlje regiona pripadaju? Ako je vjerovati ovom gore spomenutom istraživanju MMF-a koje ukazuje na povećanje socijalnih nemira otprilike dvije godine nakon završetka pandemije, onda nam se dobro ne piše. Zato, uživajte u nadolazećem procvatu dok traje. Možda bude kratkog vijeka.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO