Kina iskorištava zapadnjačko licemjerstvo na Bliskom istoku

Američko oklijevanje da pozove Izrael na odgovornost zbog nezakonitih postupaka prema Palestincima omogućava Kini da se lažno predstavi kao braniteljica muslimanskog svijeta.

Osoblje provjerava da li su kineska i palestinska zastava poravnate prije početka pres konferencije u Ministarstvu vanjskih poslova u Pekingu 13. aprila 2017. (AP)
Osoblje provjerava da li su kineska i palestinska zastava poravnate prije početka pres konferencije u Ministarstvu vanjskih poslova u Pekingu 13. aprila 2017. (AP)

Tokom prošle godine, SAD i njegovi zapadnjački saveznici su napadali Kinu zbog muslimanskih etničkih manjina.

Ponosno ističući svoju posvećenost promociji ljudskih prava, Bidenova administracija je otvoreno optužila Peking da čini „genocid i zločine protiv čovječnosti“ u Xinjiangu, gdje se muslimani Ujguri već dugo suočavaju sa sistematskim progonom od strane kineskih vlasti.

Čak su i relativno prijateljske zapadnjačke nacije kao što je Novi Zeland, koja prima velike investicije iz Kine, prekorile Peking zbog „ozbiljnog kršenja ljudskih prava protiv etničkih Ujgura i drugih muslimanskih manjina u Xinjiangu“. Njemačka, glavni trgovački partner Kine, u međuvremenu je pokrenula oštru rezoluciju u Ujedinjenim narodima, koja je pozvala Peking da da međunarodnim istražiteljima „slobodan i značajan pristup [Xinjiangu] odmah“.

U potpuno novom potezu, SAD, Velika Britanija, Kanada i Evropska unija su također nametnule koordinirane sankcije protiv vrhovnih kineskih zvaničnika za koje se vjeruje da nadziru progon muslimanskih manjinskih grupa u ovoj državi. Ovo se podudarilo sa bojkotom kineskih proizvoda koji predvodi Zapad. Vjeruje se da Kina navodno koristi tekstilne materijale iz prisilnih radničkih kampova u Xinjiangu.

Ali najnovije nasilje koje je izbilo na Bliskom istoku, tokom kojeg je 11 dana izraelskog bombardovanja dovelo do smrti stotina civila u Gazi, iznijelo je na vidjelo nemanje osnova za tvrdnje Zapada da je moralno superiorniji. A Kina je iskoristila bezobrazno zapadnjačko licemjerstvo da skrene krivicu sa svojih zloupotreba i, poprilično ironično, čak se pozicionirala kao braniteljica palestinskog naroda i saveznica muslimanskog svijeta.

Dvostruki standardi

U svom prvom obraćanju o stanju nacije, predsjednik Joe Biden je izjavio da „nijedan odgovoran američki predsjednik ne bi mogao ostati tih kada se osnovna ljudska prava tako očito krše“ bilo gdje u svijetu. On je obećao da „Amerika neće odstupiti od naše posvećenosti – naše posvećenosti ljudskim pravima i temeljnim slobodama i našim saveznicima.“

Odan svojim riječima, Biden je neumorno mobilizirao svoje demokratske saveznike i strateške partnere, od Evrope do Indije i Japana, da izazovu autoritarne supersile kao što je Kina. U oštrom kontrastu sa svojim prethodnicima Donaldom Trumpom i Barackom Obamom, Biden je učinio odbranu demokratskih vrijednosti i ljudskih prava centralnim pitanjem svoje vanjske politike. Ali dok su SAD i njegovi zapadnjački saveznici s entuzijazmom promovirali ljudska prava da izvrše

pritisak i kritikuju autoritarne rivale, usvojili su sasvim drugu poziciju kada njihovi saveznici počine zlodjela, uključujući potencijalne ratne zločine.

Naprimjer, SAD godinama podržava rat u Jemenu koji vodi koalicija predvođena Saudijskom Arabijom, u kojem je stradalo 130 000 ljudi i koji je pokrenuo jednu od najgorih svjetskih humanitarnih kriza. Glavne evropske sile kao što su Velika Britanija i Francuska su i dalje među glavnim izvoznicima naprednog oružja Saudijskoj Arabiji.

Iako je Bidenova administracija uskratila vojnu podršku Rijadu, nema združenog napora da se osigura odgovornost za raširenja kršenja ljudskih prava tokom ovog sukoba.

Tokom prve sedmice izraelskog bombardovanja Pojasa Gaze u maju, američki predsjednik je na sličan način stao uz svog saveznika. Sve do 15. maja, kada su izraelske snage napale višespratnicu u Gazi u kojoj su bili smješteni međunarodni mediji, uključujući i Al Jazerru, Biden nije isticao potrebu da se smjesta obustavi paljba.

A čak ni taj zakašnjeli poziv na prekid neprijateljstava nije bio principijelan stav za ljudska prava već odgovor na rastući domaći pritisak, posebno od kolega demokrata u Kongresu.

Utjecajni progresivni zakonodavci kao što su Rashida Tlaib, Alexandria Ocasio-Cortez i Ilhan Omar otvoreno su kritikovale izraelske „aparthejdne“ prakse i neproporcionalnu upotrebu nasilja protiv meta u Gazi nastanjenih civilima. Gregory Meeks, predsjednik Odbora za vanjskopolitička pitanja pri Zatupničkom domu, pozvao je na hitni sastanak u vezi ove krize, dok je senator Bernie Sanders djelovao na blokiranju američke prodaje precizno vođenog oružja Izraelu.

Za Bidenov politički proračun, međutim, ključnim se pokazala snažna osuda izraelskih postupaka od strane umjerenijih demokrata. Veteran senator Bob Mendez, naprimjer, javno je rekao kako je „duboko uznemiren zbog izvještaja o izraelskim vojnim postupcima koji su rezultirali smrću nedužnih civila u Gazi kao i time što je Izrael napao zgrade u kojima su smještene ispostave međunarodnih medija.

Na kraju je Biden pozdravio prekid vatre između Izraela i Hamasa koji je dogovoren uz posredstvo Egipta 20. maja kao trijumf „tihe diplomatije“ i njegov državni sekretar Antony Blinken, posjetio je ovu regiju i najavio paket razvojne pomoći za Palestinu, uključujući „pomoć za saniranje katastrofe odmah“ za rekonstrukciju i rehabilitaciju Gaze.

Daleko je od jasnog, međutim, da li je Bidenova administracija spremna adresirati glavne uzroke ovog sukoba ili priznati hitnu potrebu za pravednim mirom. Biden je, ako ništa drugo, u više navrata naglašavao svoju kategoričku podršku za Izrael. „Nema promjene uopće“, Biden je nedavno rekao kada su ga pitali o njegovoj posvećenosti „sigurnosti Izraela“. „Sve dok regija jasno ne kaže da priznaje pravo Izraela da postoji kao nezavisna jevrejska država, neće biti mira“, dodao je on, ukazujući na to da neće biti značajne promjene američkog stava prema ovom sukobu za vrijeme njegovog vođstva.

Kineski oportunizam

Iako je prekid vatre dobrodošao predah, došao je prekasno za 253 Palestinca, uključujući 66 djece, koji su ubijeni kao rezultat izraleskog nemilosrdnog 11-dnevnog bombardovanja Gaze iz

zraka. Šteta koja je nanesena ključnoj infrastrukturi, uključujući bolnice i jedini laboratorij za testiranje na COVID-19 u Gazi, pokrenula je još jednu veliku humanitarnu krizu u opkoljenoj teritoriji.

Zakašnjela i neodlučna reakcija Zapada na ovu krizu pružila je Kini stratešku priliku za otvaranje. Tokom ranih dana ove nasilne eskalacije, dok je Zapad izdavao poruke podrške Izraelu, Kina, koja trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti UN-a, u više navrata je tražila da se odmah prekine vatra i zauzela je mnogo oštriji stav prema Izraelu.

U prijedogu od četiri tačke, ova azijska sila je zagovarala „prekid nasilja“ kao „vrhovni prioritet“, pozivajući „sve strane, posebno Izrael … [da] bude suzdržan i da smjesta zaustavi neprijateljske aktivnosti“.

Kada je SAD blokirao potez Pekinga kako bi zaštitio Izrael od kritika, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi optužio je Washington za „opstrukcije“ i kazao je da ova zapadna sila mora „poštovati svoje odgovornosti, usvojiti fer pristup i podržati Vijeće sigurnosti [UN-a] u igranju njegove uloge u ublažavanju tenzija“.

Kada je izraelsko bombardovanje Gaze ušlo u drugu sedmicu, ovaj kineski diplomata je otvoreno objavio posvećenost svoje države da pomogne isporučiti „pravdu i pravičnost“ za Palestince, pozivajući Izrael da „se obuzda“ i „okonča nasilje, prijetnje i provokacije protiv muslimana, i da održava i poštuje historijski status quo svetih mjesta u Jerusalemu“.

Kao rezultat, Peking se pozicionirao kao supersila koja je neutralnija, ako ne i suosjećajnija prema muslimanskim nacijama u vrijeme kada se zahuktava konkurencija između SAD-a i Kine širom Bliskog istoka i dalje.

Iako ima jake trgovinske i tehnološke veze sa Izraelom, Kina se dugo već pozicionira kao braniteljica palestinskog naroda u međunarodnoj areni.

Još 2018, potpredsjednik Wang Qishan posjetio je okupirane palestinske teritorije, gdje je zagovarao bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini. Te godine je kineski predsjednik Xi Jinping bezuslovno ponudio 15,5 miliona dolara u razvojnoj pomoći kada je SAD drastično srezao svoju pomoć za UN-ove agencije koje pomažu palestinskim izbjeglicama. Prošle godine je pekinški izaslanik u UN-u izjavio da je „Kina iskren prijatelj palestinskog naroda. Palestinski narod uvijek može računati na podršku Kine za svoju pravednu borbu i legitimna nacionalna prava“. Nakon najnovijeg prekida vatre, Kina je odmah obećala milion dolara hitne pomoći kao i 200 000 doza vakcina protiv COVID-19 za stanovnike Gaze.

Uzimajući u obzir da eho palestinske borbe nadilazi sektaške podjele, kinesko dosljedno iskazivanje solidarnosti sa palestinskim narodom omogućilo joj je da gaji tople odnose i sa sunitskim i sa šiitskim većinskim nacijama širom regije.

Ovo je strateški važno u svjetlu kineskog velikog oslanjanja na uvoz ugljikovodika sa Bliskog istoka, kao i u svjetlu značaja ove regije za Pojas i put, inicijativu transkontinentalnog infrastrukturnog razvoja.

U konačnici, licemjerna ravnodušnost Zapada spram raširenog kršenja ljudskih prava od strane svojih saveznika kao i spram patnji miliona Palestinaca u okupitanim teritorijama ne samo da je omogućila Kini da skrene pažnju sa svog lošeg postupanja prema muslimanskim manjinama u domovini, već je i utrla put za nju da osnaži svoju sliku supersile koja je osjetljiva na pitanja koja su najvažija u muslimanskom svijetu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO