Bitcoin i tržište kripto valuta: Opstati ili nestati

Bitcoin i općenito kriptovalute predstavljaju revolucionarne promjene u svijetu u kojem živimo koje se osjećaju i koje će se osjećati još dugi niz godina.

Iako postoji „zabrinutost ili rizik oko regulacije“ bitcoina, potpuna zabrana bitcoina teško da je moguća, navodi autor (EPA)
Iako postoji „zabrinutost ili rizik oko regulacije“ bitcoina, potpuna zabrana bitcoina teško da je moguća, navodi autor (EPA)

Kroz historiju čovječanstva dešavale su se razne društvene, političke, ekonomske, tehnološke, klimatske i druge promjene koje su značajno izmjenile naš svakodnevni život. Neke od ovih ‘tektonskih’ promjena se mogu okarakterisati prirodnim promjenama ili evolucijskim procesom, dok za druge možemo da kažemo da su uzrokovane ljudskim reagovanjem i da predstavljaju revolucionarne promjene.

Sve ove promjene, a posebno ove revolucionarne, su u svome začeću bile predmetom osporavanja i nailazile su na jak otpor kako običnog naroda tako i institucija establišmenta. Sve one, uglavnom, su donosile određeni napredak čovječanstvu. Industrijska revolucija se, recimo, i dan danas smatra jednom od glavnih prekretnica u historiji čovječanstva. Pojavom Interneta sredinom 1990-ih, otvorena su nova poglavlja i revolucionalizirali su se naš svakodnevni život, rad i komunikacija kroz trenutne komunikacije elektroničnom poštom, razmjenom instant poruka, telefonskih poziva putem VoIP protokola (Voice over Internet Protocol), itd.

Tako danas svjedočimo 4. industrijskoj revoluciji (IR 4.0) na čijem čelu su tehnološka dostignuća. Ova tehnološka dostignuća potpomognuta globalizacijom i razvojem interneta dovele su do unapređenja finansijskih usluga i finansijske industrije općenito.

Nekada su ljudi trgovali robom i uslugama (tkz. barter ekonomija). Tijekom vremena transakcijske metode su se mijenjale. Danas se većina plaćanja vrši fiat novcem i elektronski putem raznoraznih kartica. Međutim, za očelkivati je da ćemo u bliskoj budućnosti većinu plaćanja vršit elektronskim putem i da ćemo sve više i više postajati cashless društvo ili društvo bez keša.

Jedan od modernih načina plaćanja koji još nije u potpunosti zaživio ali je sve popularniji jeste plaćanje kripto valutama. Bitcoin je najznačajnija kripto valuta koja ima svoje prednosti i nedostatke. Ipak, bilo kako bilo, bitcoin i općenito kripto valute predstavljaju revolucionarne promjene u svijetu u kojem živimo koje se osjećaju i koje će se osjećati još dugi niz godina.

Kratak historijat bitcoina

Konvencionalni finansijski sistem i prakse uveliko su uzdrmane globalnom finansijskom krizom koja je započela u Americi 2007. godine. Kao odgovor na centralizovani sistem finansija koji je uveliko štitio finansijsku i drugu elitu bogatih individualaca i institucija, nastala je prva kripto valuta „bitcoin“.

Bitcoin je decentralizirana digitalna valuta bez centralne banke ili nekog administratora koja se može slati od korisnika do korisnika preko peer-to-peer mreže bez potrebe za posrednicima. Ova decentralizacija i izostanak kontrole se ujedno smatraju i najznačajnijim odlikama bitcoina kao valute. Nastala je revoltom pojedinca ili grupe IT stručnjaka koji su željeli da stvore novac koji ne bi bio pod nečijom izravnom kontrolom.

Bitcoin je postao popularan jer je riješio problem sigurnog prijenosa novca između stranaca na Internetu, ne oslanjajući se na posrednika poput banke. Za prijenos novca dovoljno je primatelju poslati kodnu poruku u obliku niza brojeva. Transakcija se može obaviti anonimno, tako da pošiljatelj ne zna pravi identitet primatelja i obrnuto. U tradicionalnim internetskim transakcijama posrednik uvijek zna ko prima i šalje novac.

Za funkcionalnost bitcoina zaslužna je i blockchain (block – blok + chain – lanac) tehnologija. Ova tehnologija pohranjuje blokove podataka međusobnim povezivanjem s algoritmima za šifriranje poput lanca. Na blockchain možemo gledati i kao na fizičku knjigu (ledger) koja sadrži evidenciju transakcija koje su izvršene koristeći bitcoin.

Bitcoin je, kao i većina drugih kripto valuta, unaprijed ograničen potencijalnim brojem novčanih jedinica koje se mogu izdati. Dakle, kada je stvoren, utvrđeno je da će moći imati najviše 21 milion jedinica. Do sada je izdano oko 18.7 milijuna.

Iako je bitcoin predstavljalo revolt ili krik jedne grupe entuzijasta ili anarhista (kako neki opisuju kreatore kripto valuta), on je prerastao u klasu imovine sa vrijednošću od preko 1 triliona dolara. Sve je više finansijskih stručnjaka koji smatraju da bitcoin treba da bude dio investicijskog portfelja. Tako na primjer, Ray Dalio, milijarder i osnivač Bridgewater Associatesa (hedge fonda), rekao je da bi radije posjedovao bitcoin nego obveznicu.

“Govcoins” – virtualne valute kojima upravlja država

U engleskom izdanju časopisa Economist od 8. maja 2021. godine, nalazi se i članak koji govori o kripto valutama i to posebno onim kojima bi upravljala država. U podnaslovu članka stoji: „Dolaze virtualne valute kojima upravlja država. Ogroman su rizik koji vrijedi poduzeti.“

Bahami su izdali digitalni novac. Kina je izbacila svoju e-yuan pilot valutu. EU želi virtualni euro do 2025. godine. Britanija je pokrenula radnu skupinu, a Amerika, svjetski financijski hegemon, gradi hipotetički e-dollar. Kao glavni razlog za ovakav potez vlada i centralnih banaka navodi se strah od gubitka kontrole nad novčanim tokovima.

Stoga, ove digitalne valute vlada ili centralnih banaka su logičan odgovor i sljedeći korak u ovoj digitalnoj revoluciji. Ipak ove valute se znatno razlikuju od bitcoina i drugih kripto valuta jer vraćaju kontrolu nad valutom državi. U ovom slučaju, pojedinci bi imali račun direktno sa centralnom bankom i ne bi imali dodira sa bankama. Sve ovo bi bilo omogućeno putem posebne aplikacije.

Kripto parodije i kripto influenceri

Pandemija COVID-19 je socijalnim distanciranjem dala vjetar u leđa razvoju digitalnih platformi i rješenja za trenutnu situaciju. Tako je došlo do naglog porasta Fintech (finansijsko-

tehnoloških) kompanija koja nude tehnološka rješenja za finansijske usluge. Evidentan je porast u ovom sektoru što je dodatno povećalo potražnju za kripto valutama kao alternativnim sredstvima plaćanja.

Potražnja za bitcoinom (kao i drugim kripto valutama) temelji se na njegovoj trenutnoj koristi kao sredstvu plaćanja i očuvanju vrijednosti te vjere u to koliko će se koristiti u budućnosti.

Danas na njegovu cijenu mnogo više utječe njegovo vjerovanje u to koliko će ga koristiti u budućnosti. Ipak, ne možemo zanemariti ni uticaj špekulativnog trgovanja i pojedinaca poput Elona Muska (tkz. Elon faktor) na tržište kripto valuta što je evidentno nedavnim padom ovog tržišta.

Milijarder Elon Musk je više puta napumpao dogecoin, kripto valutu koja je započela kao šala, prije nego što se ismijao tokom svog nastupa u Saturday Night Live šou ranije ovog mjeseca. Svojim tvitovima je doveo do porasta potražnje za ovom kripto valutom, ali je također doveo i do njenog pada.

Istovremeno, vrijednost bitcoina je naglo porasla kada je Teslin milijarder odlučio da prihvati bitcoin kao plaćanje za kupovinu Teslinih vozila. Sve je bilo dobro dok se kripto raspoloženje nije zaokrenulo nakon što je Musk 12. maja na Twitteru objavio da će kompanija Tesla prestati prihvaćati bitcoin kao plaćanje izražavajući zabrinutost zbog utjecaja kripto valuta na okoliš. Istog tog dana, nevjerovatnih 365 milijardi dolara nestalo je iz kripto prostora, navodi CNBC.

Ovako kompleksnu situaciju dodatno su zakomplicirali potezi određenih vlada poput napora Kine da ograniči trgovinu i rudarstvo kripto valuta nakon što su kineske vlasti obnovile pritisak na banke i platne kompanije u zemlji da obuzdaju transakcije povezane s kripto valutom. Ovo je dovelo do nagle rasprodaje bitcoina i drugih valuta što je dovelo do dodatnog posrnuća tržišta i pada cijene bitcoina ispod 32.000 dolara.

Budućnost kriptovaluta

Iako postoji „zabrinutost ili rizik oko regulacije“ bitcoina, potpuna zabrana bitcoina teško da je moguće. Ovog mišljenja je i James Ledbetter, urednik Fintech biltena „FIN“ i suradnik CNBC-a koji smatra „da čak ni usklađeni napori različitih zemalja i različitih centralnih banaka zapravo ne bi mogli ugasiti bitcoin… to tehnološki nije moguće. Ali postoje načini na koje bi se bitcoin mogao regulirati.“

Bez obzira na to, „svijet će se promijeniti nevjerovatno brzim tempom“, smatra Dalio i dodaje „ko pobijedi u tehnološkoj trci, pobjeđuje u svim, ekonomski i vojno. Tako izgleda sljedećih pet godina.“

Prema tome, kripto valute su tu da bi ostale. Otpor sa kojim se susreću od strane pojedinaca i vlada će vremenom slabiti, a njihova uloga u svakodnevnom životu će konstantno rasti. Sama pojava Govcoins-a kojima bi upravljala država ili centralna banka su ujedno i potvrda validnosti i garant opstanka kripto valuta poput bitcoina.

Na kraju, trebaće vremena da se u potpunosti prihvate ove valute kao sredstvo plaćanja i da se unaprijedi tehnologija, ali što prije dođe do toga prije ćemo imati stabilnije i efikasnije tržište.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Brzina posljednjeg pada potresla je nove pristalice kriptovalute i napravila sumnju u ideju da ona postaje stabilnija klasa imovine.

23 May 2021
Više iz rubrike Piše
POPULARNO