Hitno potreban – ‘Montrealac palestinskog porijekla’!

Kako i zašto su me kanadski javni mediji poslali u besmislenu potragu.

Nekoliko hiljada ljudi je izašlo na ulice u Torontu, Montrealu i Ottawi da izraze solidarnost sa Palestincima i osude ratne zločine koje je počinio Izrael 15. maja 2021. (AFP)

Jedanaestog maja, dok je Izrael obrušavao svoju vojnu mašinu u okupiranom Jerusalemu i drugdje, sa mnom je u kontakt stupio CBC-jev Radio-Montreal jer je tražio nekoga za intervju u kojem bi diskutovali nasilne događaje u Sheikh Jarrahu. Nakon što sam se ponudio da govorim u jednom od njihovih programa na traženi datum, 12. maj, rečeno mi je da bi im bilo drago da me rezervišu za svoju emisiju.

Ali avaj, osoba mora biti specifično, citiram “Montrealac palestinskog porijekla”. Ispostavilo se da imaju strogu politiku da svi gosti u emisiji moraju biti Montrealci. Štaviše, imao sam sat vremena da nađem ovu specifičnu podvrstu Palestinca.

Dobro. Za 40 minuta sam našao, ne jednog, već dva Montrealca palestinskog porijekla, spremna da govore. Čak sam provjerio s ovo dvoje ljudi i oni su mi potvrdili da svaki dan kada se probude, pomisle: “Vau, zar nije divno biti Montrealac palestinskog porijekla!”. Samo kada se ove dvije riječi udruže, oni se osjećaju potpunima! Njihova kombinacija je odrednica njihovog postojanja i izvor sve njihove stručnosti i znanja o dešavanjima u Sheikh Jarrahu!

Fantastično, CBC-jev Radio-Montreal zastrašen. Sve za sat vremena. Ne možemo vjerovati. Hvala Vam.

Montrealci palestinskog porijekla koje sam pronašao su bili tako ljubazni da su rasteretili svoje natrpane rasporede za vremenske slotove koji su odgovarali pomenutom radiju, ne samo za intervju u programu, već i za intervju za predselekciju. Raspored oslobođen. Pripreme obavljene. Divno.

Dvanaesti maj dođe i prođe. Ali CBC-jev Radio-Montreal se nije udostojio čak ni da pošalje e-mail ili pozove Montrealca palestinskog porijekla da mu kaže da neće ići u program, niti u intervju za predselekciju.

Uobičajena priča

Ova priča nije neuobičajena u prostoru vodećih kanadskih medija, i zaista, u medijskim prostorima širom Evrope, Sjeverne Amerike, Australije i drugdje.

U periodu od tri dana, između 11. i 13. maja, pronašao sam za CBC Palestince u Palestini, palestinsko-kanadske stručnjake, Montrealce palestinskog porijekla i Palestince u Palestini koji nisu “novinarski glas” već samo “lokalni glas” – šta god to značilo, ali ipak sam pronašao jednog. I svaki put kada bih pronašao jednog od ovih sve specifičnijih podvrsta Palestinaca, ili bi me samo izignorisali ili bi mi rekli, ne, danas zapravo tražimo drugu podvrstu. I to se protezalo u nedogled.

Da nije ovo dio strukturalnog prikrivanja doseljeničke kolonijalne brutalnosti i oblik maltretiranja ljudi koji odvoje svoje vrijeme da pronađu Palestince dostupne za intervju, kao i Palestinaca koji posvete sate svog slobodnog vremena da se pripreme za intervjue kojih nema, ove bi priče bile same komične.

Unutar medijskog prostora u Kanadi i šire, naravno, postoje hrabri i savjesni novinari koji naporno rade na tome da probiju zid tišine i ispričaju palestinsku priču svojoj publici. Oni su posvuda. Oni rade unutar vodećih medija, unutar CBC Newsa, i neki kreiraju svoje medijske platforme i u tome su uspješni.

Svi mi trebamo podržati ove novinare, i nezavisne, i one koji rade u vodećim medijima. Kada oni probiju zid, kada puste Palestinca u program i daju mu vrijeme da govori i objasni situaciju, kada se jezik novinara u tome kako predstavlja događaje na terenu odmakne od klišea koji navode na pogrešne zaključke o “obje strane”, “sporu u vezi nekretnina” i “izraelskom pravu na samoodbranu kao opravdanju za sve i svašta” i šta god vladina propaganda širi, to su trenuci kada trebamo stati iza ovih savjesnih i pravih novinara.

Pišite svojim informativnim kanalima. Recite im da cijenite rad takvih novinara. Zamolite ih da urade više. Pomozite ovim novinarima da prekinu tišinu. Probijte barijeru straha.

Besmislena potraga

Tokom protekle dvije sedmice i još uvijek, mladi palestinski novinari i aktivisti na društvenim mrežama pružaju tačniju i sveobuhvatniju sliku dešavanja na terenu nego ukupan euroamerički medijski prostor.

To ne znači da se cenzura ne dešava na tim digitalnim platformama. Bez sumnje se dešava. Profili na Instagramu i Twitteru, kao i grupe na Facebooku bivaju deaktivirane, blokirane i cenzurisane. Stoga ove platforme neće poslužiti kao lijek za sve ozbiljne, strukturalne i temeljne probleme u medijskom prostoru. I digitalne platforme su prostor koji se nadzire i koji je izgrađen da u konačnici služi moćnima.

CBC i drugi mediji mogu misliti da nas šalju u besmislenu potragu, da trčimo za Montrealcima palestinskog porijekla za zamišljene intervjue. Ali mi razumijemo njihove igre i trikove. Razumijemo kako će oni odgovoriti na informacije koje dijelim ovdje. Oni će istaknuti da su pozvali dva, tri, možda čak deset Palestinaca da govore u programu ovih dana i možda čak u narednim sedmicama, i pokušat će iskoristiti to kao izuzeće od ovih optužbi.

Ali mi znamo i razumijemo da pozivanje različitih podvrsta Palestinaca na nekoliko minuta tu i tamo neće probiti sate i sate svakodnevnog cementiranja narativa moćnih država kao što su Kanada, SAD i Izrael (a njihove pozicije gotovo da su sasvim isprepletene).

Također razumijemo da je stara škola u CBC-ju i drugim medijskim organizacijama na pogrešnoj strani historije. Svako postignuće koje će biti ostvareno u narednim sedmicama, svi proboji koji se već dešavaju i koji će se, nadamo se, intenzivirati, desit će se uprkos uvriježenim državnim interesima unutar vodećih medija. Ova postignuća ostvaruju ljudi koji se udružuju unutar i van vodećih medija, koji guraju ove strukture moći prema prijeko potrebnoj promjeni. Ali poput izraelske države, vodeći mediji će odgovoriti na ovaj otpor strukturalnim nasiljem.

‘Naša priča nije samo palestinska priča’

U otvorenom pismu prošle sedmice, nekih 500 savjesnih, poštenih i usklađenih kanadskih novinara s pravom je prozvalo “manjak kanadskog iznijansiranog pokrivanja prisilnih iseljavanja i neselektivnih zračnih udara” protiv Palestinaca, sa sljedećim jednostavnim zahtjevom: “da se svi principi novinarstva primjenjuju na kanadsko izvještavanje o okupiranim palestinskim teritorijama od sada pa nadalje. Pošteno i uravnoteženo izvještavanje treba uključivati historijski i socijalni kontekst, reportere koji poznaju regiju i, što je ključno, palestinske glasove.”

I kako je stara škola iz gornjih ešalona vodećih medija odgovorila? Tako što je zabranila nekima od potpisnika da izvještavaju o Palestini/Izraelu.

Neka se to slegne. Poziv na raznovrsnije, pošteno, uravnoteženo i zapravo legitimno novinarstvo rezultira kaznom za te novinare.

Zaista nam je nešto hitno potrebno, i to ne onaj neuhvatljivi Montrealac palestinskog porijekla. Hitno nam je potrebna bistra, otvorena, iskrena, participativna i promišljena javna diskusija širom planete o tome kako se strukture vladavine ugnjetavačkih vlada grade i održavaju sa i kroz vodeće medijske institucije.

Nikada ne zaboravite jedno: naša priča nije samo palestinska priča. To je priča svih ljudi koji su ugnjetavani, ubijani, zatvarani, osakaćeni, porobljeni, kolonizirani i izbrisani. To je priča starosjedilačkih borbi širom Kornjačinog otoka, u Boliviji, Meksiku, Čileu, Australiji i šire. To je priča o borbi za oslobođenje crnaca širom cijelog svijeta. To je priča o kašmirskoj borbi za slobodu. To je priča o još nezavršenoj borbi da se razmontiraju strukture ekonomske i socijalne nejednakosti koje je ostavio aparthejd u Južnoj Africi.

To je priča o borbi za slobodu i demokratiju na Tajlandu, na Filipinima, u Hong Kongu i šire. To je priča o svim ljudima koji se bore da prevaziđu jaram postkolonijalnih autoritarnih država u Gvineji, Ugandi, Nigeriji, Zimbabveu, Sudanu, Alžiru, Tunisu, Iraku, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i šire. To je priča o borbama radničke klase u Italiji, Španiji, Brazilu, Kini, Egiptu, Grčkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i šire. To je priča o jevrejskoj borbi protiv destruktivne monstruoznosti antisemitizma koji je Evropa kreirala.

Svi smo mi pod dominacijom u ovom svijetu, koji je podignut u i kroz kolonijalnu modernost. Taktike i strategije koje se koriste da se ućutkaju i potlače Palestinci su iste one s kojima se suočavaju ili će se suočiti svi ugnjetavani ljudi, i to uključuje i strukturalno nasilje koje praktikuju vodeći mediji.

Nelson Mandela je jednom prilikom rekao: “Znamo vrlo dobro da je naša sloboda nepotpuna bez slobode Palestinaca.” Istina. Ali dopustite mi da dodam: svi ljudi u borbama koje sam gore spomenuo nisu slobodni. Palestinska borba za slobodu je zapravo također borba velikog broja ljudi za slobodu. Ili ćemo svi tamo stići, ili niko neće ići.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO