Srbija između korone, matura, vjenčanja i fudbalskog derbija

Kada se u roku od samo nekoliko dana više miliona građana Srbije prijavilo za ponuđenu pomoć države od 6.000 dinara (oko 50 eura) za lakše prevladavanje pandemijske krize, bio je to jasan signal kako pogurati i masovnu imunizaciju stanovništva, koja je, zahvaljujući jakim antivakserskim grupama, u kojima ima i ljekara, stigla u fazu stagnacije uprkos osiguranim količinama više vrsta vakcina.

Država je reagovala promptno i svim vakcinisanima i onima koji tek treba da prime vakcinu obećala još po 3.000 dinara, odnosno 25 eura, ukoliko se vakcinišu do 31. maja. Put ka željenom stvaranju kolektivnog imuniteta i proglašenju pobjede nad koronom, kako se činilo u tom trenutku, konačno je bio raščišćen. Pogotovo kada su se u čitavu operaciju uključili i trgovinski lanci, nudeći besplatne vaučere, uz uslov da se njihovi primaoci prethodno vakcinišu na punktovima velikih tržnih centara, ali i mnogim drugim “instant” mjestima, poput autobusa za vakcinaciju.

Bilbordi i majice odavno spremni

Najednom se broj vakcinisanih sa desetak hiljada dnevno popeo na više od 20.000 građana u jednom danu, što je ubrzalo približavanje brojci od najmanje tri miliona onih koji su dobili i drugu dozu cjepiva. Epidemiolozi i drugi članovi Kriznog štaba za borbu protiv pandemije virusa smatraju da bi upravo taj broj bio dovoljan za prvu, ali ne i konačnu, cifru za proglašenje pobjede u ratu sa virusom koji već duže od godinu drma temelje civilizacije kakvu smo poznavali prije izbijanja zdravstvene krize.

To je jedini razlog što se majice i bilbordi sa logom “Pobijedili smo koronu” sa logom Srpske napredne stranke i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i dalje drže neraspakovani u magacinima odbora vladajuće stranaka širom Srbije. Akcije države i trgovaca, međutim, otvorile su nove rasprave o tome kako se svaki građanin može (pot)kupiti za određenu sumu novca, uključujući njihove glasove na izborima, koja uglavnom liči na raspredanja tipa je li starija kokoška ili jaje. Navodno se čeka da broj vakcinisinih dostigne tri miliona punoljetnih građana, odnosno 50 odsto punoljetnih građana.

Psiholog Žarko Trebješanin ne vidi ništa sporno niti diskriminatorno u nekoj vrsti nagrađivanja i podsticanja onih koji su se vakcinisali i kaže kako u Srbiji treba sprovesti sveobuhvatnu kampanju o značaju vakcinacije uz neophodno učešće medija, medicinskih stručnjaka, ali i političara, koji svakodnevno građanima šalju zbunjujuće poruke. Proces vakcinacije u Srbiji dobio je brojna priznanja iz svijeta i regiona, pogotovo nakon što je dio vakcina poklonjen susjednim zemljama. Iz vrha vlasti najavljuju i početak proizvodnje ruske vacine Sputnjik-V u Beogradu već u junu. Probne količine testirane su u Rusiji, gdje su dobile prelaznu ocjenu i potrebne ateste.

Tri miliona i ‘dan pobjede’ 21. juna

Nestrpljenje vlasti da konačno proglasi pobjedu “među prvima na svijetu”, koja, pored zdravstvenih, donosi i političke poene, a koje je već uračunala na svoj konto uspjeha i “uspjeha”, skoro nikako ne zaostaje za nestrpljenjem građana, kojima su odavno dozlogrdile ponekad potpuno kontradiktorne ocjene i mjere Kriznog štaba. Neki od članova ovog Vladinog tijela za borbu protiv pandemije postali su najomraženije ličnosti u zemlji, tako da ne treba požurivati sa ocjenom kome će i koliko “pobjeda” donijeti političkih poena.

Šta kažu zvanični, istina često osporavani, brojevi? Broj novooboljelih iz dana u dan opada, opada i broj umrlih i pacijenata na respiratorima, zatvaraju se bolnice i klinike privremeno pretvorene u COVID bolnice, uz porast broja vakcinisanih, koji se, uprkos svemu, ne povećava planiranom progresijom. Tako je do 20. maja, kako je zvanično saopšteno, broj vakcinisanih premašio četiri miliona, ali je broj onih koji su primili i drugu dozu vakcine i dalje ispod dva miliona, što ostavlja sumnju da do 31. maja možda neće niti dosegnut cilj od tri miliona, što daje za pravo onima koji smatraju kako bi 21. jun mogao biti stvarni “dan pobjede” nad virusom.

Istovremeno, jača pritisak onih koji više ne mogu ili ne žele čekati procjene i upozorenja dežurnih epidemiologa pod kontrolom vlasti, nego po sopstvenom nahođenju ukidaju epidemijske mjere. Tako su se već prvog dana po ukidanju zabrana putovanja mnogi građani Srbije našli u Grčkoj i već brčkaju noge u Egejskom moru. Tako su se u Beogradu, na dvjema utakmicama finalnog ciklusa košarkaške Jadranske lige između Crvene zvezde i podgoričke Budućnosti, uprkos zabrani okupljanja, na tribinama našli i navijači, a Zvezda, kao domaćin, kažnjena je simboličnim novčanim kaznama (ukupno dvadesetak hiljada eura).

Maturanti i mladenci više ne mogu čekati

Šta će se dogoditi 25. maja, za kada je zakazano finale Kupa Srbije između Crvene zvezde i Partizana u fudbalu, nije lako ni pretpostaviti. Do sada su samo lože “Marakane” bivale izuzete od zabrane okupljanja… U međuvremenu, proglašen je početak nove kampanje za vakcinisanje mladih, onih od 18 do 40 godina, za koje se do samo prije par mjeseci tvrdilo kako nisu ugružena grupa. Istovremeno, svi zaposleni u Vojsci Srbije dobili su naredbu o obaveznom vakcinisanju.

Osim sportista i njihovih navijača, sve su nestrpljiviji i mladenci, tvrdi se da je na čekanju za vjenčanja i svadbe oko 40.000 parova, dok se i hiljade maturanata srednjih škola, koji, poslije školske godine u kojoj su nastavnike i drugare uglavnom vidjeli samo preko skajpa, žele, kako sami kažu, školovanje završiti na dostojan način, odnosno maturskim večerima u boljim restoranima i hotelima. O organizatorima svega ovoga da i ne govorimo. Povodom zahtjeva maturanata, Kriznom štabu se obratio i ministar prosvjete Branko Ružić lično: “Bolje da dozvolite maturske večeri nego da se učenici sami organizuju.” Njegovo ministarstvo traži mogućnost da učenici matursko veče proslave barem u dvorištima škola, kao i ranijih godina, jer je bolje “da im se takvo okupljanje dozvoli u tim uslovima nego da se samoinicijativno organizuju”.

Kako uskladiti očekivanja Vlade i Kriznog štaba da još više ubrzaju vakcinaciju sa zahtjevima za dalje popuštanje i ukidanje mjera i zabrana okupljanja pitanje je o kome će konačnu odluku donijeti političari. Oni isti koji su na početki pandemije organizovali predizborne aktivnosti sa masovnim okupljanjima i same izbore, ne hajući na upozorenja o smrtonosnom virusu. Da, i onaj čuveni derbi usred pandemije.

Kolektivni imunitet sa 50 posto vakcinisanih

Prema zvaničnim podacima, od posljedica infekcije virusom COVID-19 u Srbije je do sada umrlo skoro 7.000 ljudi. Epidemiolozi i dalje ne dijele optimizam nekih srbijanskih političara, na čelu sa premijerkom Anom Brnabić, koja je među onima koji predviđaju kako će magična brojka od tri miliona vakcinisanih biti dostignuta i prije 21. juna. Tako jedan od najeksponiranijih članova Kriznog štaba Predrag Kon sada tvrdi da je termin 21. jun “dat uslovno”. Hoće li tog datuma doći do značajnijeg popuštanja mjera, kaže Kon, zavisiće od toga da li ćemo do tada postići kolektivni imunitet, odnosno imati bar 50 odsto vakcinisanog stanovništva sa obje doze cjepiva, plus oni koje su preležali koronu.

Prema posljednjim presjeku, u Beogradu je 38,1 odsto kompletno vakcinisanih, dok je ukupno 47,2 odsto građana koji su primili bar jednu dozu. “Problem je u tome što su neki gradovi vrlu blizu tome, a neki prilično daleko”, izjavio je Kon i ustvrdio kako će “Beograd uspjeti, ali ostatak Srbije teško. Dolazi doba godine kada su mladi najaktivniji i dosta se druže. Svi žele da idu na proslave matura, petogodišnjice i desetogodišnjice matura, slavlja, svadbe, obeležavanja punoletstva… Zato je bitno da se što više njih vakciniše. Nikakav problem neće biti održavanje matura ako se okupljaju samo oni koji su zaštićeni vakcinom ili zato što su preležali bolest, ali i ako se pre skupa testiraju na COVID i dolaze s tom potvrdom. Tada su uslovi za okupljanje bezbedni. Eksperimenti u svetu sa organizacijom koncerata ne služe ničemu drugom nego da potvrde to o čemu govorim”, rekao je Kon.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Mirsad Đerlek izjavio je kako je realno očekivanje da do kraja juna protiv virusa korona bude revakcinisano 50 odsto stanovništva, da je i dalje potreban oprez te da pobjedu nad koronom možemo očekivati “kad broj novooboljelih padne ispod 100 dnevno”. Prema njegovoj prognozi, to će se desiti “do Vidovdana” (28. juna).

Evropa otvara granice, ali ne priznaje sve vakcine

Olakšice za vakcinisane građane uvode se širom Evrope, a Savjet Evropske unije je potvrdio i mogućnost ulaska građanima iz takozvanih trećih zemalja, što je svakako dobra vijest i za Srbiju, i za sve zemlje Jugoistočne Evrope. Ali, ima i jedna loša vijest. Preko granica zemalja Evropske unije moći će samo oni koji su se vakcinisali AstraZenecom ili Pfyzerom, ali ne i oni koji su se cijepili kineskom ili ruskom vakcinom, pošto ih Evropska agencija za lijekove još nije odobrila. Građani Srbije koji su cijepljeni Sinopharmom i Sputnjikom-V, a upravo takvih je oko 80 odsto, mogli bi i dalje ostati zaustavljeni na granicama Unije.

Države članice Evropske unije bi mogle ukinuti ograničenje za putovanja i onima koji su primili neku od vakcina koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija za hitnu upotrebu, najmanje 14 dana pre ulaska u tu državu članicu. Primjena ove preporuke zavisiće od svake zemlje pojedinačno. SZO je odobrio kinesku Sinopharm vakcinu za hitne slučajeve, a u Srbiji se nadaju da bi uskoro mogla učiniti isto i sa ruskom vakcinom Sputnjik-V, pogotovo ako se ima u vidu da sve više država, čak i članica Unije, koriste ovo cjepivo (Mađarska, Slovačka).

U zemlje Evropske unije, prema istoj preporuci, mogli bi ulaziti i nevakcinisani građani Srbije kada broj novooboljelih od korone bude između 200 i 500 tokom posljednjih 14 dana, a ako nisu vakcinisani obavezan je negativni PCR test na COVID-19.

Trka s vremenom zbog ekonomije

Nisu samo zdravstveni i politički razlozi oni zbog kojih Srbija želi što prije objaviti pobjedu nad korona virusom. Oni su, prije svega, zdravstveni i ekonomski, o čemu svjedoči visoko podignuta ljestvica rasta bruto domaćeg proizvoda od golemih 6,0 odsto. Bez ekonomskog rasta neće biti ni rasta plata i penzija, što, uz prethodno proglašenje pobjede nad virusom “među prvima u Evropi”, daje ogromne šanse Vučiću da na proljeće 2022. godine dobije još jedan predsjednički mandat. Antivakseri i razjedinjena opozicija nisu mu u ovom trenutku glavni rivali u tom naumu. COVID-19 je ime tog glavnog i nevidljivog protivnika, a ukoliko eventualno dođe do tog trećeg pandemijskog talasa, koji se, prema nekim procjenama SZO-a, može očekivati u oktobru ili novembru, Srbija će mu se moći suprotstaviti ruskim vakcinama iz sopstvene laboratorije. Tih vakcina, kako se procjenjuje, biće dovoljno za cijeli region.

Pa, hoće li se fudbalski derbi igrati sa ili bez navijača na “Marakani” i hoće li se konačno moći organizovati maturske večeri i svadbe? Za sada se to ne zna, kao što o tome preciznije informacije u ovom trenutku nemaju ni epidemiolozi. Zna se ko predstavlja “pravu Srbiju”, a Srbiji se najviše žuri. Procjene će biti donijete kao i do sada – “tamo gdje treba”. U zgradi Predsjedništva Srbije na Andrićevom vijencu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.