Non paper – priprema razgovora između Bidena i Putina

Kada bi se prihvatila strategija koju nudi nedavno obznanjeni non paper, kojeg je navodno slovenski premijer Janša poslao u Brisel, a to je promjena granica po etničkom principu, u cijeloj Europskoj uniji bi nastao opći haos. To zapravo najbolje govori o desničarskim krugovima u kojima je očigledno ovaj dokument nastao, a od kojeg se sada svi nastoje ograditi. Rusija je odmah kazala da to ne podržava, a jučer se oglasio i američki State Department.

U posebnom saopćenju o Zapadnom Balkanu koje potpisuje glasnogovornik State Departmenta Ned Price, potvrđena je predanost SAD europskim integracijama i članstvu u ključnim euroatlanstkim institucijama.

„Kao što smo vidjeli, nedavna neopravdana nagađanja o promjeni granica na Balkanu po etničkoj crti riskiraju poticanje nestabilnosti u regiji i evociraju sjećanja na prošle napetosti. Stabilna, prosperitetna budućnost zapadnog Balkana mora se temeljiti na dobrom upravljanju, vladavini zakona, multietničkoj demokraciji i poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda”, zaključuje se u poruci State Departmenta.

O tome šta bi mogla biti pozadina i suština plasiranja ovog dokumenta, već danima se špekulira, ali se ipak, kako to već biva, pojavljuju obrisi njegovih stvarnih ciljeva i namjera. Non paper nosi jasno vidljiv pečat evropskih desničara – strah od “utjecaja Turske i radikalnog islama”, no, zanimljivo je da u dokumentu uopće nema pomena o utjecaju Rusije, što je itekako indikativno ako se gleda iz pozicije Sjedinjenih Američkih Država.

Zapravo, non paperom se i cilja na dvije ključne tačke politike SAD na Balkanu: Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Dakle, očito je da se radi o pripremi terena za najavljeni samit predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Joe Bidena koji bi se trebao održati u junu ove godine.

Non paper kao non pamet

Odluka o ovom susretu još nije donesena, ali će, prema navodima iz Kremlja, konačna odluka zavisiti od mnogo faktora. Putin i Biden su 13. aprila razgovarali telefonom. Bijela kuća je saopćila da je Biden predložio da se održi samit “u trećoj zemlji narednih mjeseci”, a kasnije je potvrdio da je ruskom kolegi ponudio da se ovog ljeta sastanu u Evropi.

Ova ponuda dolazi nakon teških riječi i optužbi koje je novoizabrani američki predsjednik uputio ruskom kolegi, ali nije nemoguće da će SAD upravo sa Rusijom otvoriti razgovore u pokušaju pronalaska odgovora za kinesku globalnu ekspanziju, koja već dugo guši i samu Rusiju.

Stoga bi nedavno plasirani Janšin non paper trebao više zabrinuti Europsku uniju, budući da je nastao i da je distribuiran unutar EU, jer ukoliko bi se njegovi principi počeli prihvatati kao rješenja unutar Evropske unije, to bi lahko moglo imati kobne posljedice po budućnost EU.

Inače, ideje nekog konačnog rješavanja balkanskog čvora se već dvije decenije serviraju od strane desničarskih politika koje sve više dominiraju Srbijom i Hrvatskom. Najbolje je to ilustrilala prošlosedmična naslovnica Mladine, slovenačkog ljevičarskog magazina.

Non paper kao non pamet – odnosno jasna poruka da na Balkanu nema mirne promjene granica i da bi svaki egzibicionizam u ovom smjeru ponovno bio krvav. A desničarske politike koje sve više zahvataju tkivo Evropske unije.

Srž evropskih radikalnih desničarskih politika je dezintegracijska i ekskluzivistička, potpuna suprotnost proklamiranim evropskim vrijednostima. Za sve te retrogradne politike zajednička je odlika da u pokušaju dolaska na vlast problem doista znaju stvoriti, ali ga ne znaju kontrolirati niti rješavati.

Za ovakve poteze postoji podrška jednog dijela europskih lidera koji koketiraju sa krajnjim desničarskim snagama poput mađarskog premijera Viktora Orbana, u koga se opravdano najviše sumnjalo jer se u njegovom kabinetu tokom susreta sa desničarskim kolegama iz Italije, pojavljivala etnička karta Bosne i Hercegovine, sa ciljanom propagandnom porukom.

Ali, podrška se može sigurno naći i u desničarskim krugovima u Austriji, Grčkoj, Bugarskoj i među rastućim desničarskim partijama u zemljama zapadne Evrope, poput Njemačke i Nizozemske.

Loš odgovor probosanskih snaga

Iako je tajming puštanja ovog „nepostojećeg“ dokumenta dobar, odgovor na njega u Bosni i Hercegovini, barem kada su u pitanju probosanske snage, nije bio nimalo dobar. Spominjanje rata kao odgovora na prijedloge o „mirnom razlazu“ koje je promptno nakon objave non papera poslao Dodik, nije retorika kojom se odgovara na ovakve provokacije.

Nedopustiva je politička bahatost da probosanska politička scena nema proaktivnu inicijativu koja će novoj Bidenovoj administraciji ponuditi realniji i pravičniji izlaz iz krize i okova u kojima Dodik već deceniju i pol drži Bosnu i Hercegovinu. Zašto, zato što su SAD dijelom odgovorne i za Bosnu i Hercegovinu, a i za dovođenje Dodika na vlast.

Kada su u pitanju ikoliko realna rješenja za mirnu budućnost Balkana, onda je nužno insistirati na sprovedbi presuda međunarodnih sudova, kako onih evropskih za ljudska prava, tako i onih za pravdu i ratne zločine.

Da bi se na Balkanu, a pogotovo u Bosni i Hercegovini ostvario ikakav dugoročan evropski koncept zasnovan na kolektivnoj sigurnosti, onda je mirno ukidanje posljednica genocida i etničkog čišćenja prvi korak, a potom uklanjanje blokada za integraciju Bosne i Hercegovine u euro-atlantske političke i vojne institucije.

Ovakav zahtjev bi trebao biti sadržan u bosanskom non paperu kojeg bi probosanske snage morale jasnije artikulirati pred najavljeni samit Bidena i Putina, ako do njega uopće dođe.

Jer, prošlo je četvrt stoljeća od potpisivanja Dejtona, vrijeme je da se lideri Sjedinjenih Američkih Država i Rusije izravno dotaknu i svojih pozicija na Balkanu za koje su odgovorni i za koje imaju interes da usaglase pogotovo zbog zajedničke prijetnje o kojoj će na samitu sigurno biti riječi, te konačno dogovore i usaglase oko sfera utjecaja.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.