Zašto društvene mreže ućutkuju kašmirske glasove?

Decenijama Indija pokušava učiniti zamršenim ono što se dešava u Kašmiru. Od 1947. radi na tome da prisvoji kašmirsku historiju, kulturu i identitet i da ih iskrivi. Traži načine da ućutka kašmirske glasove koji progovaraju protiv ugnjetavanja kašmirskog naroda i da prikrije svoje zločine.

Napretkom društvenih mreža, Kašmirci su pronašli prijeko potrebnu platformu za slobodno izražavanje gdje su bili u stanju da podijele svoje probleme sa svijetom. Kašmirske stranice solidarnosti su se proširile, a razgovori o kašmirskoj borbi su se preselili na internet. Ali ova novopronađena sloboda nije dugo trajala.

Društvene mreže su pod pritiskom indijske vlade počele zatvarati stranice povezane s Kašmirom i počele su ukidati profile kašmirskih aktivista. U 2016, usred slamanja protesta u Kašmiru, Facebook je ugasio stranice s fokusom na Kašmir i postove o događajima koji su bili u toku. Novinari su prijavili da su videosnimci policijske brutalnosti blokirani. Akademicima i intelektualcima su također ugasili profile.

Nakon što je indijska vlada ukinula Kašmiru specijalan status 5. augusta 2019. i nametnula brutalni lockdown, društvene mreže su ponovo brzo cenzurirale sadržaj o Kašmiru. Dok je Kašmir bio odjsečen od svijeta, sa suspendovanim internetom i mobilnim komunikacijama, Facebook, Instagram i Twitter su počeli uklanjati postove, blokirati videosnimke i zatvarati profile koji su pokušavali rasvijetliti ozbiljnu situaciju u ovoj regiji.

Od tada je indijska vlada djelomično ukinula izolaciju Kašmira, ali društvene mreže su nastavile čistiti sadržaj vezan za Kašmir.

Nove epizode cenzure

U najnovijoj epizodi cenzure, Twitter je ugasio pofile organizacija Kashmir Civitas, Stand With Kashmir, the Kashmir Podcast, profil mladog kašmirskog akademika Ifata Gazije i moj profil na Twitteru @fchak u martu.

Uklanjanjem sadržaja i profila koji kritikuju indijske politike u Kašmiru, Facebook i Twitter su saučesnici u gušenju onih kašmirskih glasova koji se odupiru vojnoj okupaciji i doseljeničkom kolonijalizmu njihove zemlje. Cenzurišući te glasove, društvene mreže umanjuju pravo na slobodu govora.

Naša organizacija Kashmir Civitas je nevladina ogranizacija civilnog društva i strateško zagovorničko tijelo registrovano u Kanadi i posvećeno sociopolitičkom i ekonomskom osnaživanju naroda u spornoj teritoriji Jammua i Kašmira.

To je otvorena, transparentna organizacija koja na miran način osporava lažne narative koje je Indija širila o spornoj regiji. Vodi kampanju za osnovno pravo na samoopredjeljenje za kašmirski narod. Nijedna demokratska država ili principijelni pojedinac, grupa ili nacija ne bi uskratila to pravo.

Štaviše, osnivački ukaz ove organizacije nije samo zasnovan na neotuđivim pravima Kašmiraca koja su utvrđena u Povelji Ujedinjenih nacija, već zasnovan i na principima izraženim u ukupno 18 rezolucija UN-a o Kašmiru, uključujući rezolucije Vijeća sigurnosti broj 39 i 47, usvojene 1948. Obje nedvosmisleno prepoznaju inherentno pravo na samoopredjeljenje kašmirskog naroda i traže da se status Kašmira odredi na slobodnom i poštenom referendumu pod pokroviteljstvom UN-a.

Oduzimanje krava kašmirskom narodu

Naša organizacija čvrsto vjeruje da kašmirski spor nije bilateralno pitanje između Pakistana i Indije. To je prije međunarodno pitanje. Pa ipak, najvažniji sudionik je kašmirski narod – “državni subjekti” sporne teritorije, koji imaju svako pravo da se odupru svim zakonitim načinima, kolonizaciji svoje zemlje od strane indijskih okupacionih sila.

Kao takva, naša organizacija slavi demokratske principe slobode, ravnopravnosti i inherentno dostojanstvo svih ljudi, bez obzira na rasu, rod ili vjeroispovijest. Cilj joj je da lobira, moderira i radi za moralno, obrazovno, ekonomsko, kulturno i političko uzdizanje kašmirskog društva na obje strane linije prekida vatre i među dijasporom.

Zašto bi Facebook i Twitter ućutkali one koji govore istinu i činjenice, a potom slavili one koji djeluju prevarom? Poslali smo nekoliko upita Twitteru, ali nikada nam nisu objasnili zašto je naš profil ugašen. Onda je odjednom ponovo aktiviran, kao i drugi suspendovani profili.

Twitterova cenzura dešava se usred do sad neviđene indijske kampanje da ućutka kašmirske glasove, oduzme kašmirskom narodu njihova prava i ukloni kašmirsko pitanje sa međunarodne agende.

Otkako je ukinut specijalni status Kašmira 2019, koji je ukinuo prava na samoupravu i otvorio put za naseljavanje nekašmiraca na kašmirsku zemlju, više je vojnika raspoređeno u ovu regiju. Represija je pojačana. Novinari koji pokušavaju izvještavati o situaciji u Kašmiru suočili su se sa cenzurom i zastrašivanjem, dok su političare, aktiviste pa čak i obične građane, uključujući djecu, hapsili u hiljadama.

Kašmirsko pitanje

Čak je i prije ove eskalacije, Kašmir bio najmilitariziranije mjesto na planeti. Trenutno je više od milion indijskih vojnika raspoređeno u dolini.

Kašmirsko pitanje je jedan od najdužih neriješenih sukoba na agendi UN-a. Više od 95.000 ljudi je ubijeno od ranih 1990-ih, a otkriveno je blizu 6700 neobilježenih i masovnih grobnica. Nepoznat broj žena je maltretiran i seksualno zlostavljan.

U ovako teškoj situaciji platforme kao što su Twitter i Facebook biraju da stanu na stranu represivne indijske vlade, koja, usred svog sve većeg autoritarizma, i dalje tvrdi da je demokratska.

Među najizvrsnijim aspektima demokratije, zajedno sa slobodom, jednakošću, pluralizmom i inkluzijom je osnaživanje civilnog društva koje poziva one na vlasti na odgovornost. Slobodno, živopisno civilno društvo nije samo u stanju da ograniči zloupotrebu moći, već i da promovira zdravu građansku uključenost, koja je temelj demokratskih, participativnih politika.

Ukidanjem računa kolektiva kao što su Kashmir Civitas i Stand With Kashmir, Facebook i Twitter staju na stranu nedemokratskih sila koje žele ućutkati ne samo Kašmirce već bilo koga ko im se usudi usprotiviti. Iako su nam profili sada ponovo aktivni, moramo ostati na oprezu i pobrinuti se da moć ne ostane nekontrolisana. Postupajući po nalogu indijske vlade Twitter i Facebook su postupili protiv vlastite “posvećenosti slobodi izražavanja” i “odbrani i poštovanu glasa korisnika”.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.