Šta donosi ograda na granici između Pakistana i Afganistana

Pakistan će upravo ostvariti novi miljokaz u svojoj borbi protiv terorizma. Pogranična ograda koju gradi duž linije Durand, kopnene granice između Afganistana i Pakisatana duge 2640 km koja prolazi kroz ispresijecane planine, gusto pošumljene doline i uske stjenovite prolaze, blizu je završetka.

Islamabad je počeo graditi ogradu na svojoj poroznoj granici sa Afganistanom u martu 2017, nakon što se suočio sa smrtonosnim napadima pakistanskih militantnih grupa stacioniranih u Afganistanu tokom prethodne godine. Uprkos sporoj ekonomiji, remećenju uzrokovanom pandemijom korona virusa i nesigurnoj sigurnosnoj okolini, rad na ovoj granici se nastavljao većinom neprekinut u posljednje četiri godine. Do sada je ograđeno 85 posto granice, a očekuje se da će preostali posao završiti do aprila 2021.

Pogranična barijera se sastoji od dva niza lancima povezane ograde, između kojih je prostor širine dva metra ispunjen navojima žice. Ova dvostruka ograda koja je na pakistanskoj strani visoka 3,6 metara, a na afganistanskoj četiri metra, opremljena je nadzornim kamerama i infracrvenim detektorima. Štaviše, blizu 1000 utvrda se također gradi duž granice da se pojača sigurnost. Prekogranično kretanje će biti dozvoljeno samo preko 16 formalnih prelaznih tačaka nakon završetka projekta, koji će, kako očekuju, koštati više od 500 miliona dolara sveukupno.

U protekle dvije decenije, regije koje okružuju liniju Durand, su koristile oružane grupe, kao što su Mreža Haqqani, Al-Kaida i Tehreek-e-Taliban Pakistan (TTP), da izvode napade i u Pakistanu i u Afganistanu. Kabul odavno optužuje Pakistan da pruža utočište afganistanskim talibanima. Islamabad je, s druge strane, izrazio slične bojazni vezane za prisustvo TTP-a u Afganistanu.

Istina je da su i Pakistan i Afganistan u više navrata pronašli istaknute kriminalce koje traže da ih uhvate i eliminišu, u dvorištu onog drugog, u proteklim godinama. U 2016. je npr. talibanskog šefa Mullah Akhtara Manora ubio američki dron u pakistanskoj regiji Balochistan. Dvije godine kasnije, u 2018. je u drugom američkom napadu dronom ubijen lider TTP-a  Mullah Fazhlullah, u afganistanskoj pokrajini Kunar.

Kritičari projekta

Pakistan kaže da će njegova pogranična barijera unaprijediti sigurnost u nemirnim pograničnim krajevima i umiriti tenzije koje postoje sa susjednom državom u vezi prekograničnih militantnih napada. Kritičari ovog projekta, međutim, tvrde da iako će ova ograda vjerovatno odvratiti antipakistanske militante stacionirane u Afganistanu od prekograničih napada, afganistanski talibani će nastaviti prelaziti granicu kako im je volja, uz odobrenje Pakistana.

Pakistan se također nada da će ova pogranična barijera spriječiti da se bilo kakvi budući nemiri u Afganistanu prošire i na pakistansku teritoriju. Zaista, ako Afganistan ponovo sklizne u haos u budućnosti, ovaj zid će ograničiti priliv izbjeglica iz Afganistana u Pakistan. Kada se Rusija 1989. povukla iz Afganistana, građanski rat koji je uslijedio rezultirao je migracijom miliona afganistanskih izbjeglica u Pakistan.

Nadalje, ograda će pomoći da se smanji prekogranično krijumčarenje narkotika i oružja koje pomaže da se održe terorističke grupe u regiji. Prema podacima UN-ovog Ureda za borbu protiv droga i kriminala, Afganistana je izvor 80 do 90 posto svjetske opskrbe opijumom. Blizu 45 posto opijuma, koji se koristi za proizvodnju heroina, se prokrijumčari kroz Pakistan do Bliskog istoka, Afrike i Evrope.

Pakistanski razlozi za gradnju ove ogromne ograde nisu samo povećanje pogranične sigurnosti i prevencija krijumčarenja. Ova će ograda također pomoći Pakistanu politički jer će zacementirati liniju Durand kao trajnu granicu između suverenih teritorija Afganistana i Pakistana.

Afganistan osporava ovu granicu koju su iscrtali britanski kolonijalni zvaničnici, uz pristanak tadašnjeg afganistanskog lidera Amira Abdul Rehmana,1893. Afganistan tvrdi da je ova granica „kolonijalni namet“ koji dijeli drevne domovine paštunskih plemena između ove dvije države, i i tvrdi da polaže suvereno pravo nad paštunskim teritorijama na pakistanskoj strani granice koja sačinjava bivša Plemenska područja pod federalnom upravom (FATA) i dijelove Sjeverozapadne pogranične pokrajine. Kabul također tvrdi da je sporazum između britanskih zvaničnika i Rehmana potpisan na stotinu godina, a taj tok je istekao 1993.

Pakistan, s druge strane, smatra ovu granicu koju je naslijedio od Britanaca nakon sticanja nezavisnosti kao legalnu i konačnu. Pakistan se nada da će njegov ambiciozni projekat izgradnje barijere zauvijek okončati raspravu u vezi linije Durand.

Vidljive dobrobiti

Čak je i prije završetka, pogranična barijera donijela Pakistanu vidljive dobrobiti.

Od 2007, Pakistan je izveo brojne kinetičke operacije uključujući Zarb-e-Azb i Radd-ul- Fasaad, da iskorijeni terorističke grupe iz bivše FATA-e. Međutim, de facto otvorena granica između Afganistana i Pakistana potkopala je sigurnosne dobrobiti koji su ostvareni kroz ove operacije. Omogućila je militantima da izbjegnu hvatanje tako što su pobjegli u Afganistan. Ovi militanti su, nakon oporavka i regrupisanja u Afganistanu, kasnije izveli nove napade na Pakistan. Ali otkako je započet pakistanski projekat izgradnje ograde, ovim istim militantima je postalo mnogo teže da se kreću između ove dvije države i da izbjegavaju nastojanja pakistanske vlade da spriječi njihove napade. Broj prekograničnih terorističkih napada iz Afganistana je pao sa 82 u 2019. na svega 11 u 2020.

Izgradnja ograde na granici donijela je Pakistanu nove izazove. Ova je ograda negativno utjecala na svakodnevni život porodica koje imaju rođake na obje strane granice. Na sličan način je nanijela štetu siromašnim farmerima čije parcele siječe granica. Ova situacija je već nagnala nekoliko farmera da prodaju svoju zemlju ispod cijene. Trgovci koji su za život zarađivali izvozom hrane i druge robe iz Pakistana u Afganistan i obratno također su pogođeni jer sada moraju tražiti vize da bi prešli granicu i platiti carinu za robu koju prevoze.

Pakistan već radi na ublažavanju negativnog utjecaja koji je granična barijera imala na živote civila koji žive u ovom kraju. Postigao je dogovor s Afganistanom da uspostavi zajedničke tržnice duž granice i u toku su diskusije oko tog gdje tačno ove tržnice trebaju biti podignute i šta se na njima treba prodavati. Također planira finansijski pomoći farmere koji imaju zemlju na obje strane granice. Za porodice koje žive na obje strane pakistansko-afganistanske granice, Islamabad će izdati dugoročne prolaznice.

Izgradnja ograde na pakistansko-afganistanskoj granici nužan je korak ka suzbijanu militantnog djelovanja u pograničnim krajevima i donošenju stabilnosti u bivšu FATA-u. Ali sama ograda neće riješiti mnoštvo problema. Pogranična barijera će bez sumnje pružiti taktični odmor za Pakistan i reducirati broj prekograničnih napada. Ali dok u Afganistanu ne bude postignut održivi mir, i dok se ne riješe problemi paštunskih plemena koja žive blizu granice, nijedna barijera neće uspješno donijeti mir, stabilnost i dugoročnu sigurnost u ovu regiju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.