Strano miješanje u palestinske izbore

Nekoliko stranih igrača traži načine da utječe na ishod palestinskih izbora.

Palestinski policajci čuvaju Palestinsko zakonodavno vijeće u Ramallahu, na Zapadnoj obali koja je pod izraelskom okupacijom, 16. janara 2021. (Reuters)

Dok Palestinci počinju odbrojavati dane do općih zakonodavnih i predsjedničkih izbora u maju i julu ove godine, prisutan je, izgleda, rastući interes među stranim akterima u oblikovanju njihovog ishoda. Ovo je počelo zabrinjavati palestinsko vođstvo.

Šesnaestog februara je general major Jibril Rajoub, generalni sekretar Centralnog komiteta Fataha, rekao na palestinskog televiziji da su se neke arapske države pokušale umiješati u palestinske izbore i pregovore o pomirenju između Fataha i Hamasa.

Tri dana kasnije je Bassam al-Salhi, generalni sekretar Palestinske narodne stranke i član izvršnog komiteta Palestinske oslobodilačke organizacije, primijetio u intervjuu za web stranicu Arabi21 da “će mnoge države donirati velike sume novca jer žele imati utjecaja u Zakonodavnom vijeću. Suočavamo se sa miješanjem iz mnogih država, arapskih i stranih.”

Iako ovi palestinski zvaničnici nisu imenovali strane igrače na koje se referiraju, izgleda da su posebno zabrinuti zbog pritiska iz Egipta, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Sve ove države imaju različite uloge u izborima i žele izvjesne ishode u skladu sa njihovim regionalnim i domaćim interesima.

Strani interesi

Nije tajna da poziv predsjednika Mahmouda Abbasa na izbore nije bila voljna odluka ili ona proistekla iz arapskih nastojanja, već je došla kao rezultat američkog i evropskog pritiska. Evropska unija je čak zaprijetila da će ukinuti finansijsku podršku Ramallahu ako izbori budu otkazani. I Brisel i Washington žele da Palestinska samouprava ponovo stekne legitimnost prije nego što nastave sa svojim odnosima sa Palestincima. Ove izbore podržavaju i dva druga važna regionalna igrača, Turska i Katar.

Najava glasanja, međutim, nije dobro primljena u nekim arapskim prijestolnicama, posebno u Kairu i Ammanu. Oba ova grada strahuju da se ne ponove izbori iz 2006, kada je Hamas odnio ubjedljivu pobjedu u Gazi, što je dovelo do oružanog sukoba sa Fatahom. Ako se ponovo dogodi isto, to bi moglo imati destabilizirajući efekat i na egipatska i na jordanska domaća pitanja.

Egipatski režim posebno vidi Hamas kao ogranak Muslimanske braće, koji pokušava iskorijeniti još od vremena državnog udara protiv vlade predsjednika Muhameda Mursija 2013. Hamasova pobjeda mogla bi ga učiniti više imunim na pritisak Kaira, jer bi stekao izborni legitimitet. To bi moglo uliti novi elan Muslimanskoj braći u Egiptu.

Jordan se također plaši snažnijeg Hamasa, ali je zabrinut i za bilo koji vid postizborne nestabilnosti, koja bi mogla isprovocirati uznemiravanja unutar velike palestinske popuacije koju udomljava.

I UAE pokazuje živo zanimanje za palestinske izbore. Vodeći napore za arapsku normalizaciju sa Izraelom, želi da preuzme palestinsko pitanje od njegovih tradicionalnih pokrovitelja – Egipta i Jordana – kako bi dodatno učvrstio svoje odnose sa Izraelom i osigurao američku podršku.

Izrael nije bio sretan zbog najave novih palestinskih izbora. Iako je održao četvere izbore u dvije godine za svoje građane, preferira da Palestinci ne idu na birališta jer želi sačuvati status quo. Izrael želi da Abbas ostane na vlasti i nastavi saradnju sa izraelskim sigurnosnim službama, što bi omogućilo da se neometani nastave izraelska okupacija i aparthejd. Iz ovog razloga, ko god oformi narednu izraelsku vladu nakon izbora 23. marta će vjerovatno tražiti pobjedu Fataha (posebno Abbasovog krila) i pokušat će potkopati Hamas.

Izraelske snage su već pokušavale uplašiti članove Hamasa na Zapadnoj obali, uhapsivši neke od njihovih lidera i maltretirajući druge kako bi ih obeshrabrio da se natječu na izborima.

Diplomatija pritiska

Prva indicija da će palestinski izbori biti međunarodno pitanje došla je 17. januara, manje od 48 sati nakon što je Abbas izdao svoj predsjednički proglas najavivši datume izbora, dok su egipatski i jordanski šefovi obavještajnih službi Abbas Kamel i Ahmed Hosni, doputovali u Ramallah.

Od palestinskih izvora upoznatih sa prvom posjetom saznao sam da su Kamel i Hosni diskutovali sa Abbasom proceduralne detalje izbora, uključujući političku situaciju u Fatahu, koji se borio sa unutrašnjim podjelama i mogao bi se potencijalno suočiti sa odlascima pred izbore.

Trenutno nema konsenzusa unutar stranke u vezi reizbora Abbasa i postoji mogućnost da će se pojaviti oni koji ga osporavaju. Već je prisutna sve veća podrška za kandidaturu Marwana Barghoutija, lidera Fataha koji služi nekoliko doživotnih kazni u zatvoru.

Nadalje, nema konsenzusa unutar Fataha o kandidatima za Zakonodavno vijeće.Trenutno pripremaju nekoliko izbornih lista koje će pokušati privući tradicionalno Fatahovo biračko tijelo: jednu uz Abbasa; jednu uz Nassera al-Qudwaa, nećaka pokojnog palestinskog lidera Yassera Arafata; i jednu uz Mohammeda Dahlana, bivšeg šefa sigurnosti u Gazi, koji je istjeran iz Fataha 2011.

Ova neslaganja unutar Fataha pred izbore će sigurno koristiti Hamasu, koji je uspio uspostaviti unutrašnju koheziju i bit će mu lako da pobijedi svog oslabljenog i podijeljenog protivnika.

Zbog ovog razloga Egipat i Jordan žele osigurati da Fatah ima jedinstvenu izbornu listu i da ima jednog kandidata za predsjednika oko kojeg se svi slažu. Iz istog razloga oni vrše pritisak na Abbasa da se pomiri s Dahlanom.

Ovaj bivši Fatahov funkcioner je bio blizak saradnik UAE-a, koji se tokom protekle decenije brinuo o njemu, sponzorisao ga i podržavao ga na sve načine. Neki posmatrači vjeruju da Abu Dhabi priprema Dahlana za budućeg lidera Palestinske samouprave. Ovo je prouzrokovalo Abbasu mnogo anksioznosti i on je do sada odbijao dozvoliti Dahlanu da se vrati u stranku.

Dahlan i njegove pristalice ne kriju emiraćansku političku, medijsku i finansijsku podršku koju primaju da bi se mogli vratiti palestinskoj politici. Ova podrška im je omogućila da sklapaju saveze sa palestinskim političkim snagama, uključujući i ličnosti iz Fataha koje su nezadovoljne Abbasom.

Hamas, koji se protivio povratku članova Dahlanove frakcije u Pojas Gaze zbog njihove uloge u oružanom sukobu iz 2007, konačno je pristao da im dozvoli da se vrate pod pritiskom Egipta. Ovo je omogućilo Dahlanu da najavi nekoliko humanitarnih projekata za Palestince, uključujući podjelu vakcina protiv Covida-19, bez koordinacije sa Palestinskom samoupravom.

Krajnji cilj svih ovih aktivnost je osigurati da novo palestinsko liderstvo bude pod utjecajem ovih stranih sila i da se na njih izvrši pritisak tako da pristanu na kakve god nove zahtjeve Izrael smisli. Svaki od ovih aktera želi igrati vodeću ulogu u palestinskom pitanju, u nadi da će se omiliti SAD-u i da će dobiti njegovu podršku.

Ali ovo miješanje će potkopati demokratske procese u Palestinici i ponovo će sabotirati autoritet volje palestinskog naroda.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO