Zbog zataškanih afera nove packe Srbiji iz Evrope

Brisel od Beograda traži hitno razrješenje afera “Krušik”, “Jovanjica, “Telekom Srbija” i “ Savamala”

Srbija u cijeloj prošloj godini nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima o pridruživanju (EPA)
Srbija u cijeloj prošloj godini nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima o pridruživanju (EPA)

Slučajevi i afere u kojima su de facto učestvovali predstavnici države kao što su “Savamala” (nezakonito rušenje objekata), “Krušik” (nezakonita trgovina oružjem) ili “Jovanjica” (proizvodnja marihuane) ili “Telekom” (nezakonito ugrožavanje konkurencije u oblasti telekomunikacija) mogli bi se Srbiji i njenoj zvaničnoj politici obiti o nos.

Tako barem izgleda na osnovu amandmana koje je usvojio Spoljno-politički odbor Evropskog parlamenta na izvještaj Vladimira Bilčika, izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju. Hoće li amandmani o aferama sa zahtjevom za njihovim hitnim rješavanjem ostati dio Bilčikovog redovnog izvještaja znaće se 24. marta kada će se naći pred poslanicima Evropskog parlament.

Usvojenim amandmanima se taži hitno razrješenje afera “Krušik”, “Jovanjica” i “Telekom Srbija”, ali i da se „dođe do pravde u slučaju rušenja Savamale u Beogradu“.

Takođe, uz osudu takvih ponašanja, traže se i sankcije za javne napade i govor mržnje sa skupštinske govornice uperene kako prema predsjedavajućoj Odbora za stabilizaciju i pridruživanje EP Tanji Fajon i drugim evroposlanicima, tako i prema političkim protivnicima, nezavisnim medijima i novinarima. To se smatra „kršenjem demokratskih praksi i osnovnih demokratskih vrednosti“, zbog čega se pozivaju politički akteri na nastavak međustranačkog dijaloga o izbornim uslovima.

Nediplomatski odgovori

U Srbiji, koja u cijeloj prošloj godini nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima o pridruživanju, na ovakav razvoj događaja ne samo da gledaju kao na “novi pritisak na Srbiju i njeno rukovodstvo”, nego šalju i poruke koje se nikako ne mogu podvesti pod kategoriju onoga što obično nazivamo diplomatskom jezikom.

Tako je zbog amandmana kojima se od Beograda zahtijeva rješavanje više afera Evropsku uniju među prvima kritikovao ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, navodeći da “Srbiju prema EU privlači ekonomija, a da je od nje odbija politika”.

„Pošto ste medicinsku opremu i vakcine sačuvali za sebe, molim Evropljane da svoje političke stavove, pritiske na naše pravosuđe i licemerje, takođe zadrže za sebe. Ako ne možete da nam date ono što nam treba, slobodno sačuvajte ono što nam nimalo nije potrebno“, poručio je Vulin.

Ovaj govor, naravno, ne liči na visokog funkcionera zemlje koja navodno ozbiljno želi postati članica Evropske unije. Uostalom, kao što to sigurno nije ni izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je istim povodom izjavio kako je država razriješila „aferu Jovanjica“ tako što je pohapsila odgovorne. On je evropskim zvaničnicima poručio da ne mogu „lažima da ostvaruju politički profit, pa makar bili iz Evropskog parlamenta“.

Dodao je i kako afera nema i kako se afera ne može gledati kao kad se „pojave dvojica pa izmišljaju, a onda izgube na sudu“.

U najkraćem, Vučić je poručio Evropljanima: “Ako ne umijete da mi kažete šta nije u redu sa Jovanjicom nemamo o čemu da razgovaramo!”

Evropa sve udaljenija

Moguće je da su ovakve ishitrene i blago rečeno krajnje neprimjerene reakcije državnog vrha Srbije posljedica upravo onog dijela amandmana na Bilčikov izvještaj u kojima stoji kako Srbija treba postići rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i osuditi napade i govor mržnje kojima su u Skupštini Srbije izloženi politički protivnici, nezavisni intelektualci i novinari.

Moguće je i da se radi o neskrivenoj permanentnoj ljutnji vlasti na srbijansku opoziciju čiji su sadržaji pisama Evropskoj uniji o (ne)prilikama u Srbiji očigledno prvi put postali dijelovi zvaničnih evropskih dokumenata.

Međutim, više je nego očigledno da Srbija ne razumije najnovije packe iz Brisela ili ih barem za sada ne uzima ozbiljno, što nikako nije dobro ni za jednu zemlju koja u svojoj agendi, doduše više na papiru, ima pridruživanje toj istoj Evropskoj uniji koja se nakon ovakvih poruka čini udaljenijom nego ikada ranije.

Pogotovo ako se novim zahtjevima iz Evrope pridoda široka lepeza “starih” zahtjeva uključujući i Kosovo koje jest i koje će ostati kao pitanje svih pitanja.

Ima u Bilčikovom izvještaju i dijelova koji idu na ruku službenom Beogradu. Tako se podsjeća kako je dogovor Beograda i Prištine o budućim odnosima od suštinske važnosti za evrointegracije, a u kompromisnim amandmanima „pozdravlja aktivno i konstruktivno učešće Beograda u dijalogu sa Prištinom i primjena obaveza preuzetih Briselskim sporazumom“ uz naglašavanje neophodnosti primjene dosadašnjih sporazuma, a posebno osnivanje zajednice srpskih opština „bez daljeg odlaganja“.Beogradu se sigurno neće dopasti činjenica da su poslanici Evropskog parlamenta prvi put u jedan dokument stavili formulaciju dvije države, govoreći o kompromisnom dogovoru kao uslovu za evrointegracije.

Antievropskih “gunđanja” u Srbiji bilo je i prilikom nedavnih izbora na Kosovu na kojima, za razliku od onih u Srbiji, nije bilo evropskih posmatrača. Je li to znak da na Kosovu ima više demokratije nego u Srbiji, pitali su se mnogi i ne pokušavajući naći odgovor na to pitanje u svom dvorištu.

Evropska diplomatska ofanziva

Amandmanska ofanziva na Beograd iz Evropske unije, koliko god se uvažavala mišljenja da Unija u ovom trenutku, prije svega okrenuta vlastitim ne samo pandemijskim nedaćama, nema ni dovoljno volje ni pravih mehanizama za širenje na svoj jugoistok odnosno zapadni Balkan, najava je novih inicijativa iz Brisela koje bi u tom smislu mogle posvjedočiti kako Evropa ubuduće neće sa dubokom letargijom gledati na američko liderstvo, barem kada su u pitanju evropski poslovi. Što, kako je više puta najavljeno, podržava i nova administracija Sjedinjenih Država. Richard Grenell, tvorac Washingonskog sporazuma kojeg su potpisali Srbija i Kosovo ne tako davno, skoro da je već zaboravljen. Šta će biti sa sporazumom – pokazaće vrijeme.

Evropa je u međuvremenu izašla u susret Beogradu kada je od svog dvojca oficira za vezu sa Srbijom napravila četverac. Tanji Fajon i Vladimiru Bilčiku sada će pomagati Eduard Kukan i Knut Fleckenstein kao stari balkanski znanci, a svi skupa će već u prvomartovski ponedjeljak putem video linka razgovarati sa predsjednikom Skupštine Srbije Ivicom Dačićem o modalitetima međupartijskog dijaloga vlasti sa onm strankama koje ne dijele mišljenje sa skoro jednopartijskim parlamentom ili onima koje su bojkotovale izbore zbog neravnopravnih uslova.

Ne treba podsjećati da je to nulta tačka svih političkih mrtvouzica u Srbiji u kojoj je svakim danom sve manje procesa koji bi ishodovali jačanju demokratije i demokratskih institucija. Kao što je poznato, upravo je obrnuto.

Prema dosadašnjim informacijama, najprije će se odrediti format stranačkih pregovora koji bi trebalo započeti već polovinom marta. Ko će sve biti pozvan da učestvuje u dijalogu i ko će se i pod kojim uslovima odazvati, dakle, znaće se vrlo brzo. Kakvi će biti rezultati pregovora, e na to ćemo pričekati najvjerovatnije do sljedećeg proljeća do kada je vlast u Beogradu, treba li reći uz poticaje Brisela, oročila mandate parlamentu i vladi.

Protest zbog Lajčakove “zombi” mape

Sa druge strane, oko dolaska specijalnog predstavnika EU Miroslava Lajčaka, takođe početkom marta, u Prištinu i Beograd radi podsticanja dijaloga, već se podigla temperatura, prije svega u Prištini čiji su se zvaničnici obrušili na mapu u njegovom kabinetu prilikom davanja jednog intervjua.

Najprije se oglasila vršiteljka dužnosti ministra spoljnih poslova Meljiza Haradinaj Stubla koja je od Lajčaka zatražila od slovačkog diplomate da u svom kabinetu počne koristiti geografsku kartu na kojoj je Kosovo prikazano kao nezavisna država.

Nakon što se u medijima pojavila slika Lajčaka ispred karte na kojoj je Kosovo dio Srbije, Haradinaj-Stubla je izjavila kako mu je diplomatskom poštom poslala mapu na kojoj su Srbija i Kosovo odvojene države i poručila mu da neće imati uspjeha na funkciji ako i dalje bude koristio “zombi mape”.

“Dobar dan, gospodine Lajčak: Mape su važne! Rad sa zombi mapama je krajnje neprofesionalan, da ne govorim o nedostacima. Što duže budete izbjegavali mapu koju sam vam poklonila, to ćete duže biti neuspješni u svom poslu“, napisala je Haradinaj-Stubla na Twitteru.

Na istoj socijalnoj mreži Lajčak je odgovorio„kako je mapa u njegovoj kancelariji na zamućenoj slici “izazvala neka pogrešna tumačenja” I podijelo “njenu stvarnu fotografiju izbliza”.

“To je zvanična mapa EU. Kosovo je tu, kao i linija koja razdvaja Kosovo od Srbije“, napisao je Lajčak. Uz poruku je objavio četiri fotografije mape iz svog kabineta, na kojima se vidi kako je linija koja odvaja Kosovo od Srbije znatno tanja od linija koje predstavljaju državne granice na mapi, ali da je iste boje kao one.

Povodom “zombi” mape koja je na Kosovu izazvala burne reakcije, reagovao je i Peter Stano, portparol šefa evropske diplomatije Žozepa Borela napisavši (opet na Twitteru) kako su tvrdnje o mapi neosnovane.

„Tvrdnja o mapi je potpuno pogrešna i netačna. Ova zvanična mapa EU je u skladu sa statusno neutralnom pozicijom Evropske unije. Preporučio bih svima da se usmere na pitanja koja pomažu unapređivanju dijaloga o normalizaciji odnosa, umesto da pokušavaju da izmišljaju lažne priče“, napisao Stano.

Na Kosovu je ta izjava dočekana pozivom EU da ne koristi mape iz prošlosti , ako je neutralna, jer su one “daleko od neutralnosti prema statusu Kosova”.

Ko ima “keca u rukavu”

Već na osnovu ovih uvodnih čarki, jasno je da Evropa i njeni zvaničnici ipak nemaju jasnu ni strategiju ni taktiku kako ubrzati demokratske procese u Srbiji niti kako riješiti pitanje Kosova, a pogotovo kako zapadni Balkan staviti pod zajednički evropski krov. Ali, hajde da sačekamo Lajčakove ponude Beogradu i Prištini, ako ih uopšte bude.

Bez obzira na to hoće li Evropa kao Amerika jesenas ili zajedno sa Amerikom danas ponovo izvući nekog “keca iz rukava”, biće ovo jedno zanimljivo proljeće u kojem se na zapadnom Balkanu sigurno neće pričati samo o pandemiji.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor : Al Jazeera


Povezane

U prethodnoj godini nije otvoreno nijedno pregovaračko poglavlje. To je posljedica izostanka napretka u ključnoj oblasti vladavine prava, na koju EU navodi da sve oštrije gleda i kod svojih članica.

Više iz rubrike Piše
POPULARNO