Šta znači „Khashoggijeva zabrana“ za američko-saudijske odnose?

“Procjenjujemo kako je prijestolonasljednik Saudijske Arabije Mohammed bin Salman odobrio operaciju u Istanbulu (Turska) kako bi se zarobio ili ubio saudijski novinar Jamal Khashoggi“, riječi su iz izvještaja Ureda američkog direktora nacionalnih obavještajnih službi, s kojeg je skinuta tajnost u petak, 26. februara, ove godine.

Sve što su američki obavještajci napisali u jučer obznanjenom izvještaju koji je od očiju javnosti „čuvan“ dvije godine, turski obavještajci su utvrdili dvije sedmice nakon svirepog ubistva saudijskog disidenta 2. oktobra, 2018. godine, u konzulatu Kraljevine Saudijske Arabije u Istanbulu. Zanimljivo je da je tada i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan o zločinu koji se desio u diplomatskom predstavništvu ove zemlje na teritoriji Republike Turske izravno razgovarao sa saudijskim kraljem Salmanom bin Abdul Azizom, kao što je to dan prije objavljivanja izjveštaja učinio američki predsjednik Joe Biden. Obojica su naglašeno „zaobišli“ saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, kojeg izvještaj direktno optužuje za komandnu odgovornost, tj. odgovornim za odobrenje operacije, odnosno, konstatira kako operacija takvih razmjera nije mogla biti izvedena bez njegovog znanja.

Ono što je razočaralo mnoge jeste da je u dugo očekivanom izvještaju više špekulacija i analitike koje su se mogle dosad pročitati u hiljadama komentara po različitim medijima, nego nekih važnih novih dokaza. Ipak, novina je zvanično američko označavanje prijestolonasljednika Mohammada bin Salmana ili MBS kako ga najčešće skraćeno nazivaju američki mediji, kao nalogodavca Khashoggijevog ubistva i najava „rekalibriranja“ odnosa između Sjedinjenih Država i Kraljevine Saudijske Arabije. A ovo je zapravo u interesu obje države da izvještaj svi pročitaju.

Teško da će biti sankcija za MBS-a

Iako to neki američki kongresmeni, a pogotovo američki novinarski krugovi, zahtijevaju, teško da će prema MBS-u biti nekih izravnih američkih sankcija. Ipak, s obzirom na odnos kojeg je prema njemu imao predsjednik Trump, “rekalibracija“ bi mogla biti rizičnija za američke ekonomske i vojne interese, nego za samog saudijskog prijestolonasljednika. S druge strane, kritike domaće američke javnosti su žestoke. „Slaba poruka ostalim nasilničkim diktatorima koji razmišljaju o takvom ubistvu: Molimo vas nemoj te to činiti, ali mi ćemo i dalje s vama raditi iako budemo morali. Poruka Saudijskoj Arabiji glasi: Samo naprijed i uzdignite MBS-a da bude slijedeći kralj zemlje ako morate“, napisao je Khashoggijev prijatelj, kolumnista New York Timesa, Nicholas Kristof. Slično su reagirali i ostali vodeći kolumnisti najutjecajnijih američkih novina.

Saudijska Arabija je promptno i u potpunosti odbacila sve navode izvještaja kao “negativnu, lažnu i neprihvatljivu ocjenu u izvještaju koja se odnosi na vodstvo Kraljevine i napominje da izvještaj sadrži netačne informacije i zaključke.” Uz ovu reakciju saudijskog Ministarstva vanjskih poslova, odmah su uslijedile poruke podrške Saudijskoj Arabiji od nekoliko zaljevskih monahrija i organizacija u kojima Saudija ima vodeću ulogu poput Organizacije za islamsku saradnju (OIC) i Zaljevskog vijeća za saradnju (GCC). Saudijsku Arabiju su izravno podržali Kuvajt, Bahrejn, Ujedinjeni Arapski Emirati, te zvanični Jemen čiji predsjednik i vlada nerezidentno djeluju iz Rijada, glavnog grada Saudijske Arabije. Zanimljivo je da su Egipat, Katar i Turska objavu izvještaja diplomatski prešutili.

Biden se „zagrcnuo“

Sam predsjednik Biden je, kako su to američki novinari opisali, „zagrcnuo“ obrazlažući svoj razgovor sa kraljem Salmanom. Najavio je rekalibriranje odnosa sa Kraljevinom te ponovio opredjeljenost Sjedinjenih Američkih Država za očuvanje slobode izražavanja i ljudskih prava kao temeljnih američkih vrijednosti. Zanimljivo je da iz Ministarstva odbrane SAD-a nije bilo izravnih komentara po ovom pitanju budući da su zvaničnici ovog ministarstva upućeni na izravnu saradnju upravo sa MBS-om koji je uz funkciju prijestolonasljednika istovremno i ministar odbrane Kraljevine, a imajući u vidu angažman SAD-a u regionu. Biden je itekako svjestan da njegova administracija na Bliskom Istoku neće moći uraditi mnogo, pogotovo obnoviti razgovore o Iranskom nuklearnom programu, bez podrške Saudijske Arabije. Upravo zbog toga je ovaj proces pažljivo obznanjen i medijskim istupima kontroliran. Također, Amerikanci su svjesni šta bi za njihovu ekonomiju i vojnu industriju značilo okretanje saudijskog de-fakto lidera prema Kini i Rusiji. U ovom dijelu svijeta politička psihologija ličnog liderstva itekako je bitna, pa je zbog toga Biden prvo izravno pričao sa kraljem Salmanom.

Ipak, u petak, istog dana kada je skinuta tajnost sa američkog izvještaja, američki State Department je objavio najavu državnog sekretara Antony Blinkena o uvođenju „Khashoggi zabrane“, dok je Ministarstvo finansija (OFAC) najavilo sankcije za bivšeg zamjenika saudijske obavještajne službe, te pripadnika saudijskih Snaga za brzo djelovanje (RIF). Čini se da će se upravo na ovom polju i desiti najavljeno rekalibriranje odnosa. I najvažnije, ta kalibracija će imati općeniti i preventivni karakter. „Khashoggi zabrana će State Departmentu omogućiti da uvede vizne restrikcije za pojedince za koje se vjeruje da su, djelujući u ime neke strane vlade, izravno umiješani u ozbiljne, izvanteritorijalne aktivnosti protiv disidenata, uključujući one koji guše, uznemiravaju, nadziru, prijete ili čine štetu novinarima, aktivistima ili drugim osobama koji se smatraju disidentima zbog njihovog rada ili koji se upuste u takve aktivnosti prema članovima porodica takvih disidenata,“ stoji u saopćenju State Depratmenta uz objavu da će se ova zabrana početi sprovoditi restrikcijama prema 76 Saudijaca koji su upleteni u prijetnje disidentima. Ovdje se radi i o osobama koje su bile uključene u slučaj ubistva Khashoggija, ali spisak nije ograničen samo na njih, već su uključeni saudijski pojedinci koji su na različite načine vršili prijetnje i pritiske prema ostalim saudijskim disidentima koji žive izvan Kraljevine, uglavnom u Velikoj Britaniji, Kanadi i Sjedinjenim Državama.

Kolikogod ova epizoda u američko-saudijskim odnosima izgledala nejasno i mučno, pogotovo jer se radi o brutalnom ubistvu saudijskog insajdera, uglednog intelektualca i državljanina, ipak se prvi zvanični kontakt između lidera dvije savezničke zemlje razlikuje od pompezne prve državne posjete bivšeg predsjednika Trumpa i kasnijih ponižavajućih trgovačkih predstava u Bijeloj kući. S druge strane, kolikogod bilo jako i glasno saudijsko negiranje i odbacivanje krivice za ovaj slučaj, Khashoggijevo svirepo ubistvo ostaće krvava mrlja u historiji diplomatlije, te velika stigma koja će sputavati ambiciozne snove o budućnosti i napretku Kraljevine Saudijske Arabije.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.