‘Da se ne baci’: Sistem dozvolio vakcinisanje prekoreda

Dio javnosti bi cijepio svoje roditelje prekoreda kad bi mogli; jesmo li kao društvo takvi da ćemo iskoristiti svaku priliku za ostvarivanje ličnog dobitka.

Građani svakodnevno svjedoče da ovo nisu iznimke, nego da je sistem tako postavljen te su mnogi već internalizirali takvo ponašanje, piše autor (EPA)
Građani svakodnevno svjedoče da ovo nisu iznimke, nego da je sistem tako postavljen te su mnogi već internalizirali takvo ponašanje, piše autor (EPA)

Scena prva. Rektor najvećeg sveučilišta u državi i njegova žena na konzultacijama kod stomatologa, koje se, igrom slučaja, nigdje ne bilježe, za razliku od pregleda. Baš taj dan su ostale tri doze cjepiva protiv koronavirusa i pročelnik Klinike za stomatologiju je odlučio da je ok njih cijepiti. Pod opravdanjem – da se cjepivo ne bi bacilo.

Scena druga. Predsjednik Gospodarske komore. Cijepljen. Kaže, zvao je par mjesta, ali nije tražio vezu. Ime doktora koji ga je cijepio ne želi odati, jer ga ne želi dovesti u neugodnu situaciju. Svoje primanje cjepiva pravda time što je hrvatski ratni vojni invalid.

Scena treća. Bivši rizničar Hrvatske demoktratske zajednice i neformalni glavni gazda hrvatskog rukometa kaže da se cijepio, ne spada, doduše, u rizičnu skupinu, ali kaže da je bilo viška cjepiva.

Scena četvrta. Bivši ministar u vladi Socijaldemokratske partije došao u Zagreb. Našao se s ravnateljem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i raspitao se o cjepivu. Izašli su mu u susret, jer je ostalo cjepiva. Da se ne baci…

Iskoristiti priliku

Ima tu još nekoliko scena koje bi se mogle prepričavati i razvlačiti, ali svakako je očito je da je cijepljenje protiv koronavirusa u Hrvatskoj ovih dana pod posebnom pozornošću te da je niz poznatih, uglednih, moćnih osoba cijepljen prije nego što su na red došli pojedinci iz prioritetnih skupina.

Uglavnom su se ti postupci opravdavali tako da je ili ostao višak cjepiva pa da se ne baci ili nekim drugim neuvjerljivim razlozima.

Sve to dovelo je do osuda javnosti zbog takvih postupaka te rada na uspostavi sustava kroz koji će se građani moći prijavljivati na cijepljenje.

S druge strane, dio javnosti ističe da bi i oni cijepili npr. svoje roditelje prekoreda kad bi bili na poziciji to napraviti.

Postavlja se pitanje jesmo li kao društvo zaista takvi da ćemo iskoristiti svaku priliku za ostvarivanje osobnog probitka?

Ovisi li to o statusu, pa se tako ponašaju ugledni i moćni, ili su oni samo u prilici koristiti ono što bi velika većina nas koristila da smo na njihovom mjestu?

Klasna dimenzija

Treba u tom smislu istaknuti dvije reakcije. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tvrdi da je cijepljenje „prekoreda kada se cijepe mladi i zdravi jer misle da su važniji od drugih.“

Naravno, to je točno, ali to je samo jedna dimenzija o kojoj se može raspravljati. Međutim, nikako se ne smije zanemariti klasnu dimenziju.

Naime, očito je da postoje osobe koje su na temelju svog društvenog ugleda i pozicije moći bile u prilici da se cijepe prije osoba koje su ili istog godišta kao i oni ili istog zdravstvenog stanja.

Tu nastaje problem. Uopće nije sporno da se pojedinci trebaju cijepiti, najbolje bi bilo da možemo svi, ali trenutačno situacija nije takva jer nedostaje cjepiva.

Iz tog razloga je rečeno da postoje prioritetne skupine te da se oni jave svojim liječnicima. Međutim, ako na red dolazite zato jer poznajete neke ljude, onda bez obzira na svoje godine i zdravstvene probleme, vi idete prekoreda.

Da stvari zaista tako u jednoj mjeri funkcioniraju načelno je priznao i premijer Andrej Plenković. On je izjavio da je očito bilo takvih slučajeva, ali da se to ne može kontrolirati.

Međutim, dio javnosti prihvaća takvo redovno cijepljenje prekoreda kao nešto što je sasvim opravdano jer bi i oni da su u takvoj situaciji vjerojatno omogućili svojim članovima obitelji ili sebi mogućnost da se zaštite od koronavirusa.

Da su pojedinci zaista spremni tako postupiti jasno nam je i iz svakodnevnog funkcioniranja različitih segmenata društva.

Od banalnijih stvari kao npr. kad se za vrijeme koronakrize stajalo u redu ispred trgovina skoro redovito se našla jedna osoba koja je smatrala da može zaobići red i ući prije ostalih u trgovinu.

Isto tako se postupa i kod ozbiljniji stvari kao npr. zaobilaženje lista čekanja za različite bolničke zahvate.

Građani svakodnevno svjedoče da ovo nisu iznimke, nego da je sustav zapravo tako postavljen te su mnogi već internalizirali takvo ponašanje.

‘Da se ne baci’

Da je tome tako pokazuju i stavovi novih generacija. Tako rezultati jednog od recentnijih istraživanja pokazuju da skoro 80 posto mladih smatra da je za zapošljavanje potrebno imati veze s osobama na pozicijama moći te otprilike isto toliko njih da je za zapošljavanje potrebno imati utjecajne prijatelje, a njih nešto više od polovice smatra da je za to potrebno članstvo u političkoj stranci.

Shvatili su mladi da je za tu, iznimno važnu stepenicu u životu i razvoju karijere, važno preskakati red. Ugled, moć i stranačka pripadnost su jednako važni, ako ne i važniji, od znanja i sposobnosti u slučaju zapošljavanja.

Odnosno, važniji nego zdravstveni kriteriji u slučaju cijepljenja.

Država očito, prema riječima premijera, ne može kontrolirati ovakve stvari. Uvijek će se naći neki razlog poput ovog banalnog „da se ne baci“, a uvijek će se naći i neki uglednik kojemu neće biti teško naći se u pravom trenutku u pravo vrijeme tamo gdje je ostalo viška.

Veći problem smo svi mi koji prihvaćamo takav sustav kao najnormalniju stvar i transferirati takve obrasce ponašanja na nove generacije.

Teško je očekivati da će netko spremno odbiti mogućnost da mu teško bolesni član obitelji što prije dobije terapiju, ali možemo svakodnevno raditi na tome da do takvih situacija što rjeđe dolazi.

Možda je sustav problem, ali mi smo rješenje. U suprotnom svi ćemo nekad postati višak, ali onaj za kojeg nitko neće ići preko reda da ga pokupi.

Nego višak koji ne može dobiti radno mjesto, koji ne može dobiti cjepivo, koji ne može doći na red za operaciju…

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO