Žene zatvorene iza zaključanih vrata

Žene koje su preživjele rodno zasnovano nasilje zatvorene su iza zaključanih vrata u zemljama suočenim s krizom. Često su nevidljive i nedostupne organizacijama koje im u mnogim slučajevima žele pružiti specijaliziranu podršku, i to iz nekoliko razloga.

Čak i kada su usluge dostupne, žrtva je možda nesvjesna njihovog postojanja. Također, preživjele žrtve mogu se bojati odmazde ili stigmatizacije ako potraže stručnu pomoć. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je pogoršala ovu situaciju.

„Studija koju je provela Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Libiji otkrila je da je pandemija korona virusa značajno smanjila mogućnost žena da pristupe osnovnim zdravstvenim uslugama nakon što je fokus prebačen na borbu protiv bolesti COVID-19. Takva situacija je imala izrazito jak utjecaj, posebno na imigrantice koje su nailazile na prepreke u pristupu redovnim pružaocima usluga.“

Kao rezultat toga, mnoge žrtve rodno zasnovanog nasilja ne dobijaju njegu koja im je potrebna. Migranticama, posebno onima s neregularnim statusom, prijeti opasnost da ostanu neprimijećene.

Bez odgovarajuće pažnje

Procjene pokazuju da je globalno jedna od tri žene i djevojke u kriznim područjima žrtva nekog oblika rodno zasnovanog nasilja. Istovremeno, usluge zaštite koje spašavaju živote, uključujući medicinsku njegu za osobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje, bez obzira na migracioni status, ostaju nedovoljno finansirane i ne daje im se visok prioritet u humanitarnim i postkriznim odgovorima.

Na području Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, koje pati od dugotrajnih sukoba i drugih kriza, mnogim situacijama nasilja nad migrantkinjama još uvijek nije posvećena odgovarajuća pažnja.

Premda su prošle godine od oružanog sukoba u Jemenu, migraciona ruta iz istočne Afrike u Kraljevinu Saudijsku Arabiju i dalje je jedna od najkompliciranijih i najopasnijih na svijetu. Iako su međunarodna ograničenja putovanja koja su uvedena zbog pandemije bolesti COVID-19 dovela do smanjenja broja migranata koji idu ovom rutom, IOM je ove godine zabilježio više od 20.000 migranata koji su stigli u Jemen. Procjenjuje se da je svaki peti migrant u Jemenu žena ili djevojka.

Od početka pandemije, migranti u Jemenu sve više i više su gurani u sjenu, a migranticama i dalje prijeti visoki rizik od izlaganja rodno zasnovanom nasilju. Razlozi za to su višestruki, uključujući jezičke barijere, nepostojanje društvenih struktura podrške, strukturna nejednakost, rodna nejednakost koja već postoji i odsustvo sigurnih i regularnih puteva migracije. Sve ovo, pored zabrinutosti za njihov neregularni status, povećava rizik od mnogih oblika rodno zasnovanog nasilja, uključujući silovanje, nasilje u porodici, iskorištavanje i zlostavljanje, rane brakove i trgovinu ljudima.

Studija koju je provela Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Libiji otkrila je da je pandemija korona virusa značajno smanjila mogućnost žena da pristupe osnovnim zdravstvenim uslugama nakon što je fokus prebačen na borbu protiv bolesti COVID-19. Takva situacija je imala jak utjecaj, posebno na imigrantice koje su nailazile na prepreke u pristupu redovnim pružaocima usluga.

Slični obrasci su uočeni u Iraku, s obzirom na to da je 65 posto pružalaca pomoći prijavilo porast različitih vrsta rodno zasnovanog nasilja u svojim oblastima intervencije tokom pandemije COVID-19, a većina toga se odvijala iza zatvorenih vrata.

Potrebno je učiniti mnogo više

Iako je posljednjih godina došlo do značajnog porasta međunarodne pažnje koja se pridaje rodno zasnovanom nasilju, o čemu govori i dodjela Nobelove nagrade za mir 2018. godine Nadiji Murad (Irak), sredstva za podršku preživjelima od ove vrste nasilja i dalje su ograničena.

U zemljama kao što su Sirija, Jemen i Libija, borbe su smanjile sposobnost humanitarnih organizacija da dopru do zajednica kojima je pomoć prijeko potrebna.

Kada se ne učini dovoljno da se spriječi ili radi na rješavanju problema rodno zasnovanog nasilja, bez obzira na imigracioni status, posljedice toga se osjećaju na svim nivoima i u svim aspektima društva. Opće je poznato da rodno zasnovano nasilje predstavlja prepreku za društveni i ekonomski razvoj i ostvarivanje međunarodno dogovorenih ciljeva, uključujući rodnu ravnopravnost i smanjenje siromaštva.

Uprkos važnom poslu koji se obavlja, potrebno je učiniti mnogo više. Vrijeme je da se dadne prioritet pružanju podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja na siguran i brz način, bez obzira na imigracioni status, kao i radu sa zajednicama i vladama na uspostavljanju zakona, politika i sistema koji će okončati ovo nasilje, te osigurati da niko ne bude izostavljen.

IOM će i dalje raditi sa svojim partnerima na integraciji rodno zasnovanog nasilja u svoje humanitarne odgovore u svim pogođenim zajednicama, te poziva sve svoje donatore da nastave pružati prijeko potrebnu podršku kako bi se to postiglo.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.