Zašto je Egipat isključen iz Bidenovog samita za demokratiju?
Od kada je preuzeo dužnost, predsjednik Joe Biden je pokušao izbalansirati neka razmatranja u svom pristupu vezano za odnose SAD-a sa Kairom.
Odnosi egipatske vlade s administracijom američkog predsjednika Joea Bidena uveliko su se poboljšali, suprotno onome što su predviđale mnoge dosadašnje analize i procjene. U Washingtonu je prošlog mjeseca održano zasjedanje strateškog dijaloga između dvije zemlje, međutim, egipatske vlade nema na listi zemalja koje su pozvane da prisustvuju samitu demokratskih zemalja čiji će domaćin biti predsjednik Biden u periodu od 9. do 10. decembra.
Otkako je Biden pokrenuo poziv na ovaj samit, koji je nešto novo kada je riječ o njegovom tipu i ciljevima, tokom svoje predizborne kampanje prošle godine, ostavljena su otvorena vrata mnogima u američkoj prijestolnici da iznose pretpostavke o tome koje će zemlje biti pozvane ili isključene iz učešća, kao i o posljedicama toga na odnose tih zemalja sa Washingtonom u naredne četiri godine.
”Egipatsku vladu možda neće uznemiriti samo to što je isključena sa samita, nego i mogućnost da bi Bidenova administracija mogla uputiti poziv za učešće nekim egipatskim organizacijama civilnog društva koje rade na polju ljudskih prava i sloboda i podrške političkim i demokratskim pravima.”
Od proglašenja Bidenove pobjede, mnoge strane diplomate u Washingtonu se pitaju: hoće li njihova zemlja biti pozvana? Zaista, Washington je pozvao 108 zemalja da učestvuju na ovom samitu. Poziv za učešće na samitu nisu dobile isključivo države, jer se očekuje da će na istom prisustvovati i mnoge organizacije civilnog društva i tehnološke kompanije.
Jačanje demokratije u vremenu autoritarizma
Bidenovi pomoćnici i dalje sastavljaju dnevni red demokratskog samita, a američki State Department je općenito predstavio tri cilja, a to su: suprotstavljanje autoritarnim režimima, borba protiv korupcije i podrška ljudskim pravima. To odražava Bidenov stav da jačanje demokratije u svijetu, u vrijeme sve većeg autoritarizma, zahtijeva alate koji prevazilaze puku retoriku o slobodnim i poštenim izborima.
Osim Iraka, na ovoj globalnoj konferenciji ne učestvuje nijedna arapska država. Bliski istok je regija s najmanje predstavnika na ovom samitu, s obzirom na to da učestvuju samo Irak i Izrael.
Mjesec dana prije nego što će predsjednik Joe Biden ugostiti samit demokratskih zemalja, u Washingtonu su održane sesije strateškog dijaloga između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Egipta, kojima su predsjedavali ministri vanjskih poslova dviju zemalja, Anthony Blinken i Sameh Shoukry. Bio je to prvi strateški dijalog te vrste od 2015. godine.
U svom uvodnom govoru na zasjedanju strateškog dijaloga, Blinken se osvrnuo na četiri pitanja: regionalna sigurnost, globalni izazovi poput klimatskih promjena i borba protiv pandemije COVID-19, pitanja ljudskih prava i ekonomska saradnja.
Blinken je skrenuo pažnju na dubinu i historiju bilateralnih odnosa sa Kairom, napominjući da se sljedeće godine obilježava 100. godišnjica egipatsko-američkih diplomatskih odnosa. Dok je Blinken govorio o ”posvećenosti predsjednika Bidena pitanju ljudskih prava koje je od ključnog značaja u vanjskoj politici SAD-a i pozdravio priliku da se razgovara o ciljevima Egipta u oblasti ljudskih prava”, ministar Sameh Shoukry je naglasio specifičnost pitanja ljudskih prava u Egiptu, te kako je to postepen proces koji uzima u obzir kulturnu i društvenu specifičnost Egipta.
Isključenje Egipta iz samita demokratskih zemalja
U svom govoru, Shoukry je rekao da su ljudska prava “proces koji se razvija i da svaka zemlja mora uzeti u obzir svoje društveno tkivo, stvarnost u kojoj živi i svoju vjersku i kulturnu pozadinu”.
Dodao je da je ”strategija o ljudskim pravima, koja se temeljila na konsultativnom procesu uz doprinos zainteresiranih strana, dovela do ukidanja vanrednog stanja i rada na uspostavljanju moderne države koja će biti od koristi građanima. Iskustvo iz posljednjih deset godina potvrdilo je važnost očuvanja državnih institucija i društvenog tkiva, što je važna i bitna stvar za ispunjenje težnji egipatskog naroda i za borbu protiv ekstremizma.”
Od kada je preuzeo dužnost, predsjednik Joe Biden je pokušao izbalansirati neka razmatranja u svom pristupu vezano za odnose SAD-a sa Kairom. Pohvalio je egipatsku diplomatiju i dva puta razgovarao s egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom El-Sisijem tokom krize izraelske agresije na Pojas Gaze. Egipat, koji se pridržava mirovnog sporazuma s Izraelom još od 1979. godine, primio je pohvale američkih zvaničnika zbog povećanja i jačanja diplomatskih odnosa sa Izraelom tokom vladavine predsjednika Abdel Fataha El-Sisija.
Egipatsku vladu možda neće uznemiriti samo to što je isključena iz samita, nego i mogućnost da bi Bidenova administracija mogla uputiti poziv za učešće nekim egipatskim organizacijama civilnog društva koje rade na polju ljudskih prava i sloboda te podrške političkim i demokratskim pravima.
Izgradnja demokratskog međunarodnog saveza
Biden je o samitu za koji je obećao da će se održati napisao da će “uključiti organizacije civilnog društva iz cijelog svijeta koje stoje na prvim linijama u odbrani demokratije.” Mnoge egipatske organizacije imaju dobru reputaciju i značajan utjecaj u američkim krugovima koji se bore za ljudska prava. Također, mnoge su bliske Demokratskoj stranci, a neke od njih su povezane s ljudima oko predsjednika Joea Bidena.
Biden je tokom svoje predizborne kampanje obećao da će njegova zemlja vratiti vodeću ulogu u odnosima sa svojim saveznicima širom svijeta, te da će u prvoj godini u Bijeloj kući biti domaćin međunarodnog samita demokratskih zemalja, na kojem će slobodno izabrani demokratski lideri razgovarati o načinima za suzbijanje korupcije i autoritarnih praksi, kao i o proširenju obima ljudskih prava.
Cilj koji Washington želi postići ovim samitom jeste izgradnja demokratskog međunarodnog saveza kako bi se suprotstavio uspjesima koje su postigle nedemokratske zemlje – posebno Kina i Rusija – u mnogim ekonomskim, razvojnim, vojnim i tehnološkim poljima.
Pojedini smatraju da je Biden podbacio u demokratskoj agendi, posebno na Bliskom Istoku. Isto tako, mnogi smatraju da se ne ponaša drugačije od svog prethodnika, predsjednika Donalda Trumpa, posebno po pitanju njihovog odnosa prema autoritarnim vladarima na Bliskom Istoku.