Vučić kod Putina, izbori sve bliže

Jedan od sigurnih pokazatelja da se bliže izbori u Srbiji (proljeće 2022.) postalo je druženje srbijanskog i ruskog predsjednika, u Beogradu ili Moskvi svejedno. Ovaj put Aleksandar Vučić ima zakazan susret s Vladimirom Putinom u Sočiju, 25. novembra, dakle tek nešto više od četiri mjeseca pred predsjedničke i vanredne parlamentarne, te beogradske izbore.

To može svjedočiti dvije stvari: ili ruski predsjednik u svojoj agendi nije imao termin za Vučića neposredno pred ili poslije izbora u Srbiji kao što je to bio slučaj u ranijim sličnim prilikama ili su i jedan i drugi u potpunosti sigurni u uspjeh svoje politike na vječno zanimljivom i trusnom mjestu kao što je zapadni Balkan, pa im sam termin susreta i nije toliko važan.

Cijena plina, pa Bosna i Kosovo

Postoji i treća mogućnost, možda i najtačnija, ona koja navodi na zaključak kako su se stvari počele usložnjavati i kako je energetska kriza u Europi naglo izbila na prvo mjesto svih političkih i ekonomskih pitanja. To i nije nikakva tajna jer je, nakon razgovora sa ruskim ambasadorom u Beogradu Aleksandrom Bocan-Harcenkom, najavio je predsjednik Vučić kako će glavna tema susreta s Putinom biti – cijena plina.

“Ako imate cijenu gasa od 350 ili 950 dolara nije isto. To nije samo pitanje koliko će ljudi plaćati, da li će životni troškovi i standard biti viši ili niži, već je pitanje privlačenja investicija. Koga privući sa tri puta većom cijenom gasom? Neko će uzeti u obzir nisku cijenu gasa prilikom odluke o investiciji”, naručio je on domaćoj javnosti posebno navodeći kako električna energija i plin u današnje vrijeme postaju “neka vrsta novog zlata”.

Vučić je podsjetio i da pojedine zemlje u struji plaćaju 250 eura po megavatsatu, dok je cijena koštanja u Srbiji između 50 i 57 eura.

Nije teško unaprijed zamisliti njegov pobjedni povratak u Beograd ukoliko želi da mu Putin ispuni zahtjeve i omogući potpisivanje ugovora koji će osigurati znatno nižu cijenu od berzanske koja je u padu, ali je i dalje bezmalo 1.000 dolara za 1.000 kubnih metara plina.

Osim “prijateljske” cijene koja će se osigurati ugovorom na deset godina, što je sasvim izvjesno, ostaje nepoznanica hoće li io čemu još “trgovati” lideri dvije prijateljske zemlje. Upravo to, najvjerovatnije, zvanično neće biti saopšteno iako nije teško pretpostaviti da će politička kriza u Bosni i Hercegovini prouzrokovana blokadom rada državnih organa iz bh. entiteta Republika Srpska, te odnosi Beograda i Prištine svakako biti predmet razmatranja.

Dačić: Odbrana nacionalnih interesa

Da će razgori u Rusiji teći upravo tim redosljedom potvrdio je i predsjednik Narodne skupštine Srbije Ivica Dačić podsjećajući kako je svaki susret dvojice predsjednika važan “posebno za Srbiju”. On je podsjetio i na ranija obećanja ruskih službenika Beograda kako će imati najpovoljniju cijenu gasa u Europi.

Dačić je potvrdio kako će jedna od tema razgovora biti u Bosni i Hercegovini ili, kako je rekao, “pritisci na Republiku Srpsku”.

“Neće energenti biti jedina tema, biće razgovora u regionu, Kosovu i Metohiji, situaciji u Bosni i Hercegovini i pritiscima u Republici Srpskoj”, izjavio je Dačić ne propustivši da još jednom naglasi kako Rusija spada u jednu državu bez čijeg jasnog stava u korist Beograda “nema ni dobre ni efikasne odbrane nacionalnih interesa”.

Upravo je Rusija, treba podsjetiti, jedina zemlja koja nije podržala izbor Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH nakon što je njegov dugogodišnji prethodnik Valentin Inzko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, što je i bio povod za opstrukciju rada svih zajedničkih organa, uključujući i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Vučić ipak nije Dodik

U cijeloj Vučićevoj “plinskoj” i ostaloj operaciji puta u Moskvi nije nezanimljiva ni uloga privremenog odmetnutog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, kojeg mnogi u Srbiji pa i Republici Srpskoj nazivaju “predsjednikom Dodik” iako on odavno nije predsjednik ničega osim njegovih Stranke nezavisnih socijaldemokrata. Ovaj se političar sa neskrivenim secesionističkim namjerama, naime, skoro redovito ujedinjuje u posjete Rusiji nekako baš u isto vrijeme kada i predsjednik Srbije, ali je simptomatično da ih moskovski dužnosnici primaju u odvojenim posjetama.

Kada potom uslijede kritike tipa kako u Moskvu idu isključivo iz jednog razloga, “po svoje mišljenje”, kako bi se narodni precizno kazalo, obično ostaje nejasno koliko su njihovi politički potezi autentični, a koliko su osmišljeni u kabinetima Kremlja.

Tako i ovaj put, Dodik javno spominje da će uskoro putovati na “jednu važnu svjetsku adresu”, istina ne precizirajući koju, iako su svi u toj izjavi prepoznali kako bi ta adresa mogla biti isključivo jedna, ona u Moskvi. Sam Vučić je demantovao nagađanja da će putovati zajedno s Dodikom, što navodi na zaključak da Vučić i Dodik ipak imaju različite zadatke kada je ruska spoljna politika u pitanju.

Vučić ipak nije Dodik jer će već kroz petnaestak dana putovati na samit o demokratiji u Washingtonu gdje će, kako se očekuje, razgovarati i sa američkim predsjednikom Joeom Bydenom. Nije isključeno da će za njega imati i poruke od Putina. Za Dodika tu, naravno, nema mjesta.

Dodik kao nekadašnji američki, a danas ruski poslušnik, o takvoj ulozi može samo sanjati. Ako ode u Moskvu može samo dobiti uputstva da suviše ne talasa pošto u Republici Srpskoj ima mnogo igrača koji bi vrlo rado išli po svoje mišljenje u Rusiju.

Izborno igranje na rusku kartu

Osim bitke za jeftinu energiju koja je na prvom mjestu Vučićeve agende na putovanju u Ruskoj Federaciji, postojeći ugovor koji ima Srbija zaista ističe na kraju decembra, jedan je nikako manje važan razlog također bitan. Onaj politički odnosno izborni jer Vučić već tradicionalno ide u Moskvu pred izbore ili neposredno poslije njih.

Srbija se nekoliko dana pred parlamentarne izbore prošle godine sastala u predsjedniku Moskve s Putinom, a potom je bio i na Paradi pobjede.

Vučić se s Putinom sastao i pred predsjedničke izbore 2017. godine, Putin je tada izjavio kako se nada da će se odnosi dvije zemlje pozitivno razvijati iu duhu prijateljstva, kao i do sada “ma kako se razvijala politička situacija”. Ruski predsjednik je poželio Vučiću, tada još premijeru Srbije, uspjeh na izborima.

Tako je bilo i 2012. godine, kada je nekoliko dana nakon što je pobijedio u drugom krugu predsjedničkih izbora tadašnji lider SNS Tomislav Nikolić boravio je u Moskvi gdje se sastao s Putinom.

U službenom priopćenju na ovom susretu posebno zanimljive bile su i sljedeće Putnove riječi:

“Imam neuobičajenu molbu – da pozdravite vašeg političkog suparnika Borisa Tadića”, rekao je Putin Nikoliću. “Mi smo s njim dobro sarađivali, na tome mu se zahvaljujemo. Molim vas da mu prenesete moj pozdrav i dobre želje za budući rad.”

U Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska političari su skoro uvijek igrali na rusku kartu. Pogotovo otkako je lider Rusije postao Vladimir Vladimirovič. Otuda i najnoviju posjetu Vučića Putinu treba sagledavati i iz tog ugla.

Izbori u Srbiji su već na proljeće.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.