Turska i arapski svijet, realna vizija i viđenje budućnosti

Na današnji dan, Mustafa Kemal Ataturk je proglasio osnivanje Turske Republike 29. oktobra 1923. godine.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan (EPA)

Turska obilježava 98. godišnjicu osnivanja Republike, što je poseban događaj za turski narod, koji se borio za sticanje nezavisnosti i ujedinjenje svojih teritorija u okviru moderne države koju je osnovao Gazi Mustafa Kemal Ataturk.

Na današnji dan, Mustafa Kemal Ataturk je proglasio osnivanje Turske Republike 29. oktobra 1923. godine.

Događaj sve više dobija na važnosti kako se približavamo 100. godišnjici osnivanja Republike Turske, u svjetlu toga da se narod i zvanične strukture pripremaju za progresivni iskorak prema budućnosti, nakon stoljeća narodne borbe u kojoj je Turska bila svjedokom ogromnih izazova. Na meti neuspjelih državnih udara našli su se njen integritet i postojanje, a posljednji takav slučaj se dogodio u julu 2016. godine. Međutim, budnost je držala narod na oprezu, zbog čega je ostao vjeran čuvar polumjeseca koji grli zvijezdu nacije, u maršu posutom krvlju mučenika. To simbolizira zastava zemlje, a nacionalna himna ”Marš nezavisnosti” govori o njenim žrtvama.

Kad se prisjetimo ove srcima drage prigode, ne zadovoljavamo se samo time da s divljenjem gledamo na prošlost i njene podvige. Turska je svjesna svoje regionalne pozicije, bavi se političkom stvarnošću i razumije korijene problema u regiji koja joj nije strana.

U ovoj ključnoj fazi svoje povijesti, Turska teži dobrosusjedskim odnosima sa svim svojim susjedima i poziva ih na plan puta prema participativnoj budućnosti koja postiže prosperitet i pravdu za sve. Postoje očigledni pokazatelji smanjivanja napetosti na Bliskom Istoku, što se može opisati kao hitno smirivanje političkih i diplomatskih požara. Turska je više puta upozoravala na ozbiljnost njihovih posljedica koje nikoga neće poštedjeti.

Turska ima najduže kopnene granice sa svojim arapskim susjedima u Iraku i Siriji, a ako su to geografske činjenice, povijesne činjenice nam također govore da se ne mogu preskočiti niti zanemariti kulturne i vjerske veze koje nas spajaju s arapskim narodima. Kada se pomirimo s ovim zajedničkim faktorima, možemo skupa raditi na rješavanju svih problema bez potrebe za vanjskim uplitanjem bilo koga.

Regionalno partnerstvo

Iznenadno i neorganizirano povlačenje Sjedinjenih Američkih Država (SAD) iz Afganistana dovelo je do pometnje na političkoj sceni i izazvalo velike sigurnosne zabrinutosti. Međutim, ovaj događaj, koji je ostavio traga na cijelu regiju, nije prošao bez važnih i nezaobilaznih lekcija. Najvažnija je ta da se trajna stabilnost ne može uspostaviti dovođenjem vojnika koji putuju iz kilometarima udaljenih zemalja. Kolaps afganistanske vojske, koja je imala finansijsku i tehničku podršku, pokazao je da nametanje sistema vlasti kroz kulturno skrbništvo i stranu zaštitu ne vodi izgradnji države ili postizanju željenog razvoja.

S ovog stajališta, Turska je uvijek nastojala uspostaviti regionalna partnerstva temeljena na međusobnom priznavanju prava. Postizanje pravde za sve dovodi nas do jednadžbe trajne sigurnosti i prosperiteta, zbog čega je Turska oduvijek bila uz svoje susjede i saveznike. To je i bit njene saradnje s Azerbajdžanom u vraćanju kontrole nad njenim teritorijama kao prava koje garantiraju rezolucije Vijeća sigurnosti i načela međunarodnog prava. Istom logikom se vodi i kada je riječ o saradnji s Libijom i njenom bivšom legitimnom vladom i sadašnjom privremenom vladom. Usprkos stalnim pokušajima diskreditacije od pojedinih uljeza u regiji, Turska je dokazala da želi sklad među svim komponentama libijskog društva i njegovu otvorenost prema svima. Također je dokazala svoju apsolutnu podršku održavanju predsjedničkih i parlamentarnih izbora na njihov zakazani datum u decembru, bez opstrukcija koje pogoršavaju patnju časnog naroda Libije, kako je objasnio ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlut Cavusoglu.

Aktivna diplomatija

Respektabilni turski diplomatski establišment radi na obnavljanju narušenih službenih odnosa između zemalja u regiji kao odgovor na zajedničku želju. Pozdravljajući te napore, slijedi dinamičnu diplomatsku politiku koja nastoji riješiti probleme. Vođena stvarnom željom za pružanje ruku ekonomske i kulturne saradnje među narodima, kao pokretača poboljšanja političkih odnosa, ne dovodi u pitanje pravo naroda da slobodno i izravno bira svoje vladare, te da sudjeluje u oblikovanju svoje budućnosti. Stoga podstiče važne diplomatske posjete Ankari, među kojima su posjete visokih službenih delegacija iz Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Saudijske Arabije i drugih arapskih zemalja; u zajedničkom nastojanju koje odražava činjenicu da se teško odvojiti od naše stvarnosti i našeg geografskog i vitalnog okruženja. Turska ekonomska vijeća i udruženja privrednika nastavljaju održavati sastanke kako bi razmotrili odgovarajuće ekonomske prilike sa svojim kolegama u raznim arapskim zemljama.

Turska i Zaljev

Zahvaljujući svom radu kao ambasador Republike Turske u Državi Katar, uvijek mogu potvrditi da je kolektivna sigurnost Arapskog zaljeva u središtu turskih sigurnosnih relacija. Stoga je Republika Turska pozdravila deklaraciju Al-Ula između braće u zemljama Vijeća za zaljevsku saradnju (GCC), te potaknula bilateralni dijalog bez preduvjeta kao mehanizam za rješavanje sporova i razlika u vizijama, s pravom svake države da usvoji nezavisan pristup političkoj praksi.

Turska također daje poseban prioritet sigurnosti opskrbe energijom i slobodi plovidbe u međunarodnim vodama, te osuđuje sve oblike zračnih napada i bombardiranja civilnih i privrednih objekata u sestrinskoj Kraljevini Saudijskoj Arabiji, te poziva sve strane u sukobu u Jemenu da što prije okončaju patnju časnog jemenskog naroda.

Odbrambena nezavisnost

Turska je postigla svoje ciljeve u pogledu zaštite svojih interesa zahvaljujući politici oslanjanja na vlastite kapacitete koju je kreirao predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Danas štiti svoje nebo i tlo i čuva svoje granice visokonaprednom i razvijenom odbrambenom tehnologijom domaće proizvodnje. Turska ne moli nikoga za svoje oružje. U većini oblasti odbrambene industrije ostvarena je samodovoljnost. Izvoz lokalno proizvedenog oružja porastao je za 30 posto u posljednjih pet godina, zaključno s 2020. godinom, u usporedbi s odgovarajućim razdobljem koje je završilo 2015. godine, prema izvještaju Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI).

S druge strane, turski uvoz oružja smanjen je za 59 posto u posljednjih pet godina (2016.-2020.) u odnosu na razdoblje u periodu od 2011. do 2015. godine, prema istom izvještaju.

Turska, također, razmišlja o budućnosti kroz poticanje omladine da se uključi u pitanje napredne tehnologije, te radu na izgradnji ambicioznog svemirskog programa, u sklopu kojeg je lansirala vojne i civilne satelite kako bi se osiguralo napredovanje Turske među razvijenim zemljama svijeta u ovoj oblasti. Turska vjeruje da je nezavisnost odbrambenih sposobnosti garancija za zaštitu prava zemlje i njezinih saveznika od bilo kakvih napada.

Istovremeno, Turska nastoji dati prednost dijalogu u pitanju istočnog Mediterana, što je vidljivo u nedavnom saopćenju turskog Ministarstva vanjskih poslova, kao komentar na samit koji je okupio čelnike Grčke, grčkog Kipra i Egipta. Turska je to smatrala neuspjelim pokušajem potkopavanja svojih i interesa kiparskih Turaka. Turska mornarica je odlučno reagirala na grčke i kiparske pokušaje upada u vode koje su od ekonomskog značaja, čime je poslala jasnu poruku da nije moguće razvijati bilo kakav budući projekat za eksploataciju resursa istočnog Mediterana na temelju zadiranja u prava Turske i turskog Kipra.

Ekonomski uspon

Unatoč pandemiji korona virusa koja je zahvatila cijeli svijet, Turska je ostvarila nezapamćene rekordne brojke u izvozu. Sve su veća očekivanja da će biti ostvaren rekord u turskom izvozu u tekućoj godini, i to najveći u povijesti Republike. Vrijednost izvoza bit će veća od 210 milijardi dolara, nakon što je 2020. godine spala na 169,6 milijardi dolara.

Po prvi put, Turska je dostigla 1 posto u ukupnom svjetskom izvozu, nakon što je činio samo 0,14 posto svjetskog izvoza 1980. godine.

Naša vizija budućnosti također se temelji na jačanju nezavisnosti države u oblasti energije i diverzifikaciji njenih izvora. Nedavna otkrića plina ostvarila su nadu zemlje da će poboljšati svoju poziciju na energetskom tržištu i postići potrebnu djelomičnu dovoljnost uz rast turske ekonomije, za koji se očekuje da će ove godine postići stopu do 9 posto, prema službenim statistikama.

Vjerujemo da svaki korak ili ekonomski napredak koji postignemo potiče ulaganja u našu zemlju. Turska pozdravlja saradnju koja garantira pristup gustim tržištima u Centralnoj Aziji, Evropi i na Bliskom istoku. Pozivamo našu arapsku braću na zajedničko djelovanje kako bi se osigurala sigurnija i mirnija budućnost za buduće generacije, koje moraju biti svjesne da u ovom dijelu svijeta imaju ne samo prošlost već i sadašnjost i svijetlu budućnost, ako Bog da.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera