Trump i povratak u Bijelu kuću 2024

On će imati 78 godina do slijedećih izbora, a njegove godine i zdravlje mogli bi postati važan faktor u donošenju ovakve odluke, ali ne bismo trebali isključiti mogućnost njegovog ponovnog povratka u Bijelu kuću.

Američki zakoni ne zabranjuju da se bivši predsjednik koji je obavljao jedan mandat ponovo kandidira za predsjednika (EPA)

Bivši američki predsjednik Donald Trump ne poriče svoju želju da se vrati u Bijelu kuću, kao ni svoju namjeru da se kandidira na izborima 2024. Trump je naglasio da je jedini razlog koji bi ga mogao spriječiti da ponovo izađe na predsjedničke izbore: “Loš poziv doktora ili nešto slično mogao bi me zaustaviti u tome.”

Američki zakoni ne zabranjuju da se bivši predsjednik koji je obavljao jedan mandat ponovo kandidira za predsjednika. To se dogodilo s bivšim predsjednikom Groverom Clevelandom krajem devetnaestog stoljeća. Cleveland je pobijedio na izborima 1884. godine i vladao do početka 1889. godine, a bio je 22. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Zatim je poražen na izborima koji su održani krajem 1888. godine i napustio je Bijelu kuću, a onda se vratio i pobijedio na izborima 1892. godine i time postao 24. predsjednik SAD-a.

Trumpov povratak u Bijelu kuću ovisi o tri faktora, a svaki od njih nagovještava njegov povratak, a možda i pobjedu. Ostaje i jedan nejasan faktor čije su dimenzije još uvijek nedefinirane, a odnosi se na sudske postupke koji su pokrenuti protiv Trumpa, te na rezultate presude koja se očekuje u pogledu njegovog prava da izađe na predstojeće izbore.

Što se tiče prvog faktora koji upućuje na Trumpov povratak, odnosi se na njegovu vlastitu želju da ponovo dođe na predsjedničku poziciju, a možda i da se osveti zbog poraza na posljednjim izborima. Trumpova posjeta Iowi prije nekoliko dana izazvala je brojna nagađanja o njegovoj spremnosti da vodi bitku za predstojeće predsjedničke izbore kako bi se vratio u Bijelu kuću 2024. Savezna država Iowa ima poseban značaj, budući da je sjedište predizbora obje stranke u predsjedničkoj utrci. Pobjeda u ovoj saveznoj državi daje kandidatu snažan poticaj za stranačku nominaciju za predsjedničke izbore.

Trump je gotovo dva sata govorio pred oduševljenim skupom svojih pristalica. Napao je na sve stavove predsjednika Joea Bidena, optužujući ga da je odveo Amerikance u ponor. Trump je tom prilikom ponovo negirao svoj poraz na nedavnim izborima.

Trump je implicitno zaprijetio republikancima i rekao da, ako problem prevare na predsjedničkim izborima 2020. godine ne bude riješen (tvrdeći da je to dokumentirano), republikanci neće glasati na izborima za Kongres sljedeće godine.

Trump je svojom porukom želio poručiti republikancima da će, ako ne objave i ne ponove da je pobijedio na zadnjim izborima, raditi na tome da Republikanska stranka izgubi na predstojećim izborima za Kongres.

Trump je zatražio od republikanskih glasača da ne glasaju na drugom krugu izbora za dva mjesta u Senatu iz Georgije, nakon što je Biden proglašen pobjednikom na izborima. “Ne glasajte na namještenim izborima”, rekao je Trump republikanskim biračima. To je republikance koštalo većine u Senatu, jer su demokrate osvojile dva mjesta iz te države u historijskom presedanu, što im je omogućilo da dođu do većine u Senatu.

Izbori 2022. godine predstavljaju priliku za Republikansku stranku da povrati kontrolu nad Kongresom, ili barem jednim od njegovih domova, kako bi se blokirala progresivna agenda koja izaziva podjele, posebno u ekonomskoj i društvenoj sferi.

Drugi faktor koji podstiče Trumpov povratak tiče se nepostojanja ozbiljne konkurencije ili nekog većeg izazova pred njim među republikancima koji teže kandidaturi za izbore 2024. Ne postoji republikansko vodstvo čija se popularnost može mjeriti s Trumpovom, uprkos njegovoj ulozi u napadu na Kapitol i zabrani da objavljuje na društvenim mrežama. Niko od republikanaca s predsjedničkim ambicijama nema hrabrosti iznijeti svoju želju za kandidaturom, jer čekaju Trumpov stav o kandidaturi na izborima 2024. godine.

Zaista, bivši državni sekretar Mike Pompeo, guverner Floride Ron Desantis, bivša američka ambasadorica u Ujedinjenim narodima Nikki Haley i Mike Pence, bivši Trumpov zamjenik, izrazili su namjeru da se kandidiraju ako se Trump ne bude želio kandidirati za predsjedničku dužnost.

Nijedan drugi republikanac ne može parirati Trumpu u njegovoj velikoj popularnosti među republikanskim biračkim tijelom. Uprkos pokušajima Trumpa i njegovog tima da iskoriste pravosuđe za promjenu rezultata izbora 2020. godine, te 62 neuspjela sudska postupka koji su dovodili u pitanje vjerodostojnost izbora, 70 posto republikanskih glasača vjeruje da su izbori namješteni kako bi se Trump porazio.

Prema tome, Trump može samo ustrajavati na negiranju svog poraza na prošlim izborima. To je, zapravo, najvažnija stvar koju Trump ima u suprotstavljanju  bilo kakvoj želji drugih kandidata da se natječu s njim za nominaciju Republikanske stranke, jer se nadovezuje na rečenicu da “Trump nije poražen”.

To ne znači da ne postoji protivljenje Trumpu, jer su neki tradicionalni lideri Republikanske stranke aktivni u kampanjama za prikupljanje sredstava kako bi se, s jedne strane, suprotstavili Trumpu, a s druge podržali članove Kongresa koje Trump proganja zbog njihove podrške pokušaju da mu se sudi i opozove s funkcije zbog odgovornosti za napad njegovih pristalica na Kapitol 6. januara. Među njima je John Bolton, bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, koji vodi kampanju prikupljanja sredstava za podršku zastupnici Liz Cheney na izborima za Zastupnički dom sljedeće godine.

Trump naglašava da se ne namjerava odvojiti od republikanaca ili osnovati novu političku stranku, kako su neki analitičari predviđali. Tramp je opisao Republikansku stranku kao jedinstvenu. Republikanski kandidati na predstojećim kongresnim izborima ponosno ukazuju na politiku “Amerika na prvom mjestu” koju je bivši predsjednik promovirao u svojoj političkoj agendi, uprkos Trumpovom izlasku iz Bijele kuće. Također, ponavljaju da je više od 74 miliona republikanskih glasača glasalo za Trumpa.

Treći i posljednji faktor koji Trumpa navodi na povratak odnosi se na drastičan pad popularnosti predsjednika Bidena i činjenicu da je postotak zadovoljstva njegovom politikom dospio na manje od 50 posto. Ovo se smatra vrlo lošim procentom za američkog predsjednika tokom njegove prve godine u Bijeloj kući.

Bidenov stav i upravljanje krizom izbijanja i širenja pandemije korona virusa, ekonomska politika i haos nakon povlačenja iz Afganistana, pored politike koja se bavi pitanjem imigranata na južnoameričkoj granici, doprinijeli su smanjenju njegove popularnosti.

Demokratska stranka nema kandidata visokog kalibra, a imajući u vidu starost predsjednika Bidena, koji će navršiti osamdeset kada nastupe sljedeći izbori, te neprivlačnost potpredsjednice Kamale Harris i njenog neobičnog izbivanja iz javnosti, demokrate će svjedočiti prelomnoj bitki oko stranačke nominacije za predstojeće izbore, što će, na indirektan način, ići u prilog Donaldu Trumpu.

Na kraju, Trump će imati 78 godina do sljedećih izbora, a njegove godine i zdravlje mogli bi postati važan faktor u donošenju ovakve odluke, ali ne bismo trebali isključiti mogućnost njegovog ponovnog povratka u Bijelu kuću.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO