Zašto Amerika ne priznaje ‘domaći terorizam’?

Izvještaj koji je izdala Kongresna služba za istraživanje prošlog augusta ukazuje da pitanja povećanja masovnih pucnjava i incidenta rasističke prirode zahtijevaju da se, kako bi se suočilo s njima, uzmu u obzir prijedlozi koji se odnose na tri osnovne tačke:

• Klasificiranje domaćeg terorizma kao zasebnog saveznog zločina.
• Davanje agencijama za provođenje zakona ovlasti sličnim onima koje imaju u slučajevima međunarodnog terorizma.
• Prilagođavanje saveznih prioriteta povezanih s provođenjem zakona kako bi se stavio veći naglasak na domaći terorizam.

Kongres do sada nije poduzeo nijednu inicijativu za donošenje zakona koji se odnose na domaći terorizam. Izdate su preporuke nakon velikog povećanja broja slučajeva zločina iz mržnje i rasizma, koje uglavnom čine lokalne skupine koje vjeruju u nadmoć bijele rase i neprijateljski su nastrojene prema manjinama, muslimanima, Jevrejima i imigrantima.

Neki od najpoznatijih incidenata su napad u Charlottesvilleu u državi Virginia u augustu 2017. godine, kada je ubijena žena, pucnjava na vjernike u sinagogi u oktobru 2018. u Pittsburghu u državi Pennsylvania, u kojem je ubijeno pet osoba, te napad na trgovinu Walmart u El Pasu u Teksasu u augustu 2019. godine, kada je ubijeno 20 ljudi.

U sva tri slučaja su postojali rasistički motivi: neprijateljstvo prema crncima u prvom slučaju, prema Jevrejima u drugom slučaju i prema hispanskim imigrantima u trećem.

Događaji koji su se desili 6. januara ubrizgali su novu snagu u napore na donošenju zakona koji se odnose na domaći terorizam, posebno na onaj koji dolazi od bijelih ekstremista.

Stotine pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa upale su u zgradu Kapitola kako bi spriječili Senat i Zastupnički dom da potvrde rezultate izbora, što je dovelo do pogibije pet osoba i obustave rada Kongresa na pet sati.

Biden, rano sučeljavanje

Suprotno očekivanjima, u svom inauguracijskom govoru Joe Biden je napao na ekstremističke skupine bijelih supremacista i domaće terorističke skupine koje su zabilježile značajan rast tokom godina vladavine bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Biden je također osudio ekstremizam i rasizam koji je nagnao mnoštvo bijelih pristalica Trumpa da napadnu Kapitol, ističući simbole mržnje, među kojima je i konfederacijska bojna zastava.

Mreža CNN je citirala dobro upućene izvore da će Vijeće za nacionalnu sigurnost u administraciji novog američkog predsjednika Joea Bidena dati značajnu pažnju domaćem terorizmu, a očekuje se da će nova administracija izdati niz cirkulara zaposlenicima Vijeća za nacionalnu sigurnost s akcentom na ovu prijetnju.

Upad u američki Kongres je potaknuo širu raspravu o najboljem načinu borbe protiv desničarskog domaćeg terorizma, posebno s već postojećim kaznenim zakonima koje neki smatraju prikladnima.

S druge strane, pojedini članovi Kongresa smatraju da je potrebno donijeti zakone slične onima koji su doneseni za borbu protiv stranog terorizma nakon događaja 11. septembra 2001. godine ili njihovom kombinacijom.

Međutim, ovo obrazloženje budi novi strah među braniteljima ljudskih prava da će se građanske slobode, koje su već ugrožene nakon zakona nametnutih nakon događaja 11. septembra, dodatno umanjiti.

Domaći terorizam postoji, nedostaje zakon

Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, dok je iznosila nacrt rezolucije o opozivu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, opisala je izgrednike koji su upali u zgrade Kongresa kao “domaće teroriste”, što je izraz koji je koristio i predsjednik Joe Biden da ih opiše.

Senator Chuck Schumer, čelnik demokrata u Senatu, zatražio je da se optuženi i osumnjičeni iz tih skupina uvrste na popis osoba kojima se “zabranjuje letenje”.

Komentirajući nedavne događaje, Elizabeth Neumann, bivša službenica u Ministarstvu nacionalne sigurnosti, koje nadzire antiterorizam i sprječavanje prijetnji, kaže: “Ovo će biti očigledan izazov za nas.” “Moramo progoniti podstrekače i osumnjičenike istim intenzitetom koji smo imali i prema pripadnicima Al Kaide”, dodala je.

Trump – duhovni vođa

Newman je naglasila, u intervjuu za magazin Time, da je “za članove rulje koja je upala u zgradu Kapitola, predsjednik Trump bio poput duhovnog vođe”.

Daryl Johnson, koji je nekoć radio za Ministarstvo nacionalne sigurnosti, upozorava da ono što smo vidjeli 6. januara nije “izolirani slučaj… Još nije kraj predstave, već početak, da tako kažem”.

Johnson tvrdi da se vojnikinja Ashli Babbitt, koja je ubijena prilikom upada na jedan od ulaza u zgradu Kapitola, “pretvara u mučenicu među članovima krajnje desničarskih skupina. Bojim se da će se njena smrt u velikoj mjeri koristiti kao alat za regrutiranje i radikalizaciju kako bi se drugi privukli i mobilizirali prema nasilju.”

Još opasnije

Otkako je Ku Klux Klan (KKK) prvi put formiran 1865. godine, napori da se ova skupina iskorijeni pokazali su se kao bezuspješni.

U procjeni Ministarstva nacionalne sigurnosti u oktobru 2020. godine, vršitelj dužnosti ministra nacionalne sigurnosti Chad Wolf izjavio je pred Kongresom da su “nasilni ekstremisti bijelih supremacista postali opasniji, što se pokazalo u njihovim napadima posljednjih godina”.

Složenost pitanja domaćeg terorizma dodatno komplicira prisustvo izvještaja koji ukazuju na postojanje hiljada pripadnika tih skupina, posebno onih koji vjeruju u prevlast bijelaca, među kadrovima američkih oružanih snaga i policije.

Pojedini komentatori tvrde da su se vladine agencije već dugo oslanjale na argument zaštite slobode govora u skladu sa Prvim amandmanom američkog ustava, a neki su čak smatrali da ti ljudi imaju ustavom zagarantirano pravo da djeluju na takav način, pa čak i da vjeruju u načela tih skupina.

Prava koja štiti ustav

Pojedini komentatori tvrde da Prvi i Drugi amandman na američki ustav ometaju i kompliciraju načine sučeljavanja s tim ekstremističkim skupinama.

Prvi amandman se odnosi na prava na slobodu govora, slobodu okupljanja i razmjenu mišljenja bez ograničenja, a Drugi amandman štiti pravo na posjedovanje vatrenog oružja.

Podaci američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) pojačavaju strah od bijelih rasističkih skupina, a njegove službene statistike pokazuju da je u posljednjih nekoliko godina u Americi ubijeno više ljudi nego u napadima stranih terorista.

Ispred Kongresa, direktor FBI-a Christopher Wray konačno je potvrdio da je većina domaćih terorističkih napada rasno motivirana, a da su većinu njih izveli bijeli supremacisti.

Brojni komentatori tvrde da je bivši predsjednik Donald Trump podržavao lokalne desničarske skupine pričama o izbornim prevarama i šireći glasine o moći radikalnih lijevih skupina poput ANTIFA-e i pokreta za prava crnaca.

Tokom prve predsjedničke debate u septembru sa protukandidatom Joeom Bidenom, Trump je odbio osuditi rasističke skupine koje vjeruju u nadmoć bijelaca.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.