Opasnost ukidanja Trumpove platforme

Društvene mreže se konačno okreću protiv Donalda Trumpa. Otkako je američki predsjednik potaknuo nasilni napad na Kapitol 6. januara u kojem je pet osoba smrtno stradalo, platforme od Twittera (koji je dugo bio njegov omiljeni megafon) do Shopifya (na kojem je prodavao robu) su ga zabranile. A Parler – nemoderirana platforma koja je postala nova miljenica krajnje desnice i Trumpovo utočište – privremeno je zatvorena nakon što je Amazon uklonio ovu stranicu sa svojih usluga web-hostinga.

Nastojanja da se ukloni Trumpova digitalna platforma su hvaljena kao ključna za ublažavanja „rizika od daljnjeg nasilja“, kako je rečeno u izjavi s Twittera. Ali hoće li isključivanje Trumpa sa društvenih mreža zaista učiniti Ameriku sigurnijom? Novija psihološka istraživanja sugerišu da je odgovor negativan. Ipak, narcisi ne reaguju dobro na isključivanje iz društva.

Bez sumnje, postoji znatna debata oko tog da li ta etiketa pristaje Trumpu. Paragraf 7.3 Principa medicinske etike Američkog udruženja psihijatara – poznat i kao tzv. „pravilo zlatne vode“ – je jasan: psihijatri bi se trebali suzdržati od javnog iznošenja mišljenja o mentalnom zdravlju javnih ličnosti koje nisu lično pregledali.

Udžbenički primjer narcisa

Ali mnogi psiholozi i psihijatri su svejedno zaključili da je Trump udžbenički primjer narcisa. U 2017. su psihijatri i stručnjaci za mentalno zdravlje objavili knjigu upozoravajući da Trumpovo mentalno stanje – uključujući i njegov narcizam – predstavlja „jasnu i prisutnu opasnost“ po SAD.

Nije teško vidjeti zašto. Narcizam uključuje neobično veliku potrebu za pohvalom i divljenjem, pomiješan sa napuhanim pogledom na svoje sposobnosti ili „bivanje specijalnim“. To je tip ličnosti koji najteže prihvata poraz, kao onaj na izborima. Narcis ne može priznati da je manje popularan od nekoga drugog – kao što je npr. njihov prethodnik – ili da je protivnik bolji od njih.

Ako su prisiljeni da se suoče sa takvim neugodnim stvarnostima, narcisi se osjete ugroženima i nastupaju agresivno. Društvena isključenost bi povrijedila svakoga. Ali za narcisa je ona nesnošljiva – i vjerovatno će pokrenuti nasilnu reakciju.

Štaviše, rizik se proteže dalje od samog Trumpa, jer gotovo je sigurno da mnogi od njegovih pristalica također imaju narcisističke tendencije. Višestruke studije su potvrdile da je tako, uključujući jednu koju su prošlog oktobra objavili Joshua Hart i Nathaniel Stekler iz Union Collegea.

Mješavina nesigurnosti i grandioznosti

Jedan razlog zbog kojeg je vjerovatnoća da će narcisi podržati Trumpa, Hart i Stekler tvrde, taj je što je on „suštinski narcis“ a „ljudi imaju tendenciju da gravitiraju prema drugima, uključujući i lidere, koji su im slični“. Još šire, narcizam odražava „mješavinu nesigurnosti i grandioznosti“ koja predisponira pojedince za desničarski autoritarizam i socijalnu dominaciju – od kojih je oboje, smatraju autori, „ideološki u skladu sa političkim konzervativizmom, a posebno specifičnom Trumpovom verzijom istog“.

Druga istraživanja su pokazala da se, u proteklim decenijama, prisutnost narcisističkih karakteristika ličnosti značajno povećala u američkoj populaciji. Neki za ovaj trend krive društvene mreže, iako do sada nema dovoljno dokaza za takvu tvrdnju.

U svakom slučaju, jasno je da je Trump iskoristio društvene mreže da izgradi kult ličnosti sa neproporcionalnom količinom narcisističkih sljedbenika. Ali uvođenjem zabrane Trumpu na društvenim mrežama neće se poništiti ta šteta. U najboljem slučaju, ovaj potez je kao da zatvorite štalu nakon što su konji već pobjegli. U najgorem slučaju, to će potaknuti konje da se još jače počnu ritati.

Istraživači su povezali narcizam sa nizom antisocijalnih ponašanja kao što su agresija, nasilje u porodici i seksualna prisila. Jedna nedavna studija tima koji je predvodila Victoria Blinkhorn sa Univerziteta John Moores iz Liverpoola, pokazala je da ljudi koji postižu znatno više bodova za narcizam vide nasilje pozitivnije. Iako su to većinom bili muškarci, žene narcisi su prihvatale nasilje jednako kao i muškarci.

Pogoršanje situacije

Dakle, napad na američki Kapitol, možda je ukorijenjen barem jednako u psihologiji narcizma kao i u politici. Ako je tako, socijalno isključivanje Trumpa i njegovih pristalica moglo bi pogoršati situaciju. Zapravo, još jedna nedavna studija od Blinkhorn, otkrila je da bi narcisi mogli više podržati nasilje nakon što su suočeni sa društvenim isključenjem, posebno ako prime „eksplicitne naznake izopćenja“.

Ako isključivanje narcisa samo kanališe njihovu emocionalnu bol u povećanu agresiju prema drugima, ključno je osigurati da nasilje nije jedini katarzični ispušni ventil koji im je dostupan. Druženje s istomišljenicima, da li na političkim skupovima ili u online zajednicama, može pomoći narcisima da izbjegnu suočavanje sa osjećajima slabosti ili ranjivosti.

Opasnost je, potom, ta da bi ignorisanje nauke ponašanja i uklanjanje Trumpa i mnogih od njegovih ultradesničarskih pristalica sa društvenih mreža, moglo biti rizičnije nego da im se dozvoli da se uključuju u moderirane diskusije iz kojih se uklanjaju komentari koji potiču nasilje. Naricisistički način rezonovanja implicira psihološku odbrambenu strategiju koja generira fizičko nasilje. Iako te online diskusije mogu biti problematične, one bi mogle pružiti digitalni ekvivalent ispušnog ventila, omogućavajući narcisima da se ispušu – i na taj način spriječiti smrtonosnu eksploziju.