Statistika ekonomskog pada i njene zamke

Ne postoji statistička korektnost u prezentiranju podataka o BDP od strane statističkih institucija u BiH.

Najgori ishod bi bio da rast izostane i kriza preraste u financijsku sa bankrotima, masovnom nezaposlenošću i pritiskom na povećanje poreza (Arhiva)
Najgori ishod bi bio da rast izostane i kriza preraste u financijsku sa bankrotima, masovnom nezaposlenošću i pritiskom na povećanje poreza (Arhiva)

“Činjenice su tvrdoglave stvari, ali statistike su podatne.“ – Mark Twain

Nakon 98 dana po isteku trećeg kvartala 2020. Agencija za statistiku BiH (BHAS) objavila je da je bruto domaći proizvod (BDP) u Bosni i Hercegovini (BiH) pao u tom kvartalu za 6,3 posto.

Pad BDP je daleko veći od pada u financijskoj krizi 2009.

Prognoza godišnjeg pada od 4,8 posto u 2020. veća je od pada od 2,9 posto koji je BiH imala prve godine financijske krize 2009. godine. Formalizirana je recesija sa padom u dva uzastopna kvartala, drugom sa padom od 9,3 posto i trećim sa padom od 6,3 posto, sa prognozama nastavka pada u četvrtom kvartalu od 5,2 posto.

Zašto je BDP važan

BDP izražava vrijednost stvorenih dobara u ekonomiji jedne zemlje. U rashodnom pristupu BDP predstavlja vrijednost potrošnje u BiH korigiranu za deficit/suficit u razmjeni roba i usluga. U BiH koja ima hronični deficit vanjskotrgovinske razmjene potrošnja u prva tri kvartala 2020. godine je iznosila 27,88 milijardi KM, sa deficitom od 3,63 milijardi KM koji daje iznos BDP od 24,25 milijarde KM. Dakle, samo 87 posto domaće potrošnje je iskorišteno za stvaranje BDP. Više trošimo nego što stvaramo.

Različite refleksije pada/rasta

Prema očekivanju, u trećem kvartalu 2020. godini BDP je pao za 6,3 posto u odnosu na isti kvartal 2019. godine. Nakon slabog rasta u prvom kvartalu od 1,7 posto i oštrog pada u 2. kvartalu od 9,3 posto taj pad pokazuje usporavanje negativnog toka ekonomije izazvanog krizom.

U odnosu na drugi kvartal 2020. godine ekonomija BiH je u trećem kvartalu oživjela sa stopom rasta od 4,7 posto. BDP je mogao rasti i više da deficit kao odbitna stavka potrošnje nije povećan za visokih 30,0 posto. To  pokazuje da rast potrošnje dovodi do rasta deficita, a samim tim i usporavanja rasta BDP ispod stope rasta potrošnje.

U devetomjesečnom periodu ove u odnosu na isti period prošle godine ( tri prva kvartala prema statistici) pad BDP iznosi 4,7 posto. U tom periodu potrošnja je manja za pet posto. Deficit vanjskotrgovinske razmjene je smanjen za 8,4 posto. Kad pada potrošnja još brže pada deficit, zato je i pad BDP blaži.

Pad BDP u BiH na nivou prognoza

Ako se u četvrtom kvartalu 2020. zadrži  BDP iz trećeg kvartala 2020.  na vrijednosti od 8,1 milijardi KM što znači pad u odnosu na BDP iz četvrtog kvartala 2019. od 5,2 posto, ukupan BDP u 2020. bi iznosio 32,34 milijardu KM.  To bi u odnosu na BDP iz 2019. godine od 33,98 milijarde KM predstavljalo pad BDP u 2020. godini od 1,64 milijardi KM ili 4,8 posto. To je na nivou prognoza o padu od visokih 5posto koje su davale međunarodne i domaće institucije.

Pad u entitetima manji od pada u BiH

I stručna i opća javnost u BiH mora se osjećati zbunjeno pred nelogičnošću podataka koji potiču iz entitetskih i državnih statistika nacionalnih računa (vidi tabelu 1).

BDP entiteta, BD BiH i BiH za 2019 i 2020. godinu (cijene iz 2015. u mil. KM) (Izvor: Entitetske statistike i BHAS za BiH i BDBiH 2019. po tekućim cijenama. Brojke u zagradi su rezidualna veličina [GDP BiH – (GDP F BiH + GDP RS])
Logična je pretpostavke da je BDP BiH zbir BDP u entitetima i Brčko Distriktu BiH (BD BiH). U prethodnoj tabeli je BDP u BD BiH iskazan u zagradama. To su besmisleni podaci u odnosu na jedini zvanično raspoloživi podatak za BDP BD BiH iz 2019. od 865 miliona KM. Po njima je u trećem kvartalu 2020. BD BiH imao negativan BDP od 34 miliona. Dakle, najblaže  kazano, ne postoji statistička korektnost u prezentiranju podataka o BDP od strane statističkih institucija u BiH.

Pad BDP u BiH na nivou umjerenih prognoza

Ako se u četvrtom kvartalu 2020. zadrži  BDP iz trećeg kvartala 2020.  na vrijednosti od 8,1 milijardi KM, ukupan BDP u 2020. bi iznosio 32,34 milijardu KM. To bi u odnosu na BDP iz 2019. godine od 33,98 milijarde KM predstavljalo pad BDP u 2020. godini od 1,64 milijardi KM ili 4,8 posto. To je na nivou prognoza o padu od oko pet posto koje su davale različite međunarodne i domaće institucije.

BiH zvanično u recesiji, ali manjoj od zemalja okruženja

U trećem kvartalu 2020. ozvaničena je recesija u BiH, koja će biti nastavljena i u četvrtom  kvartalu. Već u prvom kvartalu 2021. moguć je izlazak iz recesije, ali će depresija trajati do početka 2023. Recesiju bilježe i sve izabrane zemlje Jugoistočne Europe (JIE), ali različitim intenzitetom. Razlozi leže u različitom udjelu sektora pogođenih krizom u stvaranju BDP (turizam, usluge, izvoz, prijevoz).

Pokazatelji ekonomskog rasta odabranih zemalja regije JIE (u postocima)(Izvor: Nacionalne statistike, za BiH entitete entitetske statistike – podaci se odnose na isti kvartal prethodne godine)

Prognoze za narednu godinu

Ukazuju se prilike za rast BDP u 2021. na skromnom nivou od tri 3 posto. Od eksternih faktora  važan je  oporavak izvoza na glavnim tržištima BiH: Njemačka, Italija, Austrija, Hrvatska, Srbija i Slovenija. Oporavak ovisi o pandemiji i efektima vakcinacije protiv korona virusa. Od unutarnjih faktora je značajan razvoj pandemije i vakcinacije u BiH, zatečeni nivo konkurentnosti poslovnog sektora, raspoloživost ljudskih resursa i obrtnog kapitala u kompanijama i obrtima, te logistika u izvoznim kompanijama. Oporavak mora biti podržan povoljnijim kreditiranjem, posebno izvoznih firmi.

Šta je statistika BDP za građane, biznis i vladu

Građani traže plaće, penzije i naknade, posao, te pristup javnim uslugama zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite. Biznis traži prilike u povećanoj tražnji za njegovim robama i uslugama i podršku da preživi krizu i za pokretanje oporavka i rasta. Pad indirektnih poreza od preko 10 posto i doznaka iz inozemstva od 30 posto je čak i veći od pada BDP, a nedostajuća sredstva se ionako osiguravaju vanjskim zaduživanjem.

Za vlade u BiH vanjsko zaduživanje je osnova fiskalne ekspanzije u nedostatku mogućnosti za povećanje poreza i prihoda od poreza. Vraćanje kredita će ovisiti o ekonomskom rastu. Najgori ishod bi bio da rast izostane i kriza preraste u financijsku sa bankrotima, masovnom nezaposlenošću i pritiskom na povećanje poreza.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor : Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO