Zaleđena ekonomija u vrijeme COVID-a

„Ekonomijom ćemo se baviti nakon pandemije COVID-a“, rečenica je koju smo čuli na početku pandemije. Takvo vođenje politike sebi nisu mogli dopustiti ni mnogo razvijene zemlje na svijetu, koje imaju mnogo veće mogućnosti da pomognu svojoj privredi. Ipak, kao što je zdravstveni aspekt pandemije COVID-a na početku prepušten struci, isto ne možemo reći za ekonomski aspekt. Progresivni dio struke je smatrao da su donesene mjere kroz „Korona zakon“, jednostavno bile zakašnjele i nedovoljne. Rezultat tog kašnjenja se ogleda u prvim pokazateljima ekonomskog stanja u zemlji.

Dolaskom pandemije COVID-a u BiH, sve strukturne slabosti ekonomije u BiH izašle su na površinu. Iako je u prva dva mjeseca 2020. godine došlo do porasta naplate poreza u BiH, zbog efekata zatvaranja ekonomije, prikupljanje poreskih prihoda u periodu januar – juni 2020. godine značajno je smanjeno. Najveći pad zabilježen je u prikupljanju indirektnih poreza, koji uključuje PDV i akcize i to iznosu od 166,2 miliona eura, što je očekivano uslijed smanjenja potrošnje stanovništva. Otpuštanje radnika se odrazilo i na naplatu direktnih poreza, prije svega doprinosa, koji su ključni za isplate penzija. U FBiH je naplata doprinosa i poreza u prvom polugodištu manja za 83 miliona eura, a u RS-u 31,6 milion eura. Ukupni pad naplaćenih poreza i doprinosa iznosio je 280,8 miliona eura.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Negativni efekti vanjskotrgovinske razmjene su nastavljeni u 2020. godini. Iako su prva dva mjeseca bila u rangu prethodne godine, zatvaranje granica, pad kupovne moći stanovništva, te teškoće vezano za izvoz proizvoda iz BiH na inostrana tržišta, dovele su do velikog pada, kako izvoza, tako i uvoza. Zbog teškoća koje je izazvala pandemija COVID-a, ukupni uvoz je u prvom polugodištu manji za čak 903 miliona eura, a izvoz za 448 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine. Iako se na ovaj način čini da je došlo do popravljanja pokrivenosti u vanjskotrgovinskoj razmjeni, pad uvoza signalizira jednu drugu opasniju pojavu, a to je pad potrošnje stanovništva, što je ozbiljan ekonomski problem jer potrošnja čini najveći dio u obračunu BDP-a. Posljednji put ovaj nivo uvoza za prvih šest mjeseci zabilježen je približno u 2016 godini, a izvoza u 2017. godini. Pandemija COVID-a i izostanak pravovremene i dovoljne pomoći vratio nas je nekoliko godina unazad.

Pad industrijske proizvodnje

Pored značajnog pada izvoza i uvoza u 2020. godini, pad industrijske proizvodnje bilježimo sve od septembra 2019. godine na mjesečnom nivou, osim u januaru ove godine, kada je zabilježen skromni rast. Razlozi za pad su najprije zbog prekida u radu „Aluminija“, teškoća u poslovanju Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, kao i GIKIL-u iz Lukavca. Ipak, najveći zabilježeni pad zabilježen je u aprilu i maju 2020. godine i to po 15,9 posto  u odnosu na iste mjesece prethodne godine. Ukupni pad industrijske proizvodnje u prvom polugodištu 2020. godine u odnosu na prošlu godinu iznosi 9,1 posto, s tim da treba napomenuti da je tokom aprila pad iznosio 15,9 posto, maja 15,9 posto, te juna 10,6 posto u odnosu na iste mjesece prethodne godine.

Najbolji pokazatelj negativnih efekata pandemije COVID-19 na ekonomiju BiH, jeste pad broja zaposlenih radnika u BiH. Vrhunac u broju zaposlenih radnika u BiH se desio u novembru 2019. godinu, kada je dostigao rekordnih 831.126 zaposlenih radnika. U FBiH je situacija vezano za broj zaposlenih radnika bila još teža, za razliku od RS-a. Od početka pandemije COVID-a, dakle za 45 dana broj nezaposlenih radnika u FBiH je povećan za 26.876. Od tada, 2,5 mjeseca nakon dostizanja vrhunca u broju nezaposlenih radnika, ponovno je zaposleno 10.513 radnika ili 39 posto ukupnog broja otpuštenih tokom trajanja pandemije. Podaci za pokazuju blagi oporavak i povratak nezaposlenih radnika, ali je taj rast značajno manji nego što je bio pad za isto vrijeme. Sa sigurnošću se može reći da oporavak neće imati oblik slova „V“, već kombinaciju između slova „U“ i „L“.

Podaci za FBiH pokazuju da je evidentirani promet preko fiskalnih uređaja u FBiH u periodu januar – juni 2020. godine manji za 4,3 milijarde KM u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći pad zabilježen je u sektorima: trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija, umjetnost, zabava i rekreacija, prevoz i skladištenje, te totelijerstvo i ugostiteljstvo. Od ovog iznosa, preko 50 posto se odnosi na pad u sektorima trgovine i prerađivačke industrije, koje ujedno zapošljavaju i najveći broj radnika, što pokazuje nivo ugroženosti ovih sektora.

Porast broja penzionera

Sektor hotelijerstva i ugostiteljstva, koji najvećim dijelom čine turistički potencijal, zabilježio je ogromne minuse. Dostupni podaci pokazuju da je u aprilu broj dolazaka manji za 94,3 posto, a u maju za 96,9 posto u odnosu na iste mjesece prošle godine. Upravo ovi mjeseci čine uzlaznu fazu u turističkim dolascima, tako da ovi sektori, bez direktne podrške, teško da mogu preživjeti nakon ljetnog perioda.

Iako nema direktne veze sa pandemijom COVID-a, treba napomenuti da je BiH u prvih šest mjeseci ove godine dobila novih 7.469 penzionera. Zašto je to bitno? Penzioni sistem u FBiH je početkom godine prešao na Budžet FBiH, a u RS-u nešto prije. Drugim riječima, uplate doprinosa idu prema budžetima, ali isto tako se i penzije isplaćuju iz budžeta. Obzirom da broj zaposlenih pada, manje se uplaćuje doprinosa, veći je pritisak na isplate, kako penzija za tekuće, tako i za nove korisnike, koji svakodnevno dolaze u sistem, a trenutno je oko 694.000 penzionera. Nedostajuća sredstva od uplaćenih doprinosa se jednostavno moraju nadoknaditi kroz druge prikupljene poreze, a kako i njihova naplata opada, onda kroz kreditna zaduženja.

Pandemija COVID-a, stalna politička (ne)stabilnost, zakašnjele i nedovoljne mjere, zaledile su ekonomiju. Ekonomski pad koji smo doživjeli, a koji će tek biti verificiran narednih mjeseci, treba biti signal za uzbunu i poziv na hitnu reakciju. Prvi udar pandemije COVID-a smo uspjeli preživjeti uz visoku cijenu, ali zima ubrzo dolazi. Da li smo spremni?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera