Hoće li aneksija poremetiti zbližavanje Izraela i Zaljeva?

Aktivisti pripremaju proteste u centru Bagdada (AP)
Aktivisti pripremaju proteste u centru Bagdada (AP)

Trumpova administracija ima nekoliko dobro definiranih vanjskopolitičkih stavova, a jedna od njih je kampanja „maksimalnog pritiska“ protiv Irana. Ta kampanja traži međunarodnu saradnju i nekoliko nepokolebljivih saveznika koje je administracija našla na Bliskom istoku su države Vijeća zaljevske saradnje (GCC) i Izrael.

Pokušaji Washingtona da stvori de facto savez ove dvije strane su, međutim, u opasnosti da propadnu zbog planova izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da anektira dijelove okupirane Zapadne obale – plana koji je izazvao bijes i ljutnju širom arapskog svijeta. Izgleda kako je on pauziran trenutno, ali može biti oživljen u svako doba, a ako Netanyahu nastavi sa njim, ta šema će ugroziti sve bolje stavove zaljevskih država prema Izraelu.

Američki predsjednik Donald Trump se u maju 2018. povukao iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja, sporazuma iz 2015. između Irana i stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, Njemačke i Evropske unije. Potom je nametnuo svojevrsnu finansijsku i trgovinsku blokadu Iranu, spriječivši ga da prodaje svoju naftu. Američka nevidljiva blokada, kojom se šalju prijetnje sankcijama trećim stranama ako žele poslovati sa Iranom, smanjila je iranski prihod od nafte u martu na devet milijardi dolara, u odnosu na 119 milijardi u martu 2011. godine.

Dogovor stoljeća

Američko gušenje iranske ekonomije dovelo je do jakih tenzija, pošto izgleda kako Iran prikriveno želi pokazati kako ova politika neće zaobići američke saveznike. Maja 2019, četiri komercijalna tankera su bila napadnuta kod obale UAE-a, a u septembru iste godine je raketni ili napad bespilotnim letjelicama na Abqaiq privremeno obustavio većinu saudijskog kapaciteta rafiniranja. U oba slučaja se Iran sumnjiči na saučesništvo.

Jačanje tenzija sa Iranom nagnalo je nekoliko članica GCC-a da se približe Izraelu. Trumpova administracija je ovo iskoristila kao šansu za promociju dobrih odnosa nekih država GCC-a i Izraela.

Krajem juna 2019. je Jared Kushner, Trumpov opunomoćenik za Izrael-Palestinu, doveo Saudijsku Arabiju i UAE u Bahrein na dvodnevnu konferenciju o svome „dogovoru stoljeća“, planu za Palestinu, iako je palestinsko vodstvo odbilo doći.

Nedavni izvještaj Atlantskog vijeća također je otkrio obimne planove za turizam i naučno-tehnološko partnerstvo između UAE-a i Izraela.

Bahrein je također otoplio prema Izraelu. Prošle jeseni, predstavnik izraelskog Ministarstva vanjskih poslova je dobio dozvolu da učestvuje na konferenciji u Manami o pomorskoj i zračnoj sigurnosti. Vlada je također zatražila saradnju sa izraelskim medicinskim tijelima u borbi protiv COVID-19 i oborila lokalnu konferenciju u maju gdje je trebalo tražiti bojkot Izraela. Što se Omana tiče, prošlog oktobra je Netanyahu bio u nenajavljenoj posjeti Muskatu, u neuspješnom pokušaju da angažira Zaljev u obnovu pregovora sa Palestincima.

Stav Rijada

U februaru ove godine, saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farhan Al Saud signalizirao je na Minhenskog sigurnosnoj konferenciji kako bi, ukoliko sve strane zaista potpišu Kushnerov dogovor stoljeća, Rijad brzo išao ka normalizaciji odnosa, te naveo: „Nadogradnja odnosa sa Izraelom će se desiti samo kada se mirovni sporazum potpiše u skladu sa palestinskim uvjetima“.

Netanyahuova objava, nakon što je u proljeće osigurao dalji rad na mjestu premijera, kako će brzo nastaviti sa anektiranjem jedne trećine palestinske Zapadne obale, doveo je do problema.

Početkom juna je saudijski kabinet objavio oštru osudu priče o aneksiji, odbacivši svaki jednostrani potez Izraela koji bi poremetio mirovni proces i povrijedio palestinska prava. Ministar vanjskih poslova UAE Anwar Gargash se 16. juna obratio videolinkom Američkom jevrejskom komitetu i upozorio kako Izrael ne treba očekivati normalizaciju odnosa sa arapskim svijetom ako nastavi sa planovima aneksije.

On je jasno razgraničio punu normalizaciju odnosa na modelu Jordana i nastavka saradnje u sektorima, te upozorio kako bi aneksija prvo učinila nemogućim. Ministar je kazao kako bi se neki oblici naučne i druge saradnje mogli nastaviti, uključujući emiratsko-izraelsku saradnju na istraživanju vakcine za korona virus.

Veze sa Kinom

Sredinom juna, Katar je objavio kako će obustaviti julsku isplatu mjesečne pomoći za Pojas Gaze ukoliko dođe do aneksije. Katar je primjer diplomatske agilnosti u regiji, sa korektnim odnosima i sa Iranom i sa Izraelom, čak i nakon blokade koju su mu nametnuli Saudijska Arabija, UAE i Bahrein koja je fatalno poremetila solidarnost GCC-a protiv Irana.

Doha je donirala milione dolara mjesečno za Gazu, nešto što je toplo dočekala Vlada Netanyahua. Katarski fondovi su omogućili izraelskom premijeru da održi sliku stroge blokade male teritorije bez opasnosti za urušavanje humanitarnih uvjeta tamo. Izraelske vlasti navodno donacije vide kao sigurnosni ventil.

No, katarski zvaničnici žele izbjeći svaku priču da oni pomažu dalju uzurpaciju palestinske zemlje. Za sada će se nastaviti sa slanjem pomoći, no Doha je jasno poručila kako bi to ugrozili svi koraci ka aneksiji.

Kampanja maksimalnog pritiska na Iran koju vodi Trumpova administracija došla je do nove prepreke kada je objavljeno (iz Irana) da Kina planira ugraditi Iran u ambicioznu inicijativu „Jedan pojas, jedna cesta“. Stvarno provođenje ovog plana bi moglo potencijalno spasiti Iran od ekonomske propasti, premda po cijenu dalje integracije u sigurnosni blok Šangajska organizacija za saradnju koji čine Kina, Rusija i države Centralne Azije.

Umjereni Kuvajt

Čak i sa pomoćnim vratima Irana ka Istočnoj Aziji, pokušaji Trumpove administracije da naprave dodatnu blokadu Irana na zapadu Azije ohrabrivanjem saveza Izrael-GCC su propali. Saudijska moćna vladajuća porodica je konsolidirala moć u rukama kralja Salmana i njegovog ambicioznog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, no oni ne žele riskirati domaće ustanke ako bi se otvoreno povezali sa Izraelom na pitanju aneksije arapske zemlje.

Sa malim brojem žitelja i velikim bogatstvom, UAE je u boljoj poziciji da se ogluši o javno mišljenje, ali i emiratske vlasti su oprezne prema normalizaciji ako Izrael nastavi sa agresivnim radom na stvaranju Velikog Izraela. Katar, također, ne želi biti pomagač pri aneksiji.

Obično umjereni Kuvajt je osudio aneksiju kao „neprijateljski čin“, te, zajedno sa Omanom, UAE-om i Saudijskom Arabijom, potpisao oštru izjavu protiv aneksije. Bahrein je čekao kraj jula da osudi priču o aneksiji, premda nije govorio o posljedicama.

Podijeljeni GCC i ekspanzionistički ekstremni desničar Netanyahu su pokazali tanku slamku na kojoj se može praviti zajednički front u regiji protiv Irana.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO