Nasilje u američkim gradovima povećava Trumpove izborne šanse

Zahtjev guvernera Wisconsina i Minnesote da se pozovu Nacionalna garda bio je dobra vijest za predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji je odmah pozdravio slanje oružanih snaga kako bi pomogle u održavanju sigurnosti u obje države. Nasilje je trajalo noćima u gradu Kenosha, Wisconsin, zbog pucnjave bijelih policajaca na tamnoputog Jacoba Blakea. Neredi su se proširili i na susjednu državu Minnesotu, u kojoj se prije tri mjeseca dogodilo ubistvo Georgea Floyda, a u više područja je uveden policijski sat. Demonstracije i neredi ponovo su potaknuli rasprave o ulozi policije i njenom finansiranju, a takav razvoj dešavanja je odvratio pažnju od političke scene i američke predsjedničke utrke.ž

“Više nećemo dopuštati pljačke, podmetanje požara, nasilje i bezakonje na američkim ulicama”, objavio je Trump na Twitteru. Guverneri Wisconsina i Minnesote, demokrat Tony Evers i demokrat Tim Walz, zatražili su podršku saveznih vlasti kako bi se ponovo uspostavila sigurnost. Ove dvije američke savezne države spadaju u swing države, odnosno države s promjenjivom biračkom podrškom na izborima 2020. godine, a obje stranke udvostručuju svoje napore kako bi osigurale pobjedu u njima.

Trump je 2016. godine odnio pobjedu u saveznoj državi Wisconsin sa 47,2 posto glasova, u odnosu na 46,5 posto za Hillary Clinton. Trump je pobjedio s razlikom od samo 23.000 glasova, a ta država ima 10 glasova u izbornom kolegiju. Što se tiče Minnesote, Trump je tu izgubio s razlikom manjom od 40.000 glasova, jer je osvojio 44,9 posto biračke podrške, u odnosu na 46,4 posto u korist Hillary Clinton, a država ima 10 glasova u izbornom kolegiju.

Republikanska strategija zastrašivanja

Nasilje i pljačke koje prate demonstracije protiv rasizma privukle su veliku pažnju Trumpove administracije, i to manje od 70 dana uoči predsjedničkih izbora. Trump se želi predstaviti kao kandidat koji vodi brigu o provođenju zakona i očuvanju sigurnosti te smatra da treba zaposliti više policajaca, a ne smanjivati budžet policije. Trump se u svojoj predizbornoj kampanji usredotočio na napade na način na koji demokrate upravljaju gradovima s visokim stopama kriminala, pored toga da je optužio Joea Bidena da radi na smanjenju budžeta policije i za podređenost pristalicama ljevice u antipolicijskoj Demokratskoj stranci.

U obraćanju prilikom prihvatanja nominacije stranke za potpredsjednika, Mike Pence je istakao da njegova zemlja svjedoči neviđenom nasilju, bezakonju i pljačkama u mnogim američkim gradovima kojima upravljaju političari iz reda Demokratske stranke. “Predsjednik Trump i ja uvijek ćemo podržavati pravo na mirne demonstracije, ali neredi, nasilje i pljačka nisu mirni protesti”, rekao je. Dodao je da se nasilje mora zaustaviti u bilo kojem gradu te da će zakon i red zavladati ulicama zemlje za sve Amerikance.  Napad na demokrate i optužbe da su antipolicijski nastrojeni bio je pristup kojeg su se držali mnogi govornici na konvenciji Republikanske stranke.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ankete koje je proveo istraživački centar Pew ukazuju da se povećava stopa povjerenja birača u Trumpov pristup pitanjima nametanja sigurnosti, policijskim službama i provođenju zakona u odnosu na Bidena. Prema anketi, 46 posto ispitanika smatra da je Trump odlučniji po pitanju provedbe zakona i uspostavljanja reda, u odnosu na 43 posto ispitanika koji smatraju da je Biden bolji na tom polju. Istovremeno, posljednja ispitivanja javnog mijenja ukazuju da strah od korona virusa prestaje biti prioritet među biračima u šest swing država na predstojećim predsjedničkim izborima, a to su Arizona, Florida, Michigan, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin, dok se povećava zabrinutost za dešavanja vezana za nasilje, anarhiju i pljačku trgovina.

Polako se smanjuje Bidenova prednost

Iako se broj osoba zaraženih korona virusom popeo blizu šest miliona, dok je više od 180.000 ljudi preminulo, prema podacima Univerziteta “Johns Hopkins” objavljenim krajem prošle srijede, vijesti o novom nasilju u brojnim američkim gradovima prednjače u odnosu na vijesti o borbi protiv korona virusa. Pedeset i jedan posto glasača u swing državama vjeruje da će Biden i demokrati napraviti bolji posao od Trumpa i Republikanske stranke u suočavanju s korona virusom. Šezdeset i šest potencijalnih glasača izrazilo je veliku zabrinutost zbog korona virusa, a ti su se postoci smanjivali u odnosu na one zabilježene na anketama tokom proteklih mjeseci, jer su tada postoci dostizali 85 posto. U anketi koja je provedena u periodu od 21. i 23. augusta učestvovalo je 4.904 birača.

Iako se povećava podrška Trumpu u šest spomenutih država, Biden je zadržao prednost nad Trumpom, ali se razlika u procentima između dva kandidata smanjila 68 dana prije izbora. Rezultati ankete su pokazali da se Trumpov položaj poboljšava u odnosu na protekle sedmice, jer se prednost koju je Biden imao u većini swing država smanjila na 49 do 46 posto u prosjeku u svim ključnim državama. To pokazuju i sljedeće brojke: Arizona: Biden 49 posto, Trump 47 posto; Florida: Biden 49 posto, Trump 46 posto; Michigan: Biden 50 posto, Trump 44 posto; Sjeverna Karolina: Biden 48 posto, Trump 47 posto; Pennsylvania: Biden 49 posto, Trump 46 posto; Wisconsin: Biden 49 posto, Trump 44 posto.

S druge strane, David Frum, republikanski komentator i pisac govora za bivšeg predsjednika Georgea W. Busha, primijetio je da “Trumpova administracija vjeruje u kraj anticrnačkog rasizma te kako to više nije važno pitanje za većinu Amerikanaca”. U članku objavljenom u američkom magazinu The Atlantic, Frum je rekao: “Trump se u ovoj fazi fokusira na ljude koji su najranjiviji na negativnu diskriminaciju, a to su religiozni bijelci i kršćani, i na to da se savezne vlasti trebaju usredotočiti na zaštitu njihovih prava.”

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera