Zaustaviti štetne prakse kojima su izložene žene i djevojke

Ovogodišnji izvještaj UNFPA, pod nazivom Protiv njene volje, fokusiran je na štetne prakse u svijetu i nudi više urgentnih preporuka za njihovo rješavanje (Al Jazeera)
Ovogodišnji izvještaj UNFPA, pod nazivom Protiv njene volje, fokusiran je na štetne prakse u svijetu i nudi više urgentnih preporuka za njihovo rješavanje (Al Jazeera)

U udaljenom selu, na dalekom zapadu Nepala, Rachana Sunar se u dobi od jedva 15 godina borila protiv planova svog oca da je uda, želeći da nastavi školovanje. Danas je međunarodno priznata zagovornica borbe protiv dječijih brakova i jačanja prava žena.

U Azerbejdžanu, u kojem još uvijek postoje tradicionalne društvene norme i gdje se u najvećem dijelu zemlje priželjkuje rođenje muškog djeteta, Janoghlan Ilyasov je u javnosti poznati govornik koji vodi radionice na kojima potiče muškarce da preispitaju svoje stavove prema ženama i djevojčicama, pomažući im da shvate štetne efekte preferiranja sinova. Njegova najdragocjenija uloga je uloga oca s osjećanjem neizmjerne ljubavi prema svojoj jednogodišnjoj kćerki. 

Iako potiču iz različitih zemalja, govore različitim jezikom i imaju drugačiju vjeru, Rachana i Janoghlan dijele isto uvjerenje – da djevojčice i djevojke zavređuju ljubav i pažnju, da im je potrebno pružiti priliku da naprave vlastiti izbor i dozvoliti da odluče o vlastitoj budućnosti.

Ali u mnogim zemljama vrlo mali broj ljudi poput njih predvodi promjene. Sistemi vjerovanja sa duboko ukorijenjenom rodnom nejednakosti i dalje oblikuju društvene norme, uz prisustvo štetnih praksi koje lišavaju djevojke i žene sposobnosti da ostvare svoja prava i naprave izbor za svoje tijelo i život.

Dječiji brakovi su i dalje rasprostranjeni širom Euroazije, od Indije, Bangladeša i Nepala do Gruzije, Turske i Albanije. Tako je 30 posto žena u dobi od 20 do 24 godine u Južnoj Aziji, 7 posto u Istočnoj Aziji i Pacifiku i 12 posto u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji stupilo u brak prije navršenih osamnaest godina.

Preferiranje sinova, koje dovodi do rodno pristranog odabira djece prema spolu, obilno je dokumentirano u Južnoj Aziji, Kini i Vijetnamu, kao u Južnom Kavkazu i dijelovima Jugoistočne Evrope – što znatno doprinosi demografskoj krizi, procjene ukazuju na 140 miliona „nestalih djevojčica“, što je opet dovelo do opasnog pomjeranja omjera muškaraca i žena.

Borba protiv štetnih praksi

U proteklim desetljećima se borba protiv štetnih praksi vodila uz pomoć sporazuma utemeljenih na rodnoj jednakosti i ljudskim pravima, među kojima je i historijski važan Akcijski program Međunarodne konferencije o razvoju stanovništva iz 1994. godine usvojen od vlada 179 zemalja, koji je sa svojom vizijom jednakih prava i izbora za sve od posebnog značaja za postizanje Agende 2030 i ciljeva održivog razvoja.

Zajedničko zagovaranje  civilnog društva i predstavnika vlade, uz podršku UN-a, je u više zemalja rezultiralo donošenjem zakona i mjera usmjerenih na zaštitu djevojaka i žena od štetnih praksi. Iako je njihova primjena nekonzistentna, vremenom su postignuti vidljivi rezultati. 

Postepeno se postiže napredak u smanjenju štetnih društvenih i rodnih normi. Uključivanjem roditelja, zajednica i vjerskih vođa smanjen je rodno pristran odabir spola djeteta.

Podizanje svijesti u društvima je također omogućilo većem broju djevojčica i djevojaka da izbjegnu ulazak u dječiji brak, da završe obrazovanje, iskoriste ekonomske mogućnosti i povećaju mogućnost vlastitog izbora kako bi ostvarile svoj puni potencijal.

Svjedoci smo većem pristupu djevojaka i žena osnovnim informacijama i uslugama, uključujući i usluge u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i reproduktivnih prava.

Mnoge vlade prikupljanju kvalitetnije podatke o štetnim praksama, čime jačaju bazu dokaza za promjene u programiranju na državnom i nižim nivoima.

Ali, trebamo uraditi puno više.

Protiv njene volje

Ovogodišnji, iznimno važan izvještaj UNFPA o stanju svjetske populacije, pod nazivom Protiv njene volje, fokusiran je na štetne prakse u svijetu i nudi više urgentnih preporuka za njihovo rješavanje.

Potreban nam je integrirani pristup rješavanju štetnih praksi – prepoznajući njihove međusobno povezane glavne uzroke i rješavajući ih u cijelosti, a ne dio po dio.

Trebamo promijeniti narativ – eksplicitno prepoznavajući da štetne prakse predstavljaju zastrašujuću povredu ljudskih prava, umjesto da govorimo da su to tradicionalne ili kulturološke prakse, što se često koristi kao njihovo opravdanje.  

Također, moramo eksplicitno prepoznati da rodna nejednakost leži u srži ovog problema – da uprava manja vrijednost djevojčica i žena potiče štetne prakse u svijetu.

Vladama i kreatorima politika i, zapravo, društvima širom svijeta, izvještaj upućuje jasnu poruku: Ona je važna.

Moramo prestati postupati s djevojkama i ženama kao s robom kojom se trguje ili kao s objektima koji se drže pod kontrolom i dati im ista prava i mogućnosti kao i dječacima i odraslim muškarcima.

Zajednice moraju ustati u odbranu jednakih prava djevojčica i djevojaka kako bi mogle nastaviti obrazovanjei, pripremiti se za rad, naučiti o mogućim izborima i u skladu s tim oblikovati svoj život.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Muškarci moraju koristiti svoju privilegiju da se zalažu da vrijednost djevojaka i žena bude jednako prepoznata i da insistiraju na jednakom postupanju s djevojčicama i dječacima.

Ekonomije i pravni sistemi moraju svim ženama garantirati jednake mogućnosti za izgradnju dostojanstvenog života koji će biti zasnovan na jednakosti, autonomiji, dostojanstvu i izboru.  

A vlade moraju poštovati međunarodne sporazume koje su potpisale i time se obavezale da će štititi prava žena i djevojaka i njihov reproduktivni izbor te zauvijek zaustaviti štetne prakse.

Dok ovo pišemo, naš svijet se i dalje bori protiv posljedica COVID-a 19. Procjene UNFPA upozoravaju da će pandemija prekinuti planirana nastojanja u pravcu zaustavljanja prakse sklapanja dječijih brakova i prouzrokovati dalekosežne ekonomske posljedice koje će vjerovatno rezultirati s dodatnih trinaest miliona dječijih brakova u svijetu koji se u suprotnom ne bi desili u periodu od 2020. do 2030. godine.  

Socioekonomski utjecaj pandemije, skupa s prekidima u lancima snabdijevanja kontracepcijskim sredstvima, doprinijeti će ukupnog broju nenamjeravanih trudnoća koje bi opet mogle pogoršati rodno pristran odabir spola djeteta.

U nastojanju da „iznova grade kvalitetnije“, zemlje moraju postaviti djevojke i žene u središte svojih nastojanja.

U tekućoj krizi imamo šansu da preusmjerimo pažnju na zaustavljanje štetnih praksi jednom zauvijek. Milioni onih u budućnosti ovise o tome što radimo upravo sada. Nemojmo protraćiti tu šansu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Više iz rubrike MIŠLJENJA
POPULARNO