Mišljenja

U kakvom stanju je opozicija u Bosni i Hercegovini

Dok SNSD i HDZ BiH nemaju dostojnog protivnika, najveću bojazan od izbora ima SDA (Arhiva)
Dok SNSD i HDZ BiH nemaju dostojnog protivnika, najveću bojazan od izbora ima SDA (Arhiva)

Dok traju političke smicalice oko usvajanja državnog budžeta, koji je navodno osnov održavanja lokalnih izbora ove godine, stranke se polako pripremaju kao da će lokalnih izbora biti.

Liste stranačkih kandidata su već predate CIK-u i već se polako skiciraju koalicije i izborne taktike.

U Federaciji Bosne i Hercegovine suština borbe za vlast na svakim izborima, posebno u dijelovima sa bošnjačkim stanovništvom, sadržana je u konfliktu nacionalno-vjerskog i lijevo-građanskog i sekularnog koncepta društva.

SDA je, shvativši da je socijaldemokratija jedina prava prepreka konceptu tronacionalne podjele Bosne i Hercegovine, u posljednje bar dvije i po decenije, raznim političkim manevrima uspjela fragmentirati i oslabiti SDP BiH, kako propagandom izvana, tako i „diverzijama“ iznutra preko lidera koji su se vremenom razotkrivali kao saradnici SDA.

Dakle, kakve su šanse opozicije danas, kakvo je stanje postojećih i koje su koalicije na vidiku?

Blamaža i raspad DF-a

SDP BiH u lokalne izbore ulazi sa kapitalom dosljednje principijelnosti nekoaliranja sa nacionalnim strankama i po cijenu izostanka iz vlasti. Iz ove naizgled apstraktne, parolaške i nelogične principijelnosti vremenom je izrasla sasvim opipljiva moralna dimenzija, jer SDP nije učestvovala, niti se kompromitirala u korupcijskim aferama sa SDA kao ni u sumnjivim političkim aranžmanima SDA sa HDZ-om i SNSD-om.

U posljednje vrijeme SDP BiH nisu potresale niti afere, niti odliv kadrova, dok općinske organizacije bilježe lagano omasovljavanje prilaskom novih članova i povratkom iz DF-a i drugih partija ranije „odmetnutih sinova“. Ali, isto tako SDP-u budući glasači mogu zamjeriti izvjesnu pasivnost posljednjih mjeseci i to posebno nakon razotkrivanja afera kada je izostala kritička i aktivnija uloga partije kao dijela opozicije.

Kakvu blamažu je SDP konkretno izbjegao zorno nam je demonstrirao DF koalirajući sa SDA na državnom, pa na kantonalnom nivou. Gubitak članstva, raspad općinskih odbora i odlazak uglednih članova slika su stanja u DF-u, a strmoglavi pad Fronte će se na lokalnim izborima samo verificirati. Vidljive posljedice su i gubitak imagea „lijeve“ partije i ugleda u javnosti nakon što su se profilirali tek kao „zelena ljevica“ pod skutima i kontrolom SDA.

Politička važnost zasnovana na ANP- u i NATO putu te brizi o državi se prilično istopila. Tako su istaknuti prioriteti Željka Komšića danas tek neubjedljive i nepotvrđene fraze.

Najavljena koalicija DF-a i SB-a, novih socijaldemokrata odmetnutih od SDP-a, u Tuzli doživljava se u javnosti dvojako: kao pokušaj povratka posrnulih kadrova i kao novi projekat potkopavanja ljevice u režiji SDA. U svakom slučaju ovakva koalicija u startu je opterećena političkom potrošenošću Željka  Komšića i aferaškom hipotekom Envera Bijedića. Sliku stvarnog i nezavidnog stanja u DF-u najbolje je nedavno prezentirao bivši generalni sekretar Zlatko Miletić otkrivajući delikatne podatke o unutrašnjim konfliktima i stepenu ovisnosti DF-a od volje i politike SDA.

Oscilacije Radončićevog SBB-a

Socijaldemokrati (SD) kao sasvim novi politički subjekt ne može sam očekivati poseban rezultat, a niti naslonjen na DF u Tuzli. Mora se reći da SD nije pobrao simpatije široke javnosti, budući da su nastali iz konflikta sa SDP-om na pitanju koaliranju sa SDA, te su se etablirali kao pristalice ulaska u vlast po svaku cijenu i sa bilo kim.

SBB je od 2018. godine zahvaljujući preletima Fahrudina Radončića doživio velike oscilacije. Najviše je stranci naštetilo napuštanje „šestorke“ u Kantonu Sarajevo, a zatim i Radončićevo povlačenje iz Vijeća ministara BiH u sigurnosno delikatnoj situaciji izazvanoj migrantskom krizom. Međutim, Radončić je počeo popravljati rejting principijelnim stavovima u vezi sa konceptom rješavanja problema migranata javno preferirajući interes BiH, nasuprot režimskoj servilnosti SDA prema npr. Pakistanu.

Što je u javnosti bilo više indikatora (novog) razlaza sa SDA, to je Radončić i SBB sve bolje kotirao. Vrlo bitne poene Radončić je nedavno dobio imenovanjem prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića za v.d. direktora Opće bolnice što je u javnosti shvaćeno kao konačan razlaz sa SDA i porodicom Izetbegović te kraj koalicije koja formalno još postoji samo u KS.

Uspon NiP-a i slabosti Naše stranke 

Zanimljive su pozicije, kapaciteti i nakane ostalih stranaka iz „četvorke“ u Kantonu Sarajevo. Narod i pravda (NiP) doživljava brz uspon zahvaljujući glasnom i agresivnom nastupu Elmedina Konakovića koji plasira težišno antikoruptivni narativ. Dolazak Erica Larsona, američkog izaslanika za borbu protiv korupcije za Konakovića je „kec na desetku,“ jer će svoje antikorupcijsko djelovanje moći staviti u funkciju Larsonove misije te tako amortizirati negativni image desničara, antisemita i (Zukorlićevog) radikala što mu se spočitava iz SAD.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Konaković će morati otkloniti i sumnju koja postoji u javnosti, a to je da je i NiP projekat SDA, tj. baza koja treba prikupiti glasove razočaranih glasača SDA, a što bi se objelodanilo u postizbornim mirenjima i koalicijom. Međutim, obzirom da je Konaković u narativu protiv SDA, porodice Izetbegović i niza njihovih pristalica iz prvog safa otišao gotovo preko tačke sa koje nema povratka, u tu teoriju je teško povjerovati. S druge strane, i dosad su se mnogi verbalni konflikti znali izgladiti. Samo konkretne antikoruptivne inicijative NiP-a mogu otkloniti ove dileme, što bi drastično podiglo njegov rejting i potvrdilo ga kao lidera opozicije.

Naša stranka (NS) u tišini se raspada i prema izjavama nekolicine bivših istaknutih članova, poput Damira Marjanovića, svela se na interesnu grupu uskog kruga oko dvojca Predrag Kojović – Sabina Čudić. Oni su, ipak, kao nosilac građanskog i urbanog karaktera „četvorke“ i u takvom stanju vrlo bitni za ovu koaliciju na lokalnom nivou. Do lokalnih izbora, ma kad da se održe, NS će morati ozbiljno poraditi na rekonstrukciji organizacije, članstva i jasnijem reartikuliranju političkog koncepta i ciljeva.

Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL) Ibrahima Hadžibajrića je ubjedljivo najlokalnija partija bez velike ambicije lidera za probitkom u više nivoe vlasti. Istovremeno, NBL je kao najefikasnija lokalna partija, i Hadžibajrić kao lider, vrlo značajna za općinski (i kasnije kantonalni) nivo koji će biti nezamislivi bez NBL-a. Bez visoke filozofije, pragmatična i praktična politika oko lokalnih problema zapravo je ono što građani već u nekoliko izbornih ciklusa prepoznaju i biraju.

SNSD učvrstio pozicije

A-SDA nakon početnog lokaliziranja u USK, nastala kao alternativa i otpor stranačkom diktatu Centrale iz Sarajeva, kao stranka je postala faktor i izvan Bosanske krajine. Čak je nedavno objavljena opcija da je nezadovoljni načelnik Ilidže Senaid Memić figurirao kao mogući kandidat A-SDA, nakon što se Centrala SDA okrenula Fikretu Prevljaku. Međutim, ovih dana vidimo da je Memićevo postavljenje u Ambasadu BiH u Maleziji „završeno“ pa je ta opcija otpala. I mimo toga izvjesno je da će na ruke zastupnika A-SDA računati veće stranke i koalicije koje same neće imati većinu u općinskim vijećima.

Nasuprot njima, PDA Mirsada Kukića nije uspjela razviti bitniju infrastrukturu izvan prostora Kukićevog lokalnog uticaja (Banovići i TK) tako da će on vjerovatno tražiti priliku za što bolju naplatu rezultata (i ruku) koji ostvari u koalicijama gdje će se rukovoditi isključivo motivom materijalnog interesa i uticaja.

U Republici Srpskoj situacija je mnogo jednostavnija. SNSD i Milorad Dodik od općih izbora 2018. dodatno su učvrstili pozicije, preoteli neke bitne gradove (Bijeljina, Doboj) SDS-u, bilo usisavanjem SDS-ovih kadrova, bilo razbijanjem općinskih i gradskih odbora čime su nastajale nove stranke. Odlazak bijeljinskog gradonačelnika Miće Mičića najveći je udarac SDS-u.

Opozicione snage predvođene dvojcem SDS – PDP teško će na lokalnom nivou nauditi SNSD-u, jer vladajuća se stranka kontrolom manjih partnerskih stranaka, kapitala i investicija na lokalnom nivou nameće kao monopolist kojem je teško oponirati. Opozicija ustvari nema šta ponuditi drugačije i bolje.

Propagandno ustrajavanje opozicije na borbi protiv korupcije vlasti, i kompromitaciji SNSD-a kao zastupnika stranih interesabnema očekivanog  odjeka u javnosti. Čini se da je javno mnijenje obeshrabreno da se tu išta može promijeniti pa se potezi poput kandidature Draška Stanivukovića u Banjloj Luci čine kao već izgubljene bitke.

SDA u centru brojnih afera 

U konceptualnom smislu vlast i opozicija u RS su na istim programskim načelima politike jačanja entiteta na štetu države BiH tako da se ovdje radi samo o tome ko će biti provoditelj tog koncepta tj. na vlasti.

U hrvatskom korpusu, stvar je još jednostavnija. Proteklih godina HDZ BiH je uspio demontirati ili privući k sebi svaku relevantnu opoziciju (HSP, HDZ 1990) okupivši hrvatske političke snage pod šešir HNS-a kojeg skoro u potpunosti kontrolira. Povremeni otpori Čovićevoj dominaciji ili pojava novih stranaka poput Hrvatske stranke BiH Bože Skopljakovića još nemaju dimenziju alternative HDZ-u BiH pa je ishod izbora u dominantno hrvatskim općinama vrlo predvidljiv.

Najveću bojazan od izbora ima SDA. Još od prije općih izbora stranku potresaju skandali i unutrašnji raskoli, a najveću štetu u javnosti pretrpjet će zbog afera „Respiratori“, „Asim“, „Osmicine diplome“, te raspada zdravstvenog sistema vođenog zvanično i nezvanično od prof. dr. Sebije Izetbegović.

Sigurno je da će uoči izbora opozicija reaktuelizirati za Bakira Izetbegovića teške teme poput odgovornosti za propalu reviziju presude MSP-a protiv Srbije, prepuštanje ključnih upravljačkih pozicija u Parlamentu i VM BiH HDZ-u i SNSD-u. Predstojeći udari tog tipa, uz očekivane i najavljene antikorupcijske istrage, zasigurno će odvratiti dio biračkog tijela SDA kojoj zato sada najmanje odgovara održavanje izbora.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Usvojen je budžet u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Sada to treba potvrditi i Dom naroda Parlamentarne skupštine. Prijedlog budžeta institucija i međunarodnih obveza države za ovu godinu iznosi oko 540 miliona eura, od čega se gotovo 500 miliona odnosi na financiranje državnih institucija, a ostatak na finansiranje duga. Usvajanje budžeta naročito je važno zbog ovogodišnjih […]

Više iz rubrike Piše
POPULARNO