Kriza uporediva sa Velikom depresijom

Nezaposleni muškarci u javnoj kuhinji Volonteri Amerike u Washingtonu 1936. (Reuters)
Nezaposleni muškarci u javnoj kuhinji Volonteri Amerike u Washingtonu 1936. (Reuters)

Piše: William Gumede

Kriza koju je izazvao korona virus bit će najveća finansijska kriza naše generacije, mnogo veća od globalne finansijske krize u periodu 2007-2009.

Velika je vjerovatnoća da će ekonomski utjecaj krize izazvane korona virusom biti usporediv sa Velikom depresijom, periodom razornog ekonomskog pada između 1929. i 1939., kada je vladala masovna nezaposlenost, tvornice su zatvarane, a bila je prisutna i popratna lična trauma.

Epidemija korona virusa donijet će ekonomsku depresiju – to jeste, težak i produženi ekonomski pad sa visokim nivoom nezaposlenosti i zatvaranjem kompanija.

Rekordan broj ljudi će vjerovatno patiti od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), kombinacije stresta, anksioznosti i depresije koji se razvije kod nekih ljudi koji su iskusili traumatski događaj.

Epidemija korona virusa je već takav događaj. Više od tri miliona ljudi širom svijeta je zaraženo ovim virusom, a više od 200 000 ljudi je umrlo. Procjene pokazuju da bi korona virus mogao ubiti 100.000 Amerikanaca, što je duplo više od broja Amerikanaca koji su umrli u ratu u Vijetnamu.

Poređenja radi, pandemija španske gripe u periodu 1918-1919. zarazila je 500 miliona ljudi ili jednu trećinu svjetske populacije, sa 50 miliona umrlih, od čega je 675.000 ljudi umrlo u SAD-u. Svjetska populacija 1918-1919. procjenjena je na 1,5 milijardi. Ako bi se to prevelo na današnje cifre, sa svjetskom populacijom od 7,8 milijardi, to bi bilo jednako 2,6 milijardi zaraženih i 250.000 umrlih.

Usporavanje globalne ekonomije

Iz Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), UN-ove agencije za trgovinu i razvoj, kažu da će usporavanje globalne ekonomije uzrokovano epidemijom korona virusa vjerovatno koštati najmanje hiljadu milijardi dolara samo u 2020, u pogledu reduciranog rasta mjerenog u BDP-u.

Vremenom će cijena za globalnu ekonomiju vjerovatno biti tri ili četiri puta tolika.

Poređenja radi, procjenjuje se da je globalna finansijska kriza u periodu 2007-2009. koštala SAD oko 4,6 hiljada milijardi dolara u pogledu izgubljenog rasta BDP-a, ili 15 posto BDP-a u poređenju sa godinama prije finansijske krize.

Tokom Velike depresije, nezaposlenost je u mnogim državama iznosila oko 25 posto, a svaka je četvrta osoba u industrijskim državama postala nezaposlena zbog ekonomske krize.

U SAD-u se gotovo polovina banaka urušila, 20.000 kompanija je bankrotiralo i 23.000 ljudi su počinile samoubistvo.

Trenutna pandemija će uzrokovati pad pojedinačnih ekonomija u recesiju; biznisi će se zatvoriti i poslovi će biti izgubljeni na nivou sličnom onom od Velike depresije. Štaviše, ova pandemija utječe i na industrijske i na države u razvoju; dok je Velika depresija bila većinom skoncentrisana u industrijskim državama.

Međunarodna organizacija rada (ILO) predviđa da će ova pandemija zbrisati 6,7 posto radnih sati u drugoj četvrtini ove godine – što je jednako 195 miliona radnika na punom radnom vremenu.

To se već dešava. U SAD-u je više od 22 miliona ljudi podnijelo zahtjev za isplatu naknade za nezaposlene u četiri sedmice zaključno sa 11. aprilom, prema podacima američkog Ministarstva rada. Kako bismo stavili ove brojke u kontekst, 2008, na vrhuncu globalne finansijske krize, 2,6 miliona ljudi je zatražilo naknadu za nezaposlenost u toj godini, učinivši 2008. godinu sa najvećim gubitkom zaposlednosti nakon 1945.

Samoubistva, nasilje u porodici i ubistva se povećaju tokom ekonomskih problema, a ovo bi moglo biti dodatno pogoršano zbog izolacije i samoizolacije.

Programi pomoći bogatijih država

Bogatije države kao što su Njemačka, Velika Britanija i SAD već su pružile velike programe pomoći – veće od onih nakon finansijske krize 2008 – da podrže biznise, privatnike i nezaposlene zbog gubitka prihoda tokom izolacije. Njemačka će dati neograničene zajmove velikim kompanijama, isplatiti 60 posto plata kompanijama u problemima kako bi im omogućila da smanje radne sate zaposlenika a da ih ne moraju otpustiti i pružiti finansijsku podršku privatnicima.

SAD je obezbijedio paket pomoći od 2 hiljade milijardi dolara za kompanije i uposlenike, koji uključuju zajmove, vlasničke udjele za vlade u biznisima u strateškim sektorima i direktne isplate gotovine pojedincima.

Iako ovi programi pomoći mogu pružiti privremeno olakšanje, oni će gurnuti države, kompanije i porodice u višegodišnji dug, a mi ćemo se također morati nositi sa socijalnim krizama zbog smrti, samoubistava i mentalne dezintegracije dugo nakon pandemije korona virusa.

Nakon Velike depresije došlo je do uspona nacionalizma širom svijeta – kao direktni rezultat finansijskih, socijalnih i ekonomskih problema proisteklih iz depresije – stvarajući uslove koji su doveli do Drugog svjetskog rata.

Sličan porast nacionalizma, populizma i ksenofobije desio se i tokom epidemije korona virsa. Naravno, ovi su osjećaji rasli niz godina prije pandemije, dijelom kao rezultat mjera štednje koje su prouzrokovale finansijske poteškoće nakon finansijske krize u periodu 2007-2009.

Kriza uzrokovana korona virusom vjerovatno će pogoršati te mjere štednje.

Iako su se desili primjeri solidarnosti u odgovoru na korona virus – Kuba je poslala medicinske radnike u Italiju, a Kina je poslala medicinsku opremu u Poljsku, naprimjer – neke su države obustavile izvoz ključnih lijekova, opreme i hrane.

Kada kriza prođe, neke države se mogu nastaviti zatvarati kao tvrđave, isključujući strana lica, bilo imigrante, izbjeglice ili strane kompanije.

Nacionalistički, populistički i ekstremistički lideri mogli bi profitirati na talasu finansijskih i emocionalnih poteškoća nakon korona virusa, na isti način kako se desilo nakon Velike depresije. Postoji stvarna opasnost da će poteškoće uzrokovane pandemijom korona virusa dovesti do dolaska na vlast autoritarnih vlada u mnogim državama, a oni koji su već na vlasti postat će bolje učvršćeni.

Ako se to dogodi, metode korištene da se spriječi širenje virusa: zatvaranje granica, praćenje zaraženih osoba upotrebom tehnologije za nadzor i ograničavanje kretanja ljudi, mogle bi biti korištene u opasnije svrhe.

Izvor: Al Jazeera

 


Povezane

U magazinu Al Jazeera Business analiziramo sličnosti između korona krize i Velike depresije s početka tridesetih godina prošlog stoljeća. Pratimo i otvaranje pojedinih ekonomija Evropske unije. Također donosimo i priče o tome kako se domaće kompanije prilagođavaju novim uslovima na tržištu.

Više iz rubrike MIŠLJENJA
POPULARNO