Kina postaje kamen spoticanja u odnosima SAD-a i Izraela

Nastavak realizacije projekta u luci Haifa između Izraela i Kine sukobljava se s američkim interesima (Al Jazeera)
Nastavak realizacije projekta u luci Haifa između Izraela i Kine sukobljava se s američkim interesima (Al Jazeera)

Piše: Dawood Omar Dawood 

Ovih dana na obzoru se naziru naznake krize između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela zbog Kine, koja će preuzeti obnovu luke Haifa. Riječ je o projektu kojem se Washington snažno protivi, posebno kako se bliži datum njegove provedbe u narednoj godini.

Izraelska vlada dodijelila je Kini krajem 2015. ugovor o obnovi luke Haifa, u zamjenu za investiranje u narednih 25 godina, a posao bi trebao započeti 2021. godine. Ukoliko Izrael nastavi insistirati na tome da se nastavi s tim projektom, onda će svoje strateške odnose s Washingtonom staviti na vjetrometinu na račun jačanja odnosa s Pekingom.

Postoji više razloga zbog kojih SAD zauzima oštar stav prema kineskom zakupu luke Haifa na četvrt stoljeća, čime Washington ostaje bez luke koja je nekada bila sjedište američke Šeste flote na istočnoj obali Sredozemlja.

Amerikanci to vide kao iznenadni preokret kojim se luka stavlja pod kontrolu Kine, glavnog rivala SAD-a na međunarodnoj sceni. To bi značilo ogroman gubitak američkog utjecaja na Bliskom Istoku i Evropi, kao i slabljenje njenog ugleda na svjetskom nivou, a može predstavljati i polazište za pad američkog utjecaja u drugim regijama, posebno u svjetlu pojačane prisutnosti ruskih pomorskih snaga u Latakiji, malo sjevernije od Haife, kako bi se spriječilo da američka podrška stigne do Ukrajine.

Davanje koncesije na luku Haifa Kini, koja bi tu uspostavila postrojenje za desalinizaciju morske vode, najveće na svijetu, čime bi se pokrivala četvrtina potrošnje pitke vode u cionističkoj tvorevini, navela je Trumpovu administraciju da hitno pošalje državnog sekretara Mikea Pompea u Tel Aviv, kako bi tamošnje čelnike obavijestio da je Amerika ljuta i prenio stroga upozorenja.  

Kriza na pomolu

Nastavak realizacije projekta u luci Haifa između Izraela i Kine sukobljava se s američkim interesima i tako dovodi do pogoršanja odnosa s Washingtonom, koji Kinu smatra strateškom prijetnjom. No, sada ta zemlja ulazi u regiju koju Washington smatra svojim terenom.

Amerika je prethodno zaustavila dvije ponude prodaje izraelskih vojnih sistema Kini koji sadrže američku tehnologiju. Ugovor o luci Haifa, desalinizacija morske vode i drugi sporazumi o realizaciji infrastrukturnih projekata spadaju u uzroke napetosti koja je trenutno prisutna u odnosima između SAD-a i Kine.

Američki Kongres je ranije upozorio Izrael na “sigurnosne posljedice stranih ulaganja” i izrazio “duboku zabrinutost” zbog iznajmljivanja luke Haifa Kini, posebno jer postoje planovi za razmještanje naprednih američkih mornaričkih snaga u luci. Trumpova administracija također je zaprijetila izraelskoj vladi da će jačanje njenih trgovinskih odnosa s Kinom štetiti sigurnosnoj saradnji dviju strana.

Bijela kuća i Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a vršili su pritisak kako bi odvratile izraelsku vladu od iznajmljivanja luke, ali bezuspješno. Prema tome, Izrael ne bi mogao tako otvoreno prkositi SAD-u da nema neku drugu međunarodnu podršku, vjerovatno evropsku, koja bi željela vidjeti Kinu umjesto Amerike na čelu svijeta.

Prigovori unutar Izraela

U kontekstu napora na uvjeravanju Izraela da odustane od predaje luke Haifa Kini, Amerikanci su naveli niz sigurnosnih razloga koji su ukazivali na to da će projekat predstavljati štetu za sami Izrael. U tome su im pomogli i stavovi stručnjaka za sigurnost, unutar cionističke tvorevine, koji su iznijeli prigovore protiv ovog projekta.

Prema njihovim riječima, ovakvim potezom se pruža mogućnost Kini da špijunira, prisluškuje i nadzire luku Haifa, koja je ujedno i glavna baza izraelske mornarice, uključujući i podmorničku flotu. Time Kina dobija uvid u dešavanja u luci, u smislu detalja o pomorskim flotama, kao i zadacima koji se obavljaju u morskim dubinama, uz otkrivanje tehnologija za suočavanje s dubinskim bombama, metodama ometanja i infiltracije pod morem.

Na kraju se dolazi do pitanja: Kako se ovakva situacija obila o glavu Americi?  

Izrael nisu vezivali diplomatski odnosi s Kinom, koja je podržavala palestinsko pitanje u doba Mao Zedonga. Međutim, stvari su se počele mijenjati kada je nekadašnji američki predsjednik otvorio novu stranicu u odnosima s Kinom početkom sedamdesetih godina. Izrael je počeo prodavati vojnu opremu Kini, uz odobrenje Washingtona. Zvanične odnose s Pekingom Izrael uspostavlja 1992. godine, nastavljajući s prodajom oružja. Trgovinski odnosi između dvije strane su unaprijeđivani, sve dok Kina nije postala treći po važnosti trgovinski partner za cionističku tvorevinu.

Amerikanci su ti koji su otvorili put Izraelu za izvoz oružja u Kinu, a sada su došli u tu situaciju da, nakon svih ovih desetljeća, mole svoje “posvojče” da odustane od prodaje njima važnog pomorskog uporišta međunarodnoj sili koja prkosi Amerikancima i predstavlja im konkurenciju. U odgovoru na ranije postavljeno pitanje mogli bi se primjeniti sljedeći stihovi: “Učio sam ga da barata lukom i strijelom svakoga dana, a onda je svoju prvu strijelu u mene ispalio. Učio sam ga da sklada stihove, a čim je svoj prvi stih sročio, njime je mene kudio”.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike MIŠLJENJA
POPULARNO