Je li sukob Amerike i Kine neminovan?

Napetost u odnosima Kine i SAD-a značajno se povećala kada je Trump došao na vlast (EPA)

U protekle dvije sedmice tenzije u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine porasle su do te mjere da je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio prekidom svih odnosa s Pekingom, u odgovoru na ono što vidi kao odgovornost te države za širenje novog korona virusa (COVID-19) u Americi i svijetu.

To je potaknulo mnoge stručnjake i analitičare, u Americi i izvan nje, da počnu nagađati i donositi zaključke o mogućnosti sukoba između dvije velike zemlje. Činjenica je da napetost u odnosima Washingtona i Pekinga nije počela s pojavom i širenjem pandemije korona virusa ili zbog nje, već da datira iz ranijih godina.

Američka zabrinutost zbog ekonomskog, vojnog i tehnološkog uspona Kine nije nastala odjednom, jer se na to počelo upozoravati barem desetljeće ranije, naročito pred kraj vladavine bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha. U to vrijeme su pojedini govorili o potrebi strateškog zaokreta u američkoj vanjskoj politici prema tihookeanskoj regiji.

Administracija bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame i državna sekretarka Hillary Clinton pretočili su to u konkretne korake, u to vrijeme poznate kao princip “pacifička osovina”. Pažnja je bila usmjerena na jačanje trgovinskog, ekonomskog i strateškog partnerstva s pacifičkim zemljama (Tihi okean), naročito s onima oko Kine, poput Japana, Filipina i Indonezije, a također i Australijom, u nastojanju da se obuzda kineski uspon. Stvari su išle do te mjere da je Obama nazivan “pacifičkim predsjednikom”, imajući u vidu njegovo interesovanje za američki utjecaj na tom prostoru.

Napad na suverenitet Kine

Međutim, Peking je takve američke poteze tumačio nešto drugačije. Vidio ih je kao indirektni napad na regionalni suverenitet Kine i pokušaj ograničavanja ekonomskog, trgovinskog i vojnog utjecaja te zemlje na globalnoj razini. Stoga počinje intenzivirati odnose sa svojim saveznicima i regionalnim partnerima poput Sjeverne Koreje i Rusije, kao i širiti svoj ekonomski utjecaj na globalnom nivou na Bliskom Istoku, Africi i Evropi, pa sve do Latinske Amerike.

Napetost u odnosima Kine i SAD-a značajno se povećala kada je Trump došao na vlast prije četiri godine, što je ubrzalo ulazak dvije zemlje u dosad neviđeni trgovinski sukob, koji se nije smirio sve do potpisivanja početnog trgovinskog sporazuma prije četiri mjeseca. Na osnovu tog sporazuma, Kina će u naredne dvije godine uvesti iz Amerike robu u vrijednosti od 200 milijardi dolara, posebno poljoprivrednih proizvoda.

To je pridonijelo neočekivanom povećanju obima kineske ekonomije u posljednjem desetljeću, sve dok nije postala druga najveća ekonomija na svijetu nakon američke ekonomije. Očekuje se da će kineska ekonomija nadmašiti američku za nekoliko godina, što je možda jedan od razloga trenutne napetosti između dvije države.

Međutim, napetost u odnosima Kine i SAD-a značajno se povećala otkako je Trump došao na vlast prije četiri godine, što je ubrzalo ulazak dvije zemlje u dosad neviđeni trgovinski sukob, koji se nije smirio sve do potpisivanja početnog trgovinskog sporazuma prije četiri mjeseca. Na osnovu tog sporazuma,  Kina će u naredne dvije godine uvesti iz Amerike robu u vrijednosti od 200 milijardi dolara, posebno poljoprivrednih proizvoda.

Uprkos postignutom sporazumu, koji je potpisan u Bijeloj kući sredinom januara, Trump je u posljednja dva mjeseca nastavio s eskalacijom odnosa s Kinom iz više razloga. Kao prvo, time pokušava izvesti svoj katastrofalni neuspjeh u suočavanju s pandemijom korona virusa, koja je do sada ostavila za sobom oko milion i po zaraženih osoba i oko 88 hiljada smrtnih slučajeva u Americi. To je najveća zdravstvena i humanitarna katastrofa u povijesti Sjedinjenih Američkih Država.

Šteta američkoj ekonomiji

Pandemija je također nanijela velike ekonomske gubitke američkoj ekonomiji, uslijed čega je oko 35 miliona ljudi izgubilo posao u posljednja dva mjeseca. Na taj način Trump, optužujući Kinu za širenje ovog virusa, pokušava skinuti krivicu sa svoje administracije i načina na koji se borila protiv tog virusa.

Drugi od ovih razloga je iskorištavanje pandemije korona virusa za vršenje pritiska i ucjenjivanje Kine kako bi učinila još više trgovinskih i ekonomskih ustupaka u korist Amerike, i to na način koji bi mogao pomoći usporavanju rasta kineske ekonomije. I treće, pokušaj da se udovolji američkim biračima, posebno kategoriji poljoprivrednika koji bi u sljedeće dvije godine trebali izvesti 50 milijardi američkih dolara svojih proizvoda u Kinu, te vršenje pritiska kako bi se ta vrijednost povećala.

Ovi poljoprivrednici predstavljaju važno glasačko tijelo za Trumpa imajući u vidu njegova nastojanja da osvoji drugi predsjednički mandat na predsjedničkim izborima zakazanim za novembar. I na kraju, tu su Trumpovi pokušaji da poremeti ekonomski uspon Kine okrećući svijet protiv te države kroz optužbe da je odgovorna za smrt stotina hiljada osoba širom svijeta zbog pandemije korona virusa.

Kao poslovni čovjek, Trump shvata da rastuća američka ekonomska i trgovinska ovisnost o Kini vodi još većem kineskom usponu na štetu Sjedinjenih Američkih Država. Stoga se njegov plan, još otkako je došao na vlast, temelji na postepenom odvajanju ove dvije ekonomije, na način da se ta ovisnost smanji u cilju ostvarivanja interesa njegove zemlje.

Kina definitivno ne želi ući u ekonomski ili trgovinski sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, ne samo zato što razumije da bi svako takvo sučeljavanje moglo preći u stratešku, a možda i vojnu konfrontaciju, već i zbog zabrinutosti za svoje snažne ekonomske interese s Amerikom.

Američko tržište je najveće

To se zapravo već počelo provoditi kroz poticanje i ohrabrivanje američkih kompanija koje u Kinu ulažu oko 14 milijardi dolara da prekinu poslovanje u toj zemlji i usmjere svoja ulaganja u Sjedinjene Američke Države ili neke druge zemlje poput Filipina i Vijetnama. Također, američke savezne agencije su posljednjih sedmica počele povlačiti ulaganja američkih penzionih fondova s kineskog tržišta, a u budućnosti bi ih u tome mogli slijediti i drugi.

Kina definitivno ne želi ući u ekonomski ili trgovinski sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, ne samo zato što razumije da bi svako takvo sučeljavanje moglo preći u stratešku, a možda i vojnu konfrontaciju, već i zbog zabrinutosti za svoje snažne ekonomske interese s Amerikom.

Američko tržište je najveće tržište na kojem Kina plasira svoje proizvode, čija vrijednost iznosi gotovo pola triliona dolara, a obuhvata 17 posto kineske vanjske trgovine. Prema tome, teško se može očekivati izbijanje ​​sukoba između ove dvije zemlje. Najviše što se može dogoditi jeste da Peking napravi neke ekonomske i trgovinske ustupke kako bi zadovoljio i ućutkao Trumpa, što bi mu garantiralo pobjedu na izborima i osvajanje drugog predsjedničkog mandata.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera