Trenutak obračuna: Susret virusa i klimatskih promjena

Ljudi se okupljaju blizu stabla koji je oborio ciklon Pam u 2015, 5. dcemebra 2019. u Tanni, Vanuatu (Getty Images)

Usred ekonomskih šokova i zatvaranja granica zbog pandemije korona virusa, pacifička je regija ponovo opustošena ciklonom kategorije 5 koji je ostavio trag uništenja duž pacifičkih otočnih država tokom četiri dana, od 5. do 8. aprila.

Ekonomska cijena ciklona Harold i odgovora na pandemiju korona virusa za pacifičke ekonomije tek treba biti određena, ali oni su bez sumnje usporili ekonomske dobitke u ovim državama.

Ekonomski, socijalni i okolišni utjecaji pandemije, pogoršani klimatskim katastrofama kao što je tropski ciklon Harold, odjeknut će daleko u budućnosti za ove države.

Covid-19 i klimatske promjene ponovo su stavile naglasak na krhkost pacifičkih ekonomija i njihovu akutnu ranjivost na globalne fenomene.

Oxfamov izvještaj o potencijalnom ekonomskom utjecaju korona virusa, Dostojanstvo a ne oskudica, pokazuje da je scenarij koji se dešava na Pacifiku realnost s kojom se većina ranjivih i siromašnih država u razvoju na globalnom jugu može povezati u svjetlu trentne globalne neizvjesnosti i nesigurnosti.

Pacifička dvostruka nesreća dovodi nas do važnog trenutka za svijet da preispita svoj trenutni pristup razvoju, posebno dominantnog ekonomskog modela koji daje prioritet profitu nad ljudima i okolinom.

I covid-19 i klimatske promjene iznose na vidjelo neuspjehe u našim ekonomskim strukturama i potrebu da promijenimo pristup u načinu na koji upravljamo ekonomijama.

Nejednakost – zajednički nazivnik

Nejednakost je možda najočitija mana trenutnog ekonomskog modela. I cikloni i pandemije pogoršavaju trajne nejednakosti na različitim nivoima naših društava.

Najviše će patiti od ovih ekstremnih posljedica ova dva fenomena najsiromašniji u društvima.

U globalnoj ekonomiji u kojoj jedan posto najbogatijih ljudi na svijetu ima više od dvostruko više bogatstva nego 4,6 milijardi najsiromašnijih ljudi na zemlji, prema Oxfamovom izvještaju iz 2020, sposobnost većine populacije sada da pristupi resursima koji su im potrebni da holistički grade svoju otpornost i da se oporave od globalne krize ozbiljno je ograničena, a u nekim slučajevima ne postoji.

Oxfamov izvještaj Dostojanstvo, a ne oskudica, predviđa da će još dodatnih pola milijardi ljudi biti gurnuto u siromaštvo zbog pandemije ako ne budemo imali hitni i ka ljudima orijentisani globalni paket pomoći koji je suosjećajan prema potrebama najsiromašnijih i najranjivijih država na svijetu.

Potreban je globalan paket pomoći koji se ne fokusira samo na male biznise već onaj koji pruža pomoć najranjivijim populacijama.

Važno je da su pandemija i klimatske promjene još jednom osvijetlile trajne društvene i rodne nejednakosti u našim zajednicama.

Problemi žena i djevojaka u svoj njihovoj različitosti tokom kriznih vremena ponovo su ogoljeni. Dok su drugačije grupe drugačije pogođene tokom vremena krize, ekonomski teret i problemi disproporcionalno pogađaju žene.

Budući da je globalna ekonomija trenutno u zastoju, žene preuzimaju više domaćih i porodičnih obaveza, što ih izlaže većim zdravstvenim i socijalnim rizicima.

Ova rodna nejednakost se proteže daleko dalje od neformalne ekonomije njege u formalno tržište rada. Ključni radnici esencijalnih usluga koji sada drže samo tkanje našeg društva na okupu su prvenstveno žene.

Žene čine većinu radnika na prvoj liniji od maloprodaje, poljoprivrede i zdravstva – esencijalnih sektora koji su dugo nedovoljno cijenjeni i pretjerano opterećeni.

Ironija je u tome da su upravo oni ljudi koje smo do sada zanemarivali, u koje nismo ulagali i koje nismo osnaživali oni koji rade prekovremeno, u stresnim uslovima i u lošim uslovima rada. Oni su oni u koje sada polažemo svoje nade da nas provedu kroz ova neizvjesna vremena.

Gradeći drugačiju ekonomiju

Aktuelna klimatska kriza i dolazak pandemije korona virusa podsjećaju nas na nerazboritost okretanja leđa vrijednostima koje su nam važne u našim društvima. Ova je kriza na vidjelo iznijela činjenicu da se za sigurnost i utjehu u teškim vremena okrećemo našim vezama, rodbini i ljudskim poveznicama i suosjećanju.

Zahtjev da se brinemo jedni o drugima će uvijek biti pozicija kojoj se vraćamo. Ključno je da ovim vrijednostima damo više prostora u novim načinima upravljanja našim pitanjima dok pokušavamo suzbiti utjecaj ove krize i, u isto vrijeme, označiti put kao ekonomskom oporavku.

Vlade trebaju obratiti pažnju na bolne lekcije iz utjecaja klimatskih promjena i pandemije. Trebaju hitno poraditi na prelasku našeg ekonomskog modela prema onom koji je brižan, human i pravedan umjesto da samo pojačavaju beskrajnu potragu za profitom.

Još važnije, također je ključno da preusmjerimo naše investicione prioritete ka gradnji i osnaživanju funkcionalnih socijalnih zaštitnih sistema kako bismo mogli efikasno odgovoriti na globalne krize kao što je pandemija, ili na lokalizirane katastrofe poput ciklona Harolda.

Vlade moraju obrnuti prošli trend izbjegavanja odgovornosti za pružanje esencijalnih usluga svojim građanima, posebno u pružanju socijalne zaštite, zdravstva, smještaja, vode i drugih komunalija, i umjesto tog prodavanja istih privatnim korporacijama, koje vodi isključivo princip kreiranja bogatstva, ili oslanjanja na humanitarne organizacije koje imaju svoje probleme.

U ponovnom određivanju prioriteta nacionalnih ekonomskih strategija tokom situacije nakon krize, razmatranje rodnih i klasnih nejednakosti, kao i ljudskih prava, mora postati integralni sastojak kako bismo osigurali da ekonomije rade za sve nas, umjesto za nekolicinu privilegovanih.

Mi se sada približavamo raskrsnici; možemo ili nastaviti kako smo navikli ili se možemo promijeniti: promijeniti način na koji radimo stvari i izgraditi ekonomiju koja hrani naše ljude i našu planetu.

Ovo je politički izbor koji je na kocki. Za naše dobro i za dobro naše djece, podstičemo lidere da izaberu ovo drugo, jer će status quo donijeti samo više patnje i uništenja našem svijetu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO