Bježi li turizam iz zatvorene državice na rubu Evrope?

Ono što Kina znači za svjetsku ekonomiju, turizam znači za Hrvatsku, piše autor (EPA)
Ono što Kina znači za svjetsku ekonomiju, turizam znači za Hrvatsku, piše autor (EPA)

Miljenko Jergović je u svom novom distopijskom romanu Herkul, čija se radnja odvija u bliskoj budućnosti, Hrvatsku opisao kao malu, zatvorenu državicu na rubu Europe, u kojoj je sve propalo, pa čak i turizam, koji je donosio kakvu takvu mogućnost preživljavanja. Razloge propasti nije pronašao u nenadanom virusu koji će poharati Jadran iz Kine, nego u bakterijama.

Za one koji nisu čitali, kratak opis: u malom obalnom mjestu došlo je do naglog rasta broja gostiju, pa su domaćini, u skladu s tim, prionuli dodatnom širenju kapaciteta, odnosno masovnoj gradnji apartmana, koju, već pogađate, nije pratila i izgradnja komunalne infrastrukture. S obzirom da fekalije nisu imale kuda, nego ravno u more, gosti su počeli sumnjati da nešto ne valja u ovom pitoresknom mjestu. Međutim, naši revni turistički djelatnici dosjetili su se i prodali im priču da se radi o ljekovitom blatu, koje su naivni Nijemci, Talijani i ostali rado koristili mažući se vlastitim izmetom.

U prvu ruku čak je došlo i do povećanja broja gostiju, jer se brzo pročulo o čudu na Jadranu. Znalo se, naravno, da tako ne može dugo, ali kako ovdje nitko ne gleda tri dana dalje od danas, nego nastoji “jamiti” čim prije i čim više isti tren, svi se iznenadili kad je došlo do epidemije trbušnog tifusa. Domaći su opet u pomoć prizvali maštu, pa su za sve optužili islamske teroriste. Čak su iscenirali i njihovo hapšenje. I tu se preveslali. Jer se vrlo brzo pokazalo da strance više muči potencijalni terorizam nego izmet, pa su u roku od nekoliko dana svi otišli iz Hrvatske, a simpatično jadransko naselje ostalo je napušteno, nalikujući na kakav spomenik ljudskoj gluposti i pohlepi.

Zlatno razdoblje (ne) traje zauvijek

Premda je, naravno, teško Jergovićevu fikciju premjestiti u našu zbilju, podudarnosti su ipak očigledne. Hrvatska se suočava s velikim i nimalo bezazlenim problemom. Ako korona virus nastavi svoj put širenja ne samo po Europi, nego i po cijelom svijetu, turizam, kao jedna od rijetkih financijski profitabilnih ekonomskih grana, vrlo brzo će se naći na koljenima, a zajedno s njim i sva ona gomila investitora koji su u vrijeme uzleta prethodnih godina ulagali u gradnju dodatnih kapaciteta, očekujući da će zlatno razdoblje trajati zauvijek, baš kao i pelješenje džepova istih onih Nijemaca, Talijana, Kineza i ostalih.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Već prvi rezultati pokazuju da bi pad uistinu mogao biti dramatičan. U ovom razdoblju, naime, kreće rezerviranje smještaja u sezoni, kojeg sada, razumljivo, nema. Svi čekaju što će se dogoditi i hoće li se virus povući s toplijim danima. Kako objašnjavaju ekonomisti skloni proučavanju psihologije i sociologije potrošača, potrebno je najmanje mjesec dana da stanje bude stabilno da bi ljudi opet počeli razmišljati o putovanjima. Radi se, kako tvrde, više o strahu da ne zapnu u stranoj državi u karanteni, nego o bojazni da bi se mogli zaraziti u zemljama koje se, poput Hrvatske, još uvijek kako tako nose s koronom, držeći virus pod kontrolom. Ali, svi dobro znamo da njemu granice ne igraju ulogu.

Pad je, dakle, najmanje 10 posto, a neki analitičari idu toliko daleko pa kažu da je od pojave korone do danas promet pao 50 do 60 posto. Događanja se, poput Festivala svjetlosti u Zagrebu, odgađaju, što će turizmu u glavnom gradu značiti pad očekivanog prihoda koji bi donio 25.000 gostiju, koliko ih je bilo prošle godine. Ministar turizma Gari Capelli očekivano pokušava smiriti situaciju, tvrdeći da je Hrvatska, ako se gleda od 1. januara 2020. godine do danas, u blagom plusu, ili barem na nuli, priznajući ipak da je krajem februara došlo do pada, koji je očekivano vezan i za turiste iz Južne Koreje i Kine, sve češće goste u Hrvatskoj, koji doseže 60 posto.

Nije lako nadoknaditi milijardu eura

Komentatori, također, pokušavaju smiriti situaciju, pa ističu da će sve dosadašnje mane Hrvatske, poput one da je ona, ipak, prije svega, automobilska destinacija, u ovom slučaju postaju prednost. Kako bi se prevladalo ono što slijedi, država najavljuje različite akcije i okretanje domaćim državljanima, koji su namjeravali putovati u inozemstvo, ali to zbog pandemije neće napraviti. Akcija se zove “Tjedan odmora vrijedan” i uključuje 50 posto popusta na plaćanje usluga zračnog i pomorskog prijevoza. Kako to napraviti u državi u kojoj je, na primjer, ulaz u Nacionalni park Plitvička jezera drugi po visini cijene za slična mjesta u svijetu – teško je reći. Ako misle uspjeti, nešto će se dramatično morati promijeniti.

Italija je prvih dana širenja Korona virusa najavila smanjenje poreznih opterećenja za turističke tvrtke od 200 milijuna eura, samo za početak. U toj državi ne rade niti škole, tako da o turizmu u ovakvoj situaciji nema smisla uopće govoriti. A u Istri, koja je najbliža Italiji, nalazi se 30 posto hrvatskih hotelskih kapaciteta, i to onih najvrjednijih. U Francuskoj je broj dolazaka gotovo prepolovljen, slično je i u ostalim državama koje je zahvatila korona. Ekonomist Ljubo Jurčić precizno je izračunao da bi strah od turističkih posjeta mogao dovesti do pada u ovom sektoru od 10 posto, što bi značilo milijardu eura manje na deviznom računu Hrvatske i guranje tekuće bilance u deficit i, na kraju, deficit u samom proračunu.

To je direktni udar, a indirektni se tek očekuje. Na Kinu, naime, otpada 17 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, tek nešto manje od udjela od 20 posto, koliko u BDP-ju Hrvatskoj pridonosi turizam. Dakle, ono što Kina znači za svjetsko gospodarstvo, turizam znači za Hrvatsku. A i prije pojave virusa sve se glasnije govorilo o novoj globalnoj recesiji. Dolazi na naplatu orijentiranje na monokulturu, što turizam u Hrvatskoj uistinu jest. Baš kao u Herkulu, opet se nije vidjelo ništa dalje od vlastitog nosa.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere. 

Izvor: Al Jazeera



Povezane

U sjedištu Hrvatske gospodarske komore predstavljene su mjere borbe protiv korona virusa, s posebnim osvrtom na ekonomiju. Očekuje se pad privrednih aktivnosti, u kojoj mjeri, kažu, ovisit će o trajanju i širenju virusa, ali za sada je, kažu, rano za donošenje posebnog akcijskog plana. Ali je jasno da će od svih grana privrede najviše biti […]

Epidemija novog virusa u Kini predstavlja najveću neizvjesnost s kojom se suočava globalna ekonomija u svijetu, navodi direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva.

20 Feb 2020
Više iz rubrike Piše
POPULARNO