Trumpov poziv za vanjskopolitički udar na Balkanu

Donald Trump je 2016. godine pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u djelomično zahvaljujući obećanju da će pribaviti najbolje sporazume za SAD u međunarodnoj areni. Četiri godine kasnije, međutim, to obećanje zvuči prazno. Ni “prva faza” trgovinskog sporazuma koju je potpisao s Kinom, ni njegov novi sporazum s talibanima u Afganistanu ne predstavljaju svijetli vanjskopolitički udar. Može li isposlovati veliku pobjedu u Evropi, pak? Izgleda da na tome radi.

U ponedjeljak su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Kosova Hashim Thaci bili u Bijeloj kući, na sastanku sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost Robertom O'Brienom i američkim ambasadorom Richardom Grenellom, koji je, također, Trumpov specijalni izaslanik za Srbiju i Kosovo od prošlog oktobra. Mnogi balkanski posmatrači vide ovaj sastanak kao jasan znak da je američki predsjednik odlučan da nagovori Srbiju da normalizira veze s Kosovom.

Odnosi između Srbije i Kosova su nategnuti od rata 1999. godine, koji je odnio više od 10.000 života i okončan 1999. godine. Snage NATO-a, predvođene SAD-om, intervenirale su da zaustave sukob. Nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine, nisu priznali Srbija, Rusija i pet država Evropske unije. SAD i još 100 drugih država priznalo je nezavisnost Kosova.

‘Juriš’ na Nobelovu nagradu

Uvjeriti Srbiju da prizna Kosovo, u zamjenu za ustupke od Prištine, povećalo bi američki utjecaj u regiji i, lokalci nagađaju, moglo bi čak Trumpu osigurati Nobelovu nagradu za mir. Rješenje proširene rasprave o suverenitetu bi učinilo da EU, blok s kojim trenutni predsjednik SAD-a nije u dobrim odnosima, izgleda loše, ističući njen neuspjeh da razriješi nagomilane tenzije u svom dvorištu.

Grenell je već ostvario neki napredak. Četrnaestog februara, na marginama Konferencije o sigurnosti u Minhenu, on je nadzirao zaključenje sporazuma da se ponovo uspostavi željeznički transport i izgradi autoput između Prištine i Beograda. Mjesec prije toga, Grenell je posredovao u još jednom sporazumu, koji je omogućio da se ponovo uspostave komercijalni letovi između ova dva balkanska susjeda. Trumpov izaslanik je potom prionuo na rješavanje još važnijeg pitanja – 100-postotnih taksi koje Kosovo naplaćuju na uvoz robe iz Srbije [i Bosne i Hercegovine]. Ovo nije trivijalno pitanje. Vlada Kosova je uvela takse u novembru 2018. godine, kao odgovor na kampanju iz Srbije, koju podržava Rusija, da države širom svijeta povuku svoje priznanje nezavisnosti Kosova. Od 2017. godine je15 zemalja, većinom u Africi, povuklo svoje priznanje.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

SAD želi da Kosovo ukine carine Srbiji, kojima se krši CEFTA, regionalni sporazum o slobodnoj trgovini. Kosovo je, izgleda, spremno odazvati se ovom pozivu. U ponedjeljak je premijer Kosova Albin Kurti poslao pismo Trumpu obavijestivši ga da će njegova država postepeno ukinuti takse na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine (koja ne priznaje Kosovo zbog pritiska od Srba u državi) kao gest dobre volje.

Thaci bi ‘mijenjao’ teritorije

Ne iznenađuje da američka diplomatija radi na Kosovu. Washington još nosi dobar dio težine s albanskom većinom, kao i s drugim Albancima koji žive širom Balkana, zahvaljujući intervenciji iz 1999. godine. Iako mnogi na Kosovu bez sumnje imaju bojazan zbog ukidanja sankcija na trgovinu, oni vide Washington kao svog najvažnijeg međunarodnog saveznika i ne žele ga uznemiriti.

Nasuprot tome, u padu su dionice Evropske unije u ovoj državi. Oklijevanje Brisela da ukine vizu za državljane Kosova, iako je ova država ispunila sve nužne tehničke uslove, uznemirava. Svi drugi na Zapadnom Balkanu, ali i državljani Moldavije, Gruzije i Ukrajine, mogu ući u Evropsku uniju bez vize. Kosovari, također, zavide Srbiji na činjenici da pregovara o pristupu Uniji, dok njih drže na odstojanju.

Iako se stvari dešavaju iza scene, normalizacija odnosa između Kosova i Srbije još nije vjerovatna. Predsjednik Thaci, koji snažno lobira za rješenje, koji čak spominje ideju o zamjeni teritorija da osigura sporazum, sve više izgleda neuspješno. Od izbora u oktobru 2019. godine, Thacijeva Demokratska stranka Kosova je u opoziciji. Novi premijer i vođa Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti zauzima nepopustljiv stav po pitanju Srbije. On je kritizirao planove koje su predložili Thaci i Vučić da zamijene teritorije. Kurti, također, kritizira alternativu koju je predvidio Briselski sporazum iz 2013. godine, u kojem je posredovala Evropska unija, dajući srpskoj zajednici na Kosovu autonomiju [zajednica srpskih opština].

Na potezu je Evropska unija

Kurti želi izbiti vanjsku politiku iz Thacijevih ruku. Njegov ministar vanjskih poslova nedavno je raspustio ambasadore u nekoliko ključnih glavnih gradova, uključujući onoga u Washingtonu. Kurti može povremeno pristati na američke zahtjeve – kako pokazuje njegovo pismo Trumpu – ali neće se žuriti da sklopi sporazum s Vučićem. Loptica bi mogla u konačnici ponovo pasti na teren Evropske unije. Trumpov mali raspon pažnje i predstojeći američki predsjednički izbori sigurno će gurnuti Kosovo niže na listi prioriteta njegove administracije u nadolazećim danima. Trumpov izaslanik za Kosovo i Srbiju Richard Grenell nedavno je imenovan za vršitelja dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe. Nove će mu dužnosti vjerovatno usmjeriti energiju od Balkana.

Evropska unija će se u međuvremenu nastaviti pobliže baviti tenzijama koje joj vriju u dvorištu. U maju će hrvatsko predsjedništvo Vijeća Evropske unije ugostiti godišnji samit Evropske unije i Zapadnog Balkana u Zagrebu. Hrvatska će, bez sumnje, u program uključiti zahtjev za liberalizaciju viza za Kosovo. Poduzimanjem akcije u vezi ovog spornog pitanja, Evropska unija može ponovo pridobiti podršku Kosova i opet postati glavni podsticatelj u pregovorima između Srbije i Kosova.

Uprkos nedavnim pozitivnim pomacima, Trumpova velika pogodba u vezi Kosova izgleda malo vjerovatnom. Ali, kako pokazuje uspjeh nedavnih diplomatskih nastojanja, mnogo toga se može uraditi da se oživi zakočena normalizacija pregovora između Srbije i Kosova. Budući da Trumpova administracija vjerovatno neće ostati na ovom putu i zaključiti pregovore, Evropska unija bi trebala pojačati nastojanja da razriješi ovu situaciju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera