Hospitalizacija jataka nevidljivog neprijatelja

Percepcija o vanrednom stanju koju je vlast preporučila građanima izazvala je veću frekvenciju komunikacije u sferi opštih društvenih potreba. Režim kretanja postaje sve rigidniji i uopšte ne uzima u obzir da znatno skraćuje period komuniciranja na bazi potreba, sa platežnom moći kakvu je vlast decenijama mukotrpko kreirala. Preusmjeravajući ljude na parkinge, trotoare, ulice, pješačke zone pred bankama, apotekama i marketima u dobroj volji manira suočavanja sa vanrednim stanjem, Vlada Srbije produžava policijski čas. Zlatibor Lončar, ministar zdravlja, čudi se zbog čega su ljudi prisiljeni kretati se uopšte, pokrivajući valjda gaf skraćenja vremena u kojem je moguće kretati se.

Improvizovana bolnica u hali Beogradskog sajma poruka je vlasti kako će tretirati one koji su oboljeli od virusa COVID-19: kao da je liječenje jedino što su zaslužili. “Moraću da smislim nešto gore od Sajma, drago mi je da se ljudi plaše”, kaže predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prenosi beogradski Nedeljniik. Čega se plašiti ako improvizona bolnica nije loša i zbog čega bi bila loša – to je pitanje na koje predsjednik Srbije istovremeno ne odgovara. Smiju li uopšte izaći van, kakav vid rehabilitacije im je neophodan, kakvu mogućnost korištenja prostora će imati, šta podrazumijeva tretman oboljelih od korona virusa u hali beogradskog Sajma – o tome ćuti vlast.

Gdje će završiti deseci miliona eura

Time se, valjda, odaje priznanje neempatičnom režimu suočavanja sa oboljelima od korona virusa kao prema manje vrijednima. S jedne strane, ta slika je ogledni primjer ozbiljnosti situacije koji opravdava mjere na koje je vlast prinuđena u sopstvenoj zaštiti od neprijateljske napasti i svih koje je spopala. Ipak, time se ukazuje na pitanje njege i brige specifičan problem u državnom aparatu, izazov od koga se što prije treba zaštititi, kako se ne bi doveo u pitanje. Osim, naravno, ukoliko ste dovoljno bogati da uopšte ne morate završiti na Sajmu u slučaju da ste oboljeli. Ili u prenamijenjem studetnskim domovima, čime se, valjda, želi nagovijestiti da još uvijek nije vrijeme za brigu gdje će se studenti smjestiti tokom nastavka redovnih studija.

No, ostaje otvoreno pitanje hoće li takav pristup Vlada Srbije imati i nakon što preusmjeri 96 miliona eura novca koji, po odobrenju Evropske unije, može usmjeriti u zdravstveni sistem? Hoće li tim novcem biti omogućena i redovnu zdravstvenu njegu za sve? Može li državni aparat obezbijediti uslove za redovno liječenje tokom vanrednog stanja? Postoji li mogućnost normalizacije zaštite od korona virusa nakon vanrednog stanja? Kako će državni aparat omogućiti slobodno kretanje ljudi i robe nakon što istekne dodatnih 14 dana zaista vanrednog terora nad mobilnošću stanovništva.

To nisu sva pitanja na koja su javnosti uskraćeni odgovori, i to nisu apsolutni razlozi zbog kojih su ljudi prisiljeni romantizovati život poslije vanrednog stanja. S obzirom da bi to mogle biti teme zasjedanja vlada tokom vanrednog stanja koja bi bila dostupna za širu javnost, nema razloga za čuđenje u tome što takva pitanja ne dospiju na red na redovnoj konferenciji predsjednika Republike tokom vanrednog stanja. Tako je javnost, satjerana u neposrednu blizinu svojih televizijskih prijemnika, prepuštena čovjeku koji panično želi biti tema umjesto teme, spasiti svoju administraciju od odgovornog postupanja u slučaju prevencije korona viriusa. Nudeći pritom javnosti da bespogovorno prihvati rad kao društvenu praksu i kategoriju posredovanja.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Istina, konkretni podaci i uputstva stručnjaka

Alternativa koju je pripremila vlast je već poznata: shvatite rad kao društvenu praksu, kategoriju posredovanja, shvatite život kao instrument koji je vašem sistemu potreban da se zaštiti od vas samih. Drugim riječima, ako vlast uspostavi dovoljan teror uskraćivanja zdravstvene njege i ovaj sistem zdravstvene njege, nereformisan, biće prihvaćen kao spasenje. Pod tvrdnjom – zasad je to samo pretpostavka – da je država iscrpila sredstva za zdravstvenu zaštitu i njegu na prevenciju virusa COVID-19 i liječenje oboljelih.

Preusmjeriti pažnju na čovjeka koji će javnosti saopštiti takve poluinformacije da hipnotiše javnost, da time izliječi sopstvenu paniku i opravda tuđu amneziju. U suprotnom, svi bi mogli uvidjeti oksimoron: virus je toliko ozbiljan da zahtijeva kriminalizaciju mobilnosti, a namjerava mu se pristupiti u skladu s voljom i odlučnošću predsjednika Republike. I, šta onda? Hoće li, možda, javni servisi ili privatne televizije okrenuti kameru ka stručnoj javnosti? Hoće li to navesti kabinet predsjednika Republike za odnose s javnošću da promijeni strategiju? “Ne treba nam svakodnevna Vučićeva dramatizacija, već istina, konkretni podaci i uputstva stručnjaka. Ne želimo da životi ljudi i javno zdravlje građana i građanki Srbije budu poligon za Vučićev rejting. U svim ozbiljnim zemljama predsednici i premijeri se o problemu pandemije obraćaju umereno i s namerom da ne šire paniku”, naglašava Inicijativa “Ne davimo Beograd”.

Daleko od tog da je u pitanju samo revolt zbog televizijskog prenosa konferencije za javnost 23. marta, tokom koje je predsjednik Srbije govorio veoma pohvalno o konkretnim mjerama koje slijede, koje trenutno ne može da saopšti. “Ne davimo Beograd” podsjeća da su građanima su potrebne konkretne i nedvosmislene informacije kako da se ponašaju, kako da se zaštite i kako da riješe konkretne probleme života u samoizolaciji ili karantinu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera